Iscrpljivanje prirodnih resursa je goruća globalna briga, pogoršana porastom ekološkog kriminala, od lokalnog do globalnog nivoa. Za razliku od konvencionalnih kriminalnih aktivnosti, ekološki kriminal ima dalekosežne posljedice, dodatno destabilizirajući već ranjivu planetu. Velika šteta nanesena takvim kriminalnim aktivnostima rezultira značajnim gubicima za buduće generacije, utičući na bogatstvo, zdravlje i opću dobrobit na nivou nesagledivih posljedica. Štaviše, istraživači i aktivisti sugerišu da upravo i okolišni kriminal, u nekim slučajevima, takođe utiče na održivost mira, navodi se u zajedničkoj procjeni UNEP-a i INTERPOL-a.
Desetljećima unazad, kriminalne organizacije počele su da se bave okolišnim kriminalom uz druge kriminalne aktivnosti, vođene visokim profitom i niskim kaznama. Mnogi od ovih kriminalaca počeli su u legalnim poslovima prije nego što su se oportunistički okrenuli kriminalu kako bi iskoristili ranjivosti povezane s njihovom industrijom.
Da bismo razumjeli na koji način okolišni kriminal može da ima posljedice na naš ekosistem, pođimo najprije od same definicije. Iako definicija ekološkog kriminala može varirati u zavisnosti od konteksta i nadležnosti, postoji jedan široko citirani izvor o tome šta podrazumijeva okolišni kriminal. UNODC definiše okolišni kriminal kao “nezakonite radnje koje direktno štete životnoj sredini i koje su počinjene sa namjerom sticanja finansijske dobiti ili sa saznanjem da će značajna šteta po životnu sredinu doći ili može nastati kao rezultat tih djela.”
Još 2016. godine, UNEP je naveo da eksploatacija životne sredine se svrstava u četvrti najveći kriminalni poduhvat na svijetu, u vrijednosti od 258 milijardi dolara. Takođe je naglašeno da ta broja na godišnjem nivou raste za pet do sedam posto, te je dio polikriminalnih aktivnosti. Što je ujedno jako zanimljivo i poražavajuće, jeste podatak iz ovog izvještaja koji naglašava da više od 60 posto zemalja je također prijavilo nove zločine ili nove modus operandi, što ukazuje na rastuću sofisticiranost i prilagođavanje transnacionalnih organiziranih kriminalnih grupa. Svjetska banka je 2019. godine procijenila da je globalni godišnji ekonomski gubitak od trgovine divljim životinjama, ilegalne sječe i ribolova u EU dostigao 1-2 milijardi dolara. Samo u EU, profit nekih kriminalnih mreža uključenih u ekološke zločine stvara milione eura gubitaka svake godine, navodi Europol.
Iako nažalost ne postoji univerzalno prihvaćena definicija “zločina protiv životne sredine”, ona općenito obuhvata nezakonite radnje koje štete okolišu u korist pojedinaca, grupa ili kompanija uključenih u eksploataciju, štetu, trgovinu ili krađu prirodnih resursa. Kako navode i UNEP i INTERPOL, ove kriminalne aktivnosti, koji često uključuju teška krivična djela i transnacionalni organizirani kriminal, izazivaju dodatne troškove i ekološke uticaje za razliku od bilo koje druge poznate kriminalne aktivnosti. Neverovatna ilegalna trgovina i krčenje šuma dostigli su nivoe bez presedana, uzrokujući široko rasprostranjenu štetu ekosistemima, podstičući širenje transnacionalnih mreža organizovanog kriminala i rezultirajući značajnim gubicima prihoda od turizma.
Turizam i okolišni kriminal
Shodno istraživanju koje je realizirala Global Analitika u pogledu okolišnog kriminala, navodi se da i u slučaju Bosne i Hercegovine se ne može odvojiti uticaj ekološkog kriminala isključivo na nacionalni ili isključivo na lokalni nivo, kao i na urbalno ili ruralno područje. Posljedice koje izaziva okolišni kriminal su neodvojivi element bez obzira na geografsku i/ili teritorijalno području, što je posebna karakteristika ove vrste kriminaliteta. To znači da sam uticaj okolišnog kriminala na turizam, odnosno generalno govoreći na razvoj ekonomije, direktno negativno utiče na cijelu državu, ne samo na područje gdje se u tom momentu direktno odvija okolišni kriminal. Takođe je važno napomenuti da okolišni kriminal direktno utiče na sigurnost svakog građanina i građanke Bosne i Hercegovine, kao i same posjetioce naše države.
Među desetinama primjera i razloga na koji način okolišni kriminal direktno negativno utiče na razvoj turizma, izdvajamo sljedeće:
- Ekološki zločini kao što su krčenje šuma, zagađenje vodenih površina i uništavanje staništa divljih životinja mogu degradirati prirodne atrakcije koje su često glavna atrakcija za turiste. To može dovesti do pada turističkih posjeta i prihoda.
- Zagađenje od ilegalnog odlaganja opasnog otpada ili hemikalija može predstavljati zdravstveni rizik i za turiste i za lokalno stanovništvo. Kontaminirani vodeni putevi ili zagađeni zrak mogu odvratiti turiste od posjete određenim destinacijama.
- Ilegalne aktivnosti poput krivolova i trgovine divljim životinjama mogu dovesti do smanjenja biodiverziteta, smanjujući privlačnost destinacija poznatih po svojoj jedinstvenoj flori i fauni. Ovaj gubitak biodiverziteta umanjuje cjelokupno turističko iskustvo.
- Slučajevi degradacije životne sredine zbog kriminalnih aktivnosti mogu stvoriti negativan publicitet za destinaciju. Medijsko izvještavanje o ekološkim katastrofama ili kriminalnim aktivnostima protiv divljih životinja može odvratiti potencijalne posjetitelje koji bi destinaciju mogli shvatiti kao nesigurnu ili ekološki neprikladnu.
- Kriminalne aktivnosti u vezi okoliša sa životnom sredinom mogu dovesti do pravnih radnji, novčanih kazni ili sankcija nametnutim privatnom sektoru ili vladama odgovornim za degradaciju. To može poremetiti turističke operacije, dovesti do zatvaranja turističkih atrakcija ili narušiti reputaciju destinacija.
Kao važnu komponentu turizma moramo izdvojiti samu konkuretnost turističke destinacije upravo kao sposobnost destinacije da efikasno koristi svoje prirodne, kulturne, ljudske, ljudske i kapitalne resurse za razvoj i isporuku kvalitetnih, inovativnih, etičkih i atraktivnih turističkih proizvoda i usluga u cilju postizanja održivog rasta. Ukoliko imamo rasprostranjen okolišni kriminal, pri tome državu u kojoj nedostaje adekvatnog odgovora na okolišni kriminal, onda možemo očekivati i manjak interesa turista za dolazak u našu državu. Ono što je vrlo važno jeste razumijevanje povezanosti turizma i okolišnog kriminala, te uspostavljanja zajedničkog odgovora relevantnih institucija na taj problem.
Bosna i Hercegovina prije pandemije korona virusa, a i posljednje dvije godine bilježi porast turističkih posjetioca, što predstavlja razlog više da se ovom problemu posveti puno više pažnje, te da se ne ignorišu direktni ekonomski gubici, koji će biti evidentni.
