Piše: Željka Pavlović
Osobe s invaliditetom u Bosni i Hercegovini generalno u manjoj ili većoj mjeri se susreću sa istim preprekama, dok bi u urbanoj sredini ipak trebalo biti mnogo bolje stanje. Banja Luka je drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini sa 185.042 stanovnika, prema popisu stanovništva iz 2013. godine. Banja Luka se prostire na 1239 kvadrantnih metara uz 1 urbano i 53 ruralna naselja, te prosječne starosti stanovnika od 40 godina.
Prema rezultatima popisa 2013. godine neku vrstu poteškoće ima 8,3% populacije u Bosni i Hercegovini, no egzaktni podaci o broju osoba s invaliditetom u Republici Srpskoj ili Banja Luci, za sada ne postoji.
Kao najvišim zakonodavnim dokumentom, Ustavom Republike Srpske garantira se zaštita ljudskih sloboda i prava u skladu s međunarodnim standardima. Uživanje ljudskih prava i sloboda garantira se svima bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, a u slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava RS i Ustava BiH, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije. Još u specijalnom izvještaju o pravima osoba s invaliditetom od 2010. godine koji je rađen od strane Institucija ombdusmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, navodi se da u Republici Srpskoj, kao i u FBiH, na različit način tretiraju se prava vojnih (ratnih) invalida i prava civilnih žrtava rata. Prava vojnih invalida i porodica poginulih boraca regulirana su Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno‐otadžbinskog rata Republike Srpske koji poznaje dvije kategorije vojnih invalida – ratne vojne invalide i mirnodopske vojne invalide.
Međutim, prema Izvještaju o stanju oblasti invalidnosti u BiH iz 2012. godine, koji je izradila radna grupa sastavljena od predstavnika organizacija članica Mreže organizacija osoba/lica sa invaliditetom Bosne i Hercegovine, navedeno je da u Republici Srpskoj ne postoje jedinstveni propisi koji na jednom mjestu i na jedinstven način regulišu osnovna prava lica sa invaliditetom.
Većina djece sa invaliditetom uključena u obrazovni sistem
Na evidenciji Javne ustanove Centar za socijalni rad Banja Luka nalazi se ukupno 4372 punoljetna lica, koje su osobe sa invaliditetom i 399 maloljetnih lica. Većina djece je uključena u obrazovni sistem, u najvećem djelu, a na osnovu procjene prvostepene stručne komisije koja je vrši procjenu i usmjeravanje ovakvih lica pri Javnoj ustanovi Centar za socijalni rad Banja Luka, po prilagođenom školskom programu.
Grad Banja Luka prema Zakonu o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, te Pravilnikom o ostvarivanju prava na dnevno zbrinjavanje finansira pravo na dnevno zbrinjavanje koje obuhvata različite vrste organizovanih dnevnih usluga i boravaka izvan vlasitite porodice kroz koje se obezbjeđuje ishrana, njega, čuvanje, briga o zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, psihosocijalna rehabilitaciija, radna okupacija i druge usluge. Dnevno zbrinjavanje može se obavljati u drugoj porodici, ustanovi socijalne zaštite, zasebnim centrima ili dnevnim boravcima koje organizuju i pružaju javne ustanove, udruženja građana, vjerske zajednice i druga pravna lica. Pravo na dnevno zbrinjavanje ima dijete, kao i punoljetno lice koje ima pravo na smještaj u ustanovu ili zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu i drugo lice koje zbog svojih psihosocijalnih teškoća i drugih nepovoljnih životnih okolnosti ima potrebu za ovim oblikom zaštite, a na osnovu rješenja Javne ustanove Centar za socijalni rad Banja Luka.
U gradu Banja Luci postoji ukupno 6 (šest) dnevnih centara koji svakodnevno zbrinjavaju između 200-300 korisnika.
“Grad Banja Luka, takođe, finansira i uslugu personalne asistencije koja je namjenjena osobama sa invaliditetom koje ostvaruju pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica – I grupa, zatim licima sa senzornim i tjelesnim smetnjama (u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti Republike Srpske), koja žive u induvidualnom (porodičnom) smještaju, te nemaju resurse u porodici za obezbjeđivanje pomoći. Ova usluga reguliše se putem Javne ustanove Centar za socijalni rad Banja Luka”, poručili su nam iz Centra za socijalni rad Banja Luka.
Jednoglasno označeni problem u Banja Luci
Centar za socijalni rad Banja Luka i osobe sa invaliditetom imaju isti stav povodom toga šta im nedostaje za kvalititetniji život u gradu.
“Najveći problemi sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom su nemogućnost zapošljavanje (za one koji su u mogućnosti da rade bez obzira na invaliditet), arhitektonske barijere, odnosno, nemogućnost pristupa različitim ustanovama, institucijama i ostalim objektima, te stigmatizacija u društvu, odnosno, neprihvatanje od strane zajednica u kojima žive”, istakli su iz Centra za socijalni rad Banja Luka.
Problemi se takođe i javljaju i kod prevoza, jer nema dovoljno niskopodnih autobusa. Takođe nema dovoljno auto-taksija prolagođenih za lica sa invaliditetom (jedan nije dovoljan).
“Problem su i arhitektonske barijere (trotoari osim užeg centra grada nisu prilagođeni kolicima za lica s invaliditetom, veliki broj javnih ustanova nemaju riješen pristup (imaju stepenice, uska vrata). Nesavjesni vozači često uzurpiraju parking prostore, predviđene za lica s invaliditetom ili se parkiraju na trotoare, pa korisnici kolica ne mogu prolaziti. Moram naglasiti i da je samo uključenje u tržište rada, odnosno potraga za poslom jedan od velikih problema”, poručila je sekretarica Udruženja papralegičara Banja Luka, Milena Obradović.
Da su organizacije civilnog društva takođe saglasne u ocjeni problema sa kojima se susreću osobe s invaliditetom, ocjenjuje i Svjetlana Vukajlović iz Udruženja “Puna inkluzija” iz Banja Luke.
“Osobe s invaliditetom žele biti ravnopravni članovi društva, ali su u nepovoljnom položaju u društvu, prvenstveno zbog čestih slučajeva kojima su najčešće nenamjerno diskriminisani u društvu. Prvenstveno, zbog fizičkih (arhitektonskih) barijera koje im ograničavaju slobodu kretanja, ali postoje i barijere u nepristupačnosti informacija, jer nisu u prilagođenom formatu za osobe sa invaliditetom (npr. zvučni format, Brajevo pismo, jasan tekst, veći kontrast pisanih slova i tako dalje”, navodi Vukajlović.
Vukajlović dodaje da žele da društvo da posmatra osobe s invaliditetom jednako kao i sve druge ljude, kroz stvaralaštvo, kao osobe koje se školuju, imaju porodice, koje mogu da rade, a ne isključivo kroz prizmu invaliditeta! Da bismo približili invaliditet svim ljudima, ali i djeci, Udruženje je kreiralo flajer BONTON-a nekoliko pravila o lijepom ponašanju prema osobama sa invaliditetom.
Ističe da su nedavno pokrenuli inicijativu prema Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske o poboljšanju procedura kod realizacije ostvarenog prava na medicinsko sredstvo – invalidska kolica, pozivajući se na princip jednakosti i solidarnosti, te u tom smislu traži izjednačavanje prava u realizaciji ovog prava za sve osobe sa invaliditetom u Republici Srpskoj.
Banja Luka je dobila akcioni plan za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom
Krajem prethodne godine, Banja Luka je dobila akcioni plan za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom za period od 2020. do 2026. godine, usvojen od strane odbornika Skupštine Grada. Ovo je treći plan u nizu koji se bavi pobošanjem položaja osoba s invaliditetom počev od 2008. godine, a vodeći principi ovog dokumenta su održivost i socijalna uključenost. U izradi akcionog plana učestvovali su predstavnici organizacija lica sa invaliditetom, ustanova socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, saobraćaja, privrede te različitih odjeljenja Gradske uprave. Svaki od navedenih subjekata radi u svojoj oblasti na dostizanju ciljeva definisanih planom. A sam plan predstavlja izraz potreba – identifikovanih od lica sa invaliditetom.
“Princip socijalne uključenosti podrazumijeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu identifikovanja potreba i interesa marginalizovanih i socijalno isključenih grupa stanovništva. U tom smislu, u okviru svih strateških ciljeva definisani su određeni projekti i mjere koji se odnose na jačanje socijalne inkluzije ranjivih grupa, što u najvećoj mjeri obuhvata programe, projekte i mjere koji se odnose na unapređenje položaja lica sa invaliditetom u gradu”, poručuju iz Gradske uprave Banja Luka.
Dodaju da prilikom izrade plana, primjenjeni su standardi usvojeni na međunarodnom nivou i na nivou RS i BiH, sadržani u Konvenciji UN o pravima lica sa invaliditetom. Misija akcionog plana je da se osobama sa invaliditetom obezbijedi kvalitetniji život, uključujući korišćenje svih raspoloživih kapaciteta za njihovu integraciju u društvo.
Osnovni ciljevi su podizanje svijeti i pružanje pomoći
Gradska uprava poručuje da osnovni ciljevi akcionog plana za unapređenje položaja lica sa invaliditetom jesu podizanje svijesti o potrebama ovih lica, zatim pružanje adekvatne pomoći kroz različite servise, omogućavanje pristupačnosti svim institucijama kroz uklanjanje arhitektonskih barijera, uključivanje osoba sa invaliditetom u sve sfere društva (kultura, sport, rekreacija i sl.), omogućavanje uključenosti u proces obrazovanja za osobe sa svim tipovima invaliditeta, zapošljavanje ovih lica te razvijanje programa obuke za za osoblje medicinskih, socijalnih i obrazovnih radnika.
Akcionim planom obuhvaćene su najvažnije društvene oblasti kao što su socijalna i zdravstvena zaštita, zapošljavanje, prevoz, stanovanje, sport, kultura, turizam i rekreacija.
“Kada je u pitanju zdravstvena zaštita ovih lica, Grad Banja Luka u kontinuitetu radi na poboljšanju usluga primarne zdravstvene zaštite kako bi i oni imali punu zdravstvenu zaštitu i uslove u ambulantama. Grad vodi računa o licima sa invaliditetom i kada je u pitanju prevoz i to subvencijama za taksi prevoz ovih osoba posebnim vozilom. Grad Banja Luka je, u proteklih pet, godina podržao niz značajnih projekata kojima su realizovane aktivnosti koje su navedene u akcionom planu i koje su na različite načine unaprijedile kvalitet života osoba sa invaliditetom”, naglašavaju iz Gradske uprave Banja Luka.
Takođe nam je rečeno da problem sa arhitektonskim barijerama su počeli rješavati prošle godine I nastavljaju u tom smjeru. U junu prošle godine počeli su akcijom rješavanja barijera prvo kod Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr. Miroslav Zotović” Banja Luka, te je obećano još 50 rampi, koje bi trebalo da olakšaju kretanje osobama s invaliditetom.
