SIGURNOST

Samo zajedničkim snagama možemo spriječiti trgovinu ljudima!

Trgovina ljudima jeste globalni problem, koji je u stalnom porastu, povezan sa pojavnom kriznih žarišta i migracionim tokovima. Trgovina ljudima nije nepoznat problem u Bosni i Hercegovini i mnoge institucije i stručnjaci su se susretali sa ovim problemom, ali uvijek ima prostora da se djeluje preventivno. Trenutno oči svjetske javnosti i dalje su uprte u migracijsku krizu, kao jednu od najvećih svjetskih migracija stanovništva, a sa druge strane radi se i o humanitarnom problemu koji svakodnevno odnosi živote, uglavnom mladih ljudi koji bježe od rata ili traže bolji život. Međutim, neki koriste tuđu nesreću i učestvuju u nelegalnim aktivnostima oko krijumčarenja migranata na migrantskim rutama, uglavnom prema Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji. Žrtve trgovine ljudima nerijetko postaju žrtve prosjačenja, prisilne prostitucije, postaju robovi, prisiljavani su na služenje bez njihove volje, a nemali broj njih prinuđen je snimanje pornografskih sadržaja, od kojih je najgnusniji oblik dječija pornografija. Tako prema podacima globalne studije koju je objavio Ured UN-a za kriminal i drogu (UNODC), tokom 2016. godine prokrijumčareno je najmanje 2,5 miliona migranata. Krijumčarenje migranata zabilježeno je u svim dijelovima svijeta, a procjenjuje se da je ostvaren prihod od sedam milijardi dolara – što je ekvivalentno iznosu koji su Sjedinjene Američke Države ili Evropska unija potrošile u svrhu humanitarne pomoći u 2016. godini, saopšteno je od strane UNODC-a.[1]

Shodno rezultatima istraživanja UNODC-a na globalnom nivou je utvrđeno u okviru da su krijumčarske mreže razvijeni koruptivni sistemi koji počinju na lokalnom nivou i prostiru se do međunarodnog nivoa, a funkcionišu kroz različite šeme, od “lažnih” brakova ili zapošljavanja, falsifikovanja putnih isprava i korumpiranih policijskih i višerangiranih službenika. Krijumčari često reklamiraju svoje poslovanje u dijasporskim zajednicama, kampovima za izbjeglice ili preko različitih društvenih mreža, uključujući i migranatske grupe na društvenim mrežama.

“Trgovina ljudima se pojavljuje u različitim formama i ne poznaje granice. Trgovina ljudima često prolazi nekažnjeno, te kriminal tog tipa prođe bez prevelike pažnje. Ovo se mora promijeniti” – Generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres

Trgovina ljudima je kriminalna aktivnost koja uključuje žene, djecu i muškarce za različite potrebe i aktivnosti uključujući prislini rad i seks. Međunarodna organizacija radnika procjenjuje da u svijetu postoji 21 milion ljudi koji su žrtve prisilnog rada. Ova procjena također uključuje i seksualnu eksploataciju. Iako se ne zna tačan broj, procjenjuje se da je u svijetu na milione ljudi koji su generalno žrtve trgovine ljudima.

Svaka država u svijetu je pogođena ovom kriminalnom aktivnošću, bila to zemlja porijekla, tranzita ili destinacije za žrtve. Djeca čine trećinu od globalnog broja žrtava trgovine ljudima, kao što je navedeno u Globalnom izvještaju o trgovini ljudima od strane UN-a. Posebno akcentirajući da žene i djevojčice čine 71% žrtava.

Ove godine, UN-ov ured za droge i kriminal (UNODC) je izabrao naziv za kampanju za obilježavanje 30. jula kao Međunarodnog dana borbe protiv trgovine ljudima – “odgovor na trgovinu djece i mladih” kao fokus ovog Svjetskog dana. Ovogodišnja kampanja naglašava činjenicu da skoro trećina krijumčarenih žrtava su djeca. Tema povlači pažnju na veoma važan globalni problem te moguće aktivnosti koje se mogu poduzeti da se osiguraju djeca i mladi generalno u ovoj borbi.

Stanje u Bosni i Hercegovini

Prema podacima Ministarstva sigurnosti od 20. juna, nakon sastanka Operativnog štaba za pitanje migracija, u Bosni i Hercegovini do sada je registrovan ulazak 6.982 migranta, od kojih je 6.208 iskazalo namjeru za podnošenje azila, a 611 podnijelo zahtjev za azil. Takođe, Ministarstvo je naglasilo da migracije u najvećoj mjeri, ne samo u BiH nego i na cijeloj ruti, funkcionišu na bazi organizovanog kriminala krijumčarenja i trgovine ljudima[2], te samim time potvrđena je važnost borbe protiv trgovine ljudima u toku ove migrantske krize, koja je sada zastupljena i u Bosni i Hercegovini.

Prema navodima UN-ove agencije za migracije (IOM), krijumčarenje svake godine dovodi do više hiljada smrtnih slučajeva među migrantima, uključujući veći broj djece. Mnogi prokrijumčareni migranti umiru od utapanja, dok drugi nestaju zbog nesreća ili ekstremnih terena i nepovoljnih vremenskih uslova. U Bosni i Hercegovini su takođe zabilježeni slučajevi pronalaska mrtvih migranata u rijekama ili u teško prohodnim terenima u zapadnom dijelu države.

Nadalje, do 2014. godine zabilježena su 348 slučaja trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini u svrhu prostitucije, prisilnog rada ili prisilnog sklapanja braka. Statistički se broj žrtava trgovine ljudima smanjuje, te je u  2016. godini identificirano 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, među kojima je njih sedmero bilo seksualno iskorištavano, 12-ero je radno iskorištavano, 22-oje je iskorištavano radi prosjačenja, a registrirana je i jedna prodaja radi prisilnog sklapanja braka, jedno radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, pet iskorištavanja u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem. Ali, kvantitativni podaci ne dokazuju da se rasprostranjenost trgovine ljudima kao pojava smanjuje, već samo da se u protekle dvije godine broj identificiranih slučajeva smanjio.

Ipak, iz ove analize trenutnog stranja, profila žrtava i oblika trgovine ljudima, sa sigurnosnog aspekta se ne treba zanemariti i mogućnost zloupotrebe žrtava trgovine ljudima na izvršenje krivičnih djela, s akcentom na izvršenje terorističkih aktivnosti. S tim u vezi neophodno je raditi na prevenciji i podizanju svijesti najšire javnosti o problemu trgovine ljudima u našem društvu, te o posljedicama na najranjiviju kategoriju – djecu bez pratnje.

Centar za društveno istraživanje Global Analitika kroz svoje aktivnosti posvećuje pažnju zaštiti izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, kao i njihovog statusa u našem društvu, kao kategorije koja nije dovoljo prepoznata u našem društvu, niti kojoj se pridaje dovoljna pažnja. Kao organizacija koja se zalaže za poštivanje ljudskih prava tih kategorija, prepoznati smo od strane CEI (Inicijativa Centralne Europe)[3] i Vijeća baltičkih država (CBSS). Kroz učešće na konferenciji u Štokholmu u decembru 2016., koju su organizirali CEI i CBSS na temu zaštite djece bez pratnji. Global Analitika[4] je dala svoj doprinos u promociji važnosti poštivanja ljudskih prava izbjeglica i povratnika, te prepoznavanjem njihovih potreba, kao i pronalaženje rješenja za djecu, porodice, društva i države. U okviru svog doprinosa Global Analitika je kao jedina organizacija predstavljala Bosnu i Hercegovinu, te prezentirala kapacitete, ali i probleme sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina po pitanju trgovine ljudima. Takođe, od decembra 2016. godine, Global Analitika je kroz svoje aktivnosti kontinuirano upozoravala na moguću kompleksnost migrantske krize, te vršila procjene po pitanju stanja prava djece bez pratnje.

#HumanTrafficking #EndHumanTrafficking

 

 

[1] http://globalanalitika.com/djeca-migranti-imaju-pravo-na-zivot/
[2] https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/migrantska-kriza-funkcionise-na-bazi-trgovine-ljudima-373065
[3] http://www.cei.int/content/%E2%80%8Bconference-protecting-unaccompanied-children-stockholm-sweden
[4] http://www.childrenatrisk.eu/blog/the-cbss-and-central-european-initiative-join-forces-to-promote-protecting-unaccompanied-children-2/

 

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!