AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA KRIMINAL I KORUPCIJA

Zagađenje vode i uticaj na zdravlje ljudi i životinja

Zagađenje vode je postalo globalno pitanje i veliki izazov koji se postavlja pred čovječanstvo i zato se ovom problemu posvećuje sve više pažnje. Osnovni razlog je što se u svijetu već javljaju problemi zbog sve većeg nedostatka pitke vode, te su zabilježeni i primjeri da se sukobljavaju države i vode ratovi zbog vode.

Na kvalitet vode utiču direktni ulazi, kao što su iz fabrike ili postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, takozvano „tačkasto zagađenje“. Također je pod utjecajem zagađenja iz široko rasprostranjenih izvora, kao što su nutrijenti i pesticidi iz poljoprivrednih aktivnosti i zagađivači koje industrija ispušta u zrak koji se zatim vraćaju na kopno i more, takozvano „difuzno zagađenje“. Glavni izvori zagađenja vode su kanalizacija i tretman otpadnih voda, dok su za difuzno zagađenje glavni izvori iz poljoprivrede i elektrana na fosilna goriva (preko zraka). Imajte na umu da, iako su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda identificirana kao „tačkasti izvor“, ona nisu stvarni izvor jer tretiraju ono što spustimo u svoje toalete i umivaonike, navodi se u izvještaju European Environment Agency.

Zagađenje može doći u više oblika i iz više izvora. Kada se ispuste, mnogi zagađivači ostaju u prirodi i imaju tendenciju da se akumuliraju. Neki izvori su široko rasprostranjeni, poput transporta i poljoprivrede, dok su drugi vezani za određeno mjesto, poput fabrike ili elektrane. Hemikalije, prašina, buka i zračenje su zagađivači koji mogu promijeniti zrak, vodu i tlo na način koji ih čini štetnim za naše zdravlje i okoliš.

Stanje u Bosni i Hercegovini


U regionu Bosna i Hercegovina je najbogatija vodom, a također smo i peti u Evropi po ovom prirodnom resursu. Voda za piće je od vitalnog značaja za svaku državu i iako je Bosna i Hercegovina poznata po velikim količinama pitke vode ipak još uvijek uvozimo vodu za piće. Jedan od problema se krije u nepotpisanim bilateralnim sporazumima koji sužavaju tržište izvoza na račun kojeg Bosna i Hercegovina uvozi flaširanu vodu u vrijednosti od 10 miliona eura dok izvozimo tek oko 1 milion eura vrijednosti flaširane vode. Smatra se da će voda biti pitka idućih par desetljeća ali nikada ne možemo očekivati kada će doći do većeg, po nas kobnijeg zagađenja.


Kako smo već naveli da su glavni uzroci zagađenja promet, poljoprivreda, elektrane i ljudski faktor možemo reći na osnovu zvaničnih podataka nadležnih institucija, da su dvije najzagađenije rijeke u BiH, Bosna i njena pritoka Spreča upravo zbog industrijskih postrojenja  i komunalnih voda. Tako da je zagađenje rijeka evidentirano kao veliki problem u čitavoj državi. Kako iz medija saznajemo, najveći dio posla obavljaju volonteri aktivno skupljajući otpatke na obalama kako Bosne i Spreče, tako i Miljacke i Željeznice, jedan od članova je izjavio kako bi problem sa otpacima iz domaćinstava bio zanemarivo mali kad bi građani shvatili da uskraćuju pitku vodu kako sebi tako i budućim generacijama.

 
Adekvatan primjer koji je izazvao mnogo pažnje bio je na temu Arcelor Mittal-a tj. pogona Čeličana gdje je u jednom momentu u rijeci Bosni izmjereno 800 puta više suspendiranih čestica te 910 puta više policikličkih aromatskih ugljikovodika u odnosu na dozvoljeni limit. Federalni vodni inspektorat je u isto vrijeme utvrdio da je uzrok izlijevanje otpadnih voda iz kanala za pročišćenje. Nakon što je Kantonalno tužilaštvo istragom utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela, predmet je proglašen prekršajem i pokrenut je prekršajni postupak. Neophodno je napomenuti da je za pomenuti prekršaj predviđena novčana kazna u iznosu od 5.000 do 50.000 KM za pravno lice, te 500 do 5.000 KM za odgovorno lice.


Još jedan primjer zagađenja rijeke Bosne i pomora ribe koji je bio u centru pažnje u septembru prošle godine je vezan za slučaj subjekta nadzora Terminala tečnih naftnih goriva kompanije Hifa Oil. Ono što znamo je da je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona otvorilo predmet po ovom slučaju i da je istraga još uvijek u toku, što ostavlja dovoljno prostora da se sumnja da se i u ovom slučaju radi o kriminalnoj aktivnosti, odnosno ekološkom kriminalu koji je potencijalno uvezan sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

Svakako da bi istraga trebala otkriti i dokazati o čemu se zapravo radi, ali kada se stvari na sudovima razvlače to izaziva dodatne sumnje u pravedan ishod, dok se zagađivanje rijeka i vodenih tokova nastavlja, jer adekvatne sankcije i presude nadležnih sudova za sve oblike ekološkog kriminala djeluju odvraćajuće prema novim potencijalnim zagađivačima prirode i time vodenih tokova.

Hiljade su živjele bez ljubavi, a niko bez vode.” – W. H. Auden

U svijetu je odjeknula vijest da glumac Leonardo Di Caprio podržava zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini. Ovaj Hollywoodski glumac se zalaže da se trajno zabrane gradnje mini hidroelektrana u BiH i tako spriječe uništavanje rijeka i devastacija okoliša. “Nekarijeke BiH teku slobodno”, napisao je DiCaprio na svom Twitter nalogu ističući kako gradnja mini hidroelektrana ugrožava više od hiljadu kilometara riječnih vodotokova u BiH.  Leonardo Di Caprio je povodom Dana planete Zemlje, koji se obilježava 22. aprila, odao priznanje aktivistima i aktivistkinjama iz Bosne i Hercegovine kao jednoj od sedam istaknutih grupa iz cijelog svijeta koje se požrtvovano i neustrašivo bore za očuvanje i zaštitu rijeka, šuma i nezagađenu životnu sredinu, saopćila je Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Još jedan primjer zagađenja rijeka je uzdrmao javnost, a to je gomilanje plutajućeg plastičnog otpada na rijeci Drini. Zastrašujući su prizori plutajućeg otpada u Drinskom jezeru na samom ulazu u Višegrad. Hiljade kubika otpada stiglo rijekama iz Crne Gore, te pritokama Drine iz gradova Gornjedrinske regije, te slike su prenijele mnoge svjetske medijske kuće. Da bismo dočarali težinu zagađenja na Drini napominjemo da na godišnjem nivou, količina otpada koji se izvadi iz jezera HE Višegrad je od 6.000 do 8.000 metara kubnih. Svoj put do Višegrada otpad pronalazi plutajući rijekom Lim iz Srbije, te Drinom iz Crne Gore, Foče i Goražda.

Stoga, nije ovo samo problem Višegrada, već tri države, koji je odavno trebalo da alarmira na preduzimanje konkretnih aktivnosti radi pronalaska rješenja. Sa sigurnošću utvrđujemo da sami problem plutajućeg otpada datira od samog početka rada HE, odnosno, unazad 30 godina. Slike i videozapisi koji se povezuju sa Drinskim jezerom, a ujedno su i obišle svijet pokazuju plutajuće plastične boce, autogume, burad, drveće, dijelove automobila i još mnogo različitog otpada.

Kako nalažu svjetski standardi, rješenje bi mogla da bude regionalna deponija koja će biti uređena po ekološkim standardima kao i postavljanje lančanica na rijekama. Dakle, jasno nam je da za takav projekat trebaju biti odobrena velika novčana sredstva, a grad Višegrad ne može da riješi taj problem samostalno nego uz angažman i koordinaciju administrativnih jedinica susjednih zemalja.

Građani su nemalo bili iznenađeni kada voda sa Vrela rijeke Bosne, gdje izvire voda rijeke Bosne, a koja djelom snadbijeva i grad Sarajevo sa pitkom vodom, nije bila za piće. Redovnu analizu vode na vrelu rijeke Bosne rade stručnjaci u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo koji su i u svom posljednjem, kao u brojnim prethodnim ispitivanjima kvalitete vode na izvorištu rijeke Bosne utvrdili prisustvo bakterije Escherichia coli, ali i drugih bakterija i klica. Pretpostavlja se da je razlog zagađenja neplanska i ponekad “divlja” gradnja u okolini izvora. Slično stanje je sa još nekim izvorištima pitke vode u Bosni i Heregovini.

Ujedinjene nacije su prepoznali značaj vode u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, te je jedan od ciljeva održivog razvoja, čista voda i sanitarni uslovi. Dati su rokovi do kraja 2030. godine za BiH koji sadržavaju sljedeće:

  • postići univerzalan i jednak pristup sigurnoj i jeftinoj pitkoj vodi, postići adekvatan i jednak pristup sanitarnim i higijenskim uslovima za sve,
  • unaprijediti kvalitet vode tako što će se smanjiti zagađenje, eliminisati rasipanje i na najmanju moguću mjeru svesti ispuštanje opasnih hemikalija i materijala,
  • bitno povećati efikasnost korištenja vode u svim sektorima i osigurati održivu eksploataciju vode i snabdijevanje vodom kako bi se odgovorilo na nestašicu vode i u znatnoj mjeri smanjio broj ljudi koji se suočavaju sa nestašicom vode,
  • primijeniti integrisano upravljanje vodnim resursima na svim nivoima, između ostalog i kroz prekograničnu saradnju, zaštititi i obnoviti ekosisteme povezane sa vodom,
  • proširiti međunarodnu saradnju sa zemljama u razvoju i podršku tim zemljama u stvaranju kapaciteta za aktivnosti i programe vezane za vodu i sanitarne uslove, i za kraj,
  • podržati i pojačati učešće lokalnih zajednica u unapređivanju upravljanja vodom i sanitarnim uslovima.

Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail