SIGURNOST

NOVE IGRE VELIKIH SILA OKO SIRIJE

Pozadina ruske pomoći Siriji
Po podacima američkih zvaničnika koji su objavljeni 09.09.2015. godine, najmanje 3 ruska transportna vojna aviona sletjela su u Siriju u sklopu pružanja pomoći Rusije za sirijski režim predsjednika Bashara al-Assada. Avioni su sletjeli na aerodorom u gradu Latakia, na sirijskoj mediteranskoj obali, koju inače kontrolišu snage sirijskog režima.Po navedenim podacima, radi se o velikim transportnim avionima tipa Antonov-124 Condor, a dva leta su bila u svrhu transporta vojne pomoći, dok je u trećem letu prebačen personal.Rusi su već ranije na ovom aerodromu instalirali modularne stambene jedinice – dovoljne za prihvat nekoliko stotina ljudi, kao i prijenosnu opremu za kontrolu zračnog prometa.Po procjeni stručnjaka, način pozicioniranja personala i opreme govori da ruske snage vjerovatno planiraju da na ovome aerodromu oforme neku vrstu operativnog centra. Zvanični Washington je izrazio zabrinutost nakon izvještaja koji ukazuju na mogućnost da Moskva nastoji povećati vojnu podršku sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu. U tom svjetlu se može i posmatrati izjava za novinare koju je dao 08.09.2015.godine, sekretar Pentagona Peter Cook, koji kaže: “Zabrinuti smo za svaki napor koji ide u cilju da se ojača Asadov režim, jer bi to odmah bilo potencijalno destabilizirajuće”.
Sirija je negirala izvještaje povećane vojne aktivnosti od strane ruskih vojnika na svom tlu.Rusija odbacuje optužbe, ističući da su sve isporuke u Siriju u skladu sa tradicionalno dobrim političkim vezama sa dugogodišnjim saveznikom, sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom.
Inače Bugarska je odbila dozvolu da ruski avioni uđu u zračni prostor ove države, a vlada Grčke je takođe dana 08.09.2015. godine objavila da je Washington tražio od Grčke da ne dozvoli prelete ruskim avionima preko svoje teritorije.Igre velikih sila, oko napaćene Sirije se nastavljaju, dok i dalje traje najveća izbjeglička kriza u svijetu, jer je oko 10 miliona sirijaca u izbjeglištvu. U ovom nemilosrdnom ratu, koji još traje nesmanjenom žestinom, već je poginulo preko 250.000 ljudi, a i ne nazire se kraj stradanjima i patnji, kojoj su najviše izloženi djeca, stari i žene.
Facebooktwitterpinterestlinkedinmail