Zaraćene strane u sukobima tretiraju bolnice i klinike kao mete, umjesto da ih poštuju kao utočišta. Upozorio je generalni sekretar UN-a Antonio Gutteres tokom debate Vijeća sigurnosti o zaštiti civila pogođenih sukobom.
„Uprkos našem trudu, civili i dalje nose najveći teret sukoba širom svijeta“, rekao je Gutteres govoreći pred petnaestočlanim tijelom, naglašavajući da napadi na bolnice i medicinsko osoblje i dalje traju u zonama sukoba. Pored njega tu su bili potpredsjednik Međunarodnog komiteta Crvenog križa, Christine Beerli i Bruno Stagno Ugarte zamjenik izvršnog direktora Human Rights Watcha.
Šef UN-a podsjetio je na prethodnu godinu kada je Vijeće poduzelo konkretne mjere u cilju zaštite medicinske njege tokom sukoba, usvajanjem Rezolucije 2286, kojom se mole sve zaraćene strane da usvoje konkretne mjere kojima bi se spriječilo nasilje, napadi i prijetnje prema medicinskim i humanitarnim radnicima na zadatku pružanja medicinskih usluga.
U avgustu njegov prethodnik podnio je prijedlog preporuka za brzu implementaciju ove rezolucije.
„Ali na terenu malo se toga promijenilo“ upozorava Gutteres citirajući statistiku Svjetske zdravstvene organizacije koja navodi da su se napadi na medicinske instalacije desili u 20 zemalja zahvaćenim različitim oblicima sukoba.
U Siriji Doktori za ljudska prava dokumentovali su preko 400 napada na medicinske objekte od početka sukoba. Više od 800 medicinskih radnika je ubijeno, a više od pola bolnica i drugih ustanova sličnog karaktera je zatvoreno ili samo djelomično funkcioniše, dok je više od dvije trećine specijalista napustilo zemlju.
U Jemenu samo nekoliko mjeseci nakon usvajanja Rezolucije 2286, u vazdušnom napadu na bolnicu ubijeno je 15 ljudi uključujući tri medicinska radnika.
U Afganistanu broj napada na medicinske objekte udvostručio se tokom 2016. godine, u poređenju sa 2015. godinom.
Nakon više godina napada u Južnom Sudanu više od 50% medicinskih ustanova ne radi.
Gutteres je naglasio tri glavne zaštitne mjere koje se trebaju poduzeti. Osigurati veće poštovanje prema humanitarnim i zakonima o ljudskim pravima, poboljšati zaštitu humanitarnih i medicinskih misija implementacijom preporuka njegovog prethodnika na Rezoluciju 2286 (2016), te sprječavanje nasilnih preseljenja i pronalaženje održivog rješenja za izbjeglice i raseljenih lica. Kao treću tačku, naglasio je potrebu da se apostrofiraju glavni uzroci konflikata koji dovode do iseljavanja stanovništva, insistiranjem na inkluzivnom i održivom razvoju, promoviranjem ljudskih prava i vladavine zakona, jačanjem institucija, te povećanjem kapaciteta posredovanja od lokalnog do nivoa državnih vlada.
„Prevencija i zaustavljanje sukoba je moj najveći prioritet“, naglasio je, te dodao „pozivam i vas da ga učinite svojim prioritetom zarad miliona civila koji pate širom svijeta“.
Prema konceptu koji je na razmatranje stavio Urugvaj koji predsjedava Vijećem sigurnosti tokom maja, države članice se pozivaju da pitanje osiguranja medicinskih usluga u širi kontekst stave, povezujući ga za sveobuhvatnim pitanjem zaštite civila.
