STIL ŽIVOTA

Volontiranje poboljšava zdravlje i povećava konkurentnost na tržištu rada

Autor: Mirnes Bakija

U bosanskohercegovačkoj društvu pojam volontiranja često ima pogrešnu percepciju, a prema dostupnim podacima procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini volontira samo 5% mladih. Volontiranje donosi višestruke benefite, prvenstveno mogućnost sticanja radnog iskustva i povećavanja konkurentnosti na tržištu rada, a rezultati nekoliko istraživanja su pokazali da volontiranje u velikoj mjeri poboljšava i naše zdravlje.

Napredak u polju volontiranja postignut je donošenjem  Zakonom o volontiranju FBiH i Zakonom o volontiranju RS-a, u kojima se navode prava i obaveze volontera i volonterki, kao i organizatora volontiranja. Međutim, u našoj zemlji volontiranje još uvijek nije dovoljno prepoznato i vrlo mali broj mladih se odlučuje da volontira.

Prema legislativi u FBiH se volontiranjem smatra dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH. Dok se u RS-u volontiranje definira kao aktivnost od opšteg interesa za Republiku Srpsku kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana i građanki u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.

Potrebno je prije svega razjasniti da se pod pojmom volontiranja ne podrazumijeva svaki neplaćeni posao, već doprinos na dobrovoljnoj osnovi kroz zajednički rad, od kojeg svi mogu imati koristi društvenim razvojem.

Postoji još mnogo različitih definicija volontiranja, ali najjednostavnije  se ovaj pojam može opisati kao  doprinos društvu u neprofitne svrhe.  Iako se volontiranjem ne stiče profit, ono donosi mnoge benefite sveukupnom društvu

Psotoji niz koristi od volontiranja, kao što su povezivanje sa ljudima i zajednicom, razvijanje novih profesionalnih vještina, pomaže nam da istražimo kojim društvenim djelatnostima se želimo baviti u budućnosti, a posljednjih godina je kroz niz istraživanja dokazano da vlontiranje poboljšava naše zdravlje.

Studija iz 2017. godine koja je sprovedena na tri univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama, otkrila je da se kod hroničnih bolesnika koji su volontirali smanjena bol, a u velikoj mjeri  kod ovih pacijenata je poboljšan osjećaj svrhe.

Nauka je konačno kroz niz istraživanja dokazala da altruističko ponašanje, odnosno pomaganje drugima bez da očekujemo nešto zauzvrat, zapravo poboljšava naše zdravlje. Rezultati su pokazali da se volontiranjem umanjuje stres, osjećaj depresije i rizik od kognitivnih oštećenja, a može nam pomoći da živimo duže i da se lakše nosimo sa bolom.

Dosadašnje teorije su isticale dugoročne i neizravne koristi od altruističkog ponašanja, a studija  koju je objavila Nacionalna akademija nauka SAD u kojem je učestvovalo 278 ljudi sa različitim altruističkim ponašanjima, pokazala je da osobe koje pate od boli odmah imaju koristi od altruizma.

Pri jednom istraživanju je otkriveno da su oni koji su se dobrovoljno javili da daruju krv nakon zemljotresa imali manje bolova i pored upotrebe veće igle, od onih koji su obavljali rutinski test krvi.

U drugom istraživanju, pacijente oboljele od raka koji imaju hronične bolove su zamolili da kuhaju i čiste za sebe ili u korist drugih u svom centru za liječenje. Kod pacijenata se pokazalo kada su pomagali drugima da je nivo njihovog bola opadao.

U trećem slučaju, istraživači su od učesnika tražili da razmotre da li žele donirati novac za siročad i ako se odluče za to, od njih se tražilo da ocijene koliko vjeruju da je njihova donacija pomogla. Mozak tih sudionika je zatim skeniran putem MRI dok su im ruke testirane na strujni udar. Rezultati su pokazali da su centri za kontrolu boli u mozgu onih koji su donirali manje reagovali na bolnu senzaciju od onih koji nisu dali novac. I ne samo to, nego što je više ljudi vjerovalo da su im altruistični postupci korisni, to je njihov mozak manje odgovarao na bol.

Smanjenje osjećaja boli u kombinaciji s lučenjem hormona sreće u vašem mozgu zvuči kao sjajan razlog da što prije volontiranje stavite na listu vaših obaveza kako biste poboljšali svoje  zdravlje.

Kod mladih ljudi u Bosni i Hecegovini volontiranje se ne smije percipirati kao neplaćeni posao. Mladi moraju shvatiti da volonterski angažman služi kako biste razvili svoje profesionalne sposobnosti, stekli radno iskustvo, a samim tim i povećali svoju konkurentnost na tržištu rada. Volontiranje je idealan način kojim možete steći višestruke benefite, kako za lični razvoj, tako i za širu društvenu zajednicu.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!