Autor: Safet Mušić – Ekspert za sigurnosna pitanja
Još uvijek se zbrajaju žrtve talasa bombaških napada koji su se dogodili 21. aprila u Šri Lanki, a po posljednjim informacijama broj poginulih je porastao na 290, a oko 500 je ranjenih. U osam gotovo istovremenih eksplozija aktivirano je u crkvama širom Šri Lanke i to u toku kongregacije povodom blagdana Uskrsa. Takođe su se dogodile eksplozije u hotelima sa pet zvjezdica u centru glavnog grada Kolomba, (Shangri-La, Kingsbury i Cinnamon Grand hotel) i u zoološkom vrtu. Ovaj užasni teroristički čin su osudili svi svjetski zvaničnici, kao i politički i vjerski lideri u samoj Šri Lanci, do sada je vrlo malo zvaničnih informacija o toku istrage, te o eventualnim počiniocima, niti jedna teroristička organizacija do sada nije preuzela odgovornost za ovaj napad. U Šri Lanci je na snazi policijski sat i poduzimaju se mjere na pronalasku počinioca.
Istorija i stanovništvo Šri Lanke
Istorija Šri Lanke je često vezana za nasilje i sukobe unutar samih zajednica koje žive na ovom otoku, a otok se nalazi između Indije i Kine. Ovaj posljednji teroristički napad je najsmrtonosniji od kraja građanskog rata 2009. godine. Građanski rat završio je porazom Tamilskih tigrova, koji su se 26 godina borili za nezavisnu domovinu za manjinske etničke Tamile. Smatra se da je u ratu ubijeno između 70.000 i 80.000 ljudi. Od tada je u Šri Lanci nastao period sporadičnog nasilja. U martu 2018. proglašeno je vanredno stanje nakon što su pripadnici većinske budističke zajednice Sinhale napali džamije i imovinu u vlasništvu muslimana. Kada se govori o vjerskim zajednicama u Šri Lanci koja ima oko 20 miliona stanovnika, najveća vjerska zajednica pripada Theravada budizmu, koja čini oko 70,2% stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva. To je religija Sinajske većine u Šri Lanki, te oni imaju primarno mjesto u zakonima zemlje što je izdvojeno i u ustavu. Hindusi čine 12,6% stanovništva, a muslimani 9,7% stanovništa, a kršćana u Šri Lanci ima oko 1,5 miliona, prema popisu iz 2012. godine, od kojih su velika većina rimokatolici.
Smatra se da su većina ubijenih bili državljani Šri Lanke, a Ministarstvo vanjskih poslova kaže da je pet britanskih državljana među mrtvima, američki State Department je objavio da je ubijeno nekoliko Amerikanaca, tri danska državljana (troje djece) su poginula, dva turska državljana i jedna osoba iz Holandije takođe su ubijeni, a njihove vlade su to potvrdile. Zvaničnici Šri Lanke su saopštili da su tri indijska državljana i jedan portugalski državljanin takođe među mrtvima, te da je još 25 tijela u mrtvačnici u Kolombu za koja se smatra da su strani državljani i da čekaju identifikaciju. Vlada Šri Lanke je saopćila da je većina napada navodno izvršena od strane bombaša samoubica.
Sumnje za teroristički napad ukazuju na organizaciju National Thowheed Jamath
Do pisanja ovog članka, nije bilo zvaničnih informacija o izvršiocima terorističkog napada, dosta je nagađanja, od toga da je ovo djelo povezano sa međunarodnim terorizmom, preko toga da su mogući izvršioci iz organizacije Tamilski tigrovi do toga da je napad djelo malo poznate lokalne terorističke organizacije National Thowheed Jamath. Policijske snage su uhapsile 24 osobe u nizu racija.
Alan Keenan, direktor neprofitne organizacije, Međunarodna krizna grupa iz Šri Lanke, sugerira da bi Nacional Thowheed Jamath mogao biti grupa koja je bila uključena u “mali, ali ipak važan incident” prošle godine u decembru u gradu Marwanella, kada su statue Bude razbijene i policija je na kraju uhapsila grupu mladića koji su navodno bili povezani sa ovom organizacijom. National Thowheed Jamath (NTJ), takođe poznata kao National Thowheeth Jama’ath, nije preuzela odgovornost za napade, ali je vlada Šri Lanke okrivila ovu organizaciju. Sekretar organizacije NTJ, Abdul Razik, uhapšen je 2016. godine zbog izazivanja rasizma. Ministar zdravlja Šri Lanke, Rajitha Senaratne izjavio je da su sedam bombaša samoubica koji su izveli napade bili građani Šri Lanke povezani sa organizacijom National Thowheed Jamath. Ministar je dodao: „Ne vjerujemo da je te napade izvela grupa ljudi koji su iz naše države, vjerovatno je postojala međunarodna mreža bez koje ti napadi nisu mogli uspjeti“. Visoki azijski zvaničnik za borbu protiv terorizma, koji je odbio da bude imenovan, izjavio je za Reuters da je napad vjerovatno izvršila grupa sa „značajnim operativnim sposobnostima i vještim komandantima“. Predsjednik Maithripala Sirisena zatražio je pomoć iz inostranstva kako bi se pratile međunarodne veze napadača.
Vjerski motivisani terorizam
Ono što se za sada može reći, da napadi u Šri Lanci spadaju u djela vjerski motivisanog terorizma, koji je jedan od najznačajnijih oblika političkog nasilja koje se prakticira danas u svijetu. Okvir za razumijevanje i analizu vjerske motivacije u terorizmu je vrlo teško definisati, ali je evidentno da su na žalost u porastu pojave povezane sa nasiljem u kršćanstvu, islamu, judaizmu, hinduizmu, kao i u modernom sikhizmu i budizmu. Danas se vjerski motivisani terorizam naziva još i „novi terorizam“, upravo zbog uloge koju religija igra u strategiji terorističkih organizacija koje se pozivaju na tu istu religiju. Vjerski motivisani terorizam je postao dominantan u gotovo svim asimetričnim sukobima širom svijeta, pa i novi konflikti koji se pojavljuju kao nacionalistički ili etnički, kao što su sirijski ili libanski građanski ratovi, često su obilježeni sukobima religijski motivisanih grupa.
Izvještaj Nacionalnog konzorcija za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam (START) – Odjel za domovinsku sigurnost Centra izvrsnosti sa Univerziteta u Marylandu, je kategorizirao 2.794 teroristička napada na tlu SAD-a od 1970. do 2016. godine prema ideologiji napadača i objašnjava ideološke obrasce tih napada.
„Ova analiza ilustruje obim i evoluciju terorističkog nasilja u Sjedinjenim Državama“, rekao je dr. Erin Miller, programski menadžer GTD-a i autor izvještaja.
„Važno je shvatiti da je terorizam samo jedna vrsta nasilja, čak i u širem okruženju ideološki motivisanih napada. Dakle, ovaj izvještaj nije namijenjen da bude sveobuhvatna procjena prijetnje ili da se okarakterizira ponašanje cjelokupnih ideoloških pokreta”, navodi dr. Miller.
U poređenju sa 2000-im godinama, došlo je do naglog pada proporcije terorističkih napada koje su izveli ljevičari, ekološki ekstremisti tokom prvih sedam godina nakon 2010. godine, (smanjenje sa 64% na 12%). Istovremeno, došlo je do naglog povećanja udjela napada desničarskih ekstremista (sa 6% na 35%) i vjerskih ekstremista (sa 9% na 53%) u Sjedinjenim Američkim Državama. Slična povećanja u korist desničarskog i vjerski motivisanog terorizma u odnosu na ljevičarski i separatistički terorizam zabilježena su i u evropskim državama u kojima je prisutan dugogodišnji istorijat terorizma.
Sa psihološke strane, uticaja sindroma vjerski motivisanog terorizma izaziva nerijetko nepredviđene reakcije, koje mogu biti bezopasne, ali u nekim slučajevima može doći do opravdanja smrtonosnih akcija prema pripadnicima drugih, uglavnom, manjinskih vjera. U nekim slučajevima u svijetu, čak i državni organi opravdavaju takve počinjene zločine, pravdajući ih istorijskim kontekstom, političkim neslaganjima i sl. Uloga vjerskih autoriteta je jako značajna, posebno u prevenciji i osudi bilo kakvog nasilja koje se povezuje sa religijom, jer vjerske vođe ne smiju dopustiti da ekstremna ideologija mržnje i netolerancije kooptira u ideološke izgovore za opravdanje nasilja. Kada su zločini inspirisani religijom ili se zločini čine u ime religije, onda religija prestaje da bude moralni putokaz i postaje ništa drugo nego ideološki izgovor za nasilje i ubijanje. To nam jasno ilustruju primjeri teroriste sa Novog Zelanda, ali i ovi zadnji teroristički napadi u Šri Lanci, ostaje pitanje, da li slijede novi teroristički napadi u svijetu i gdje će se teroristi opet pozivati na religiju.
Preuzeto sa: Avangarda.ba
