Online ekstremizam je pitanje koje je dobilo veliku pažnju u posljednjih nekoliko mjeseci. Naročito nakon terorističkih napada u novembru 2015. godine u Parizu, te blokade Brisela zbog terorističkih napada u martu 2016. Godine. Strah da mladi ljudi mogu biti istrenirani preko Interneta od strane nasilnih ekstremista i terorista, te da ih mogu ohrabriti da napuste svoje domove i pridruže se tzv. Islamskoj državi u Iraku i Siriji je porastao, zajedno sa drugim strahovima, što je omogućilo da se pojedini mladi ljudi mogu radikalizovati i izvršiti napade u svojim matičnim državama.
Što se tiče pitanja šta je online ekstremizam i kako se može definisati, još ne postoji univerzalna definicija, ali se uglavnom veže za neke definicije terorizma. Iako postoji veliki broj definicija terorizma na raspolaganju ipak je i to veoma sporan termin. Jedna dobro poznata definicija sadržana je u glavi 22. Zakona SAD, koji navodi da je terorizam: „…smišljeno, politički motivirano nasilje počinjeno na neborbenim metama od strane pod-nacionalne grupe ili tajnih agenata, obično s namjerom da utiču na publiku.“
Znači još uvijek se online ekstremizam veže usko za terorizam, pa je tako slično i u BH zakonskoj regulativi:
Krivični zakon BiH u članu 201. tretira pitanje terorizma:
- Ko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili međunarodne organizacije, da što izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili međunarodne organizacije, kaznit će kaznom zatvora najmanje pet godina.
- Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje osam godina.
- Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
- Ko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni prepreku ili preduzme neku drugu radnju kojom stvori uslove za izvršenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
- Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljedećih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju: a) napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt; b) napad na fizički integritet osobe; c) protupravno zatvaranje,držanje zatvorenom ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja druge osobe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca; d) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture uključujući informacioni sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete; e) otmica zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili za prevoz roba; f) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala; g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursomu s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tačke a. do h. ovog stava.
Finansiranje terorističkih aktivnosti Član 202.:
(1) Ko na bilo koji način, neposredno ili posredno, dâ, prikupi ili na drugi način osigura sredstva s ciljem njihove upotrebe ili znajući da će biti upotrijebljena, u cjelini ili djelimično, za izvršenje nekog od krivičnih djela iz čl. 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje lica pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194.a (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica aviona
ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202.a (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti), 202.b (Vrbovanje radi terorističkih
aktivnosti), 202.c ovog zakona (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) ili svakog drugog krivičnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civila ili lica koje aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kada je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine ili drugih vlasti ili međunarodne organizacije da nešto učini ili ne učini, bez obzira na to da li su terorističke aktivnosti izvršene i da li su sredstva korištena za izvršavanje terorističkih aktivnosti, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko na bilo koji način, neposredno ili posredno, dâ ili prikupi ili na drugi način osigura sredstva: a) s ciljem da se ona, u potpunosti ili djelimično, upotrijebe u bilo koju svrhu od terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista, ilib) znajući da će, u potpunosti ili djelimično, biti upotrijebljena za izvršenje krivičnih djela iz stava (1) ovog člana od terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista.
(3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem krivičnog djela iz stava (1) ovog člana bit će oduzeta.
(4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog člana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se sastoje u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, bez obzira na to kako su stečena te pravni dokumenti iliinstrumenti u svakom obliku, uključujući i elektronske ili digitalne, koji dokazuju vlasništvo ili pravo vlasništva nad imovinom, uključujući, ali ne ograničavajući se na bankarske kredite, putničke čekove, bankarske čekove, novčane naloge, udjele, vrijednosne papire, obveznice, mjenice i kreditna pisma.
Javno podsticanje na terorističke aktivnosti Član 202a.:
Ko javno, putem sredstva informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti koja ima za cilj podsticanje drugog na izvršenje krivičnog djela iz članova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom) 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), 202c (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) i 202d. (Organiziranje terorističke grupe) ovog zakona kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti Član 202b.:
Ko vrbuje ili navodi drugoga da počini ili učestvuje ili pomaže u izvršenju ili da se pridruži terorističkoj grupi radi izvršenja nekog od krivičnih djela iz članova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202 (Finansiranje terorističkih aktivnosti) 202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti)ili 202c.(Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti)ovog zakona kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti Član 202c.:
(1) Ko drugog osposobi za izradu ili korištenje eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih materija ili eksplozivnih naprava ili poduči o drugim konkretnim metodama, tehnikama ili vještinama u svrhu izvršenja nekog od krivičnih djela iz članova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne
platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti), 202a.(Javno podsticanje na terorističke aktivnosti) ili 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti) kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2)Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i osoba koja da sredstva za obuku ili na bilo koji način stavi na raspolaganje prostoriju ili drugi prostor, znajući da će biti upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana.
Organiziranje terorističke grupe Član 202d.:
(1) Ko organizira terorističku grupu ili na drugi način udružuje najmanje tri lica rad i izvršenja nekog od krivičnih djela iz članova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti), 202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti)ili 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Ko postane pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana ili na bilo koji drugi način učestvuje u aktivnostima terorističke grupe, uključujući pružanje finansijske i bilo koje druge pomoći, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana koji otkrije grupu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju počinio krivično djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a može biti i oslobođen kazne.
Nasilna radikalizacija (uključujući i online) je proces u kojem pojedinci, kroz svoje online interakcije i izloženost različitim vrstama internet sadržaja dolaze da gledaju nasilje kao legitiman način rješavanja društvenih i političkih sukoba. Neki od tih nasilno radikalizovanih osoba instruisanih putem Interneta mogu počiniti teroristički akt.
Zašto moramo biti zabrinuti?
- U nekim primjerima su mladi ljudi pod uticajem digitalnog sadržaja koji su koristili i preko online interakcija odlučili da napuste svoje matične zemlje porijekla i da otputuju u Siriju i Irak kako bi se pridružili Islamskoj državi. Uglavnom se radilo o mladim ljudima iz zapadnih država.
- Oko 30,000 ljudi je napustilo svoje države (ne iz Sirije i Iraka) kako bi se pridružili Islamskoj državi. Najmanje 6,000 ovih ljudi su napustili evropske zemlje.
- Političari i stručnjaci stavljaju veliki naglasak na ulogu Interneta koju on igra u regrutovanju mladih ljudi u Islamsku državu. Postoji zabrinutost da će neki od njih koji su se pridružili Islamskoj državi nekad da se vrate u EU i mogu izvršiti napade na evropskom tlu u ime Islamske države.
- Poruka koju je poslala Islamska država svojim pristalicama glasi: „…ako niste u mogućnosti doputovati u Siriju ili Irak, onda je vaša dužnost izvršiti napade u vašoj zemlji.“
- Veliki broj onih koji su pod uticajem Islamske države su mladi ljudi: mnogi su zaista tinejdžeri. Nastali snimci koje na internetu objavljuje ID, pokazuju kako mladi ljudi obavljaju pogubljenja i mučenja po nalogu Islamske države.
Postoji jasna potreba da se blisko sarađuje sa vlasnicima društvenih mreža kako bi se spriječilo da se one koriste za promociju nasilnog ekstremizma. Različite vlade rade na rješavanju složenih problema ograničavanja pristupa terorističkim materijalima online koji mogu biti postavljeni u jednoj zemlji, ali je nezakonito po nacionalnom pravu. Još jedna važna strategija je postojanje jasne trase izvještavanja tako da javnost i građani mogu prijaviti ekstremistički online sadržaj, dok bi tehnička rješenja mogla poslužiti u sprječavanju pristupa takvim sadržajima. Međutim, s obzirom da je većina ovih sadržaja obnovljiva (postavljanjem opisanog sadržaja od strane korisnika društvene mreže) pronalazak i uklanjanje mogu predstavljati izazov.
Kao i u drugim aspektima online sigurnosti, Internet nije stvorio problem, ali ga je pogoršao čineći lako dostupnim da veliki broj ljudi pristupi sadržaju ekstremista i da potencijalno potpadnu pod uticaj onoga što vide, pročitaju ili čuju. Antidifamacijska Liga je primijetila sljedeće: „…direktni razgovor (licem u lice) sa terorističkim operativcem više nije potreban uslov za radikalizaciju. Individualni ekstremisti ili „usamljeni vukovi“ su pojačali proces online samoradikalizacije bez fizičke interakcije sa utvrđenim terorističkim grupama ili ćelijama, a to otežava provedbu zakona da otkrije njihove baze u najranijoj fazi nastanka“.
Veći dio preventivnog rada fokusira se na pružanje kontra-narativa, a vrlo često ekstremistički stavovi ulaze neprikosnoveno u chat sobe (pričaonice) i online forume. INSAFE mreža evropskih centara za internet sigurnost je proaktivna u pokušaju da odgovori na ovaj problem pronalaskom poruka koje omogućavaju mladim ljudima da imaju otpornost i da se mogu suočiti sa nasilnim esktremizmom i terorističkim sadržajem kojem mogu pristupiti online. Na sastanku INSAFE treninga u maju 2015. godine dr. Maura Conway, viši predavač iz oblasti Međunarodne Sigurnosti, koordinatorica VOX-Pol-a (voxpol.eu) i stručnjakinja za terorizam i Internet objasnila je da je važno da se napravi razlika između ekstremizma, nasilnog ekstremizma i terorizma. Naravno, ljudi imaju pravo na ekstremne stavove o bilo kojoj temi koja se može razlikovati od naše, ali nasilni ekstremisti izjavljuju da oni smatraju da je jedini način za rješavanje problema da se ubije ili naškodi drugima koji se ne slažu sa njima.
U ovom trenutku, svi edukatori, treneri i drugi ljudi koji rade s djecom i digitalnim tehnologijama suočavaju se sa istim problemom. Digitalni mediji su razvijajući i rastući izazovi – kao što se brzo mijenja online ponašanje korisnika isto tako imamo protok novih alata, novih Internet tehnologija i novih načina online komunikacije – koji iziskuju nova pitanja i traže nove odgovore. Zbog toga je od suštinske važnosti za ljude koji se bave Internet treninzima da se stalno usavršavaju i stiču iskustvo u novim temama. Online radikalizacija spada među najizazovnije teme posljednjih mjeseci. Treneri su često suočeni sa pitanjima u vezi situacije, kao što su:
- Zašto su mladi ljudi zainteresovani za ekstremizam i zašto su voljni postati strani teroristički borci?
- Kako online regrutovanje funkcioniše?
- Kako bi neko trebao (kao prijatelj ili nastavnik) reagovati kada vidi da se mlada osoba brzo kreće u ovom pravcu?
Ne samo da trebamo odgovore na ova pitanja, nego moramo i prihvatiti naša lična ograničenja. Štaviše, moramo mapirati strategiju da se nosimo sa online radikalizacijom na kompetentan način. Nove mreže i nova partnerstva se stalno uspostavljaju na regionalnom nivou širom svijeta pa i Zapadnog Balkana. Iskustvo INSAFE treninga i radne grupe iz preventivnog rada pokazao je da je neophodno da se potegne pitanje online radikalizacije u ranoj dobi. To se može najefikasnije postići učeći djecu informatičkoj pismenosti. INSAFE program trenira nastavnike kako da rade sa svojim učenicima na sljedeće teme:
- Kako se ponašati prema mladim ljudima koji su se vratili iz Sirije?
- Kako procijeniti/potvrditi informacije dobijene iz online izvora?
- Kako vjerovati online stručnjacima?
- Kako pronaći pouzdan online izvor?
Promocija nasilnog ekstremizma i regrutovanje sljedbenika
Rana intervencija kako bi se spriječila pojava nasilnog ekstremizma je od suštinskog značaja ali predstavlja i izazov. U smislu promocije i regrutovanja, koje se uglavnom obavlja putem Interneta, nasilne ekstremističke grupe imaju moderan koncept djelovanja slično snažnim globalnim brendovima. Kroz online reklame i aktivne profile na društvenim mrežama, takve grupe su u velikoj mjeri u stanju privući i registrovati nove članove na isti način kao i globalne korporacije. Promotivni video materijali često prikazuju romantizovani ideal, izostavljajući pokolj sa ratišta i bol žrtava i preživjelih, njihovih porodica i prijatelja. Spremnost pojedinaca na borbu i žrtvovanje za dobrobit grupe se slavi u nedostatku bilo kakvog racionalnog razmišljanja o stvarnim uzrocima vlastitog nepovoljnog položaja u društvu. Snimke brutalnih aktivnosti su rezervisane i namijenjene za komunikaciju sa neprijateljem, prijetnje, ucjene i preuzimanje odgovornosti za teroristička djela. Internet forumi se uglavnom uspostavljaju nakon nesretnog događaja koji potvrđuje negativan narativ protiv društva ili države i koriste se za dalju indoktorinaciju. Osim Interneta, imovina i infrastruktura (često legitimnih) organizacija civilnog društva i tradicionalni mediji se koriste za promovisanje nasilnog ekstremizma i pridobivanje novih članova. Ova ista infrastruktura koristi se za finansiranje nasilnih ekstremističkih grupa koje često funkcionišu slično mrežama organizovanog kriminala. Za razliku od onih angažovanih za prvu liniju vatre koji mogu biti prisiljeni izgubiti svoje živote, promoteri, treneri, organizatori i pokrovitelji su često visoko obrazovani, dobro zbrinuti i zaštićeni, vješti korisnici informacijskih tehnologija, sa superiornim komunikacijskim vještinama koji se koriste za afirmaciju identiteta koji organizacija uživa. Oni su često povezani sa organizovanim kriminalom. Ove osobe najčešće nisu spremne rizikovati vlastite živote.
Podložne društvene grupe
Glavne ciljne grupe za regrutovanje su nezaposleni, otuđeni i neobrazovani pojedinci ili izolovane društvene grupe, sa jakim osjećajem društvene nepravde i osjećajem izdaje od strane države. Nasilni ekstremisti često uspijevaju u manipulaciji kada ponude dodatnu negativnu priču o državi i društvu iz kojeg se ciljana publika već osjeća otuđeno, i pozitivne narative o vrijednostima onih koji su već uključeni u djela nasilja i terora. Država i društvo u cjelini moraju poboljšati komunikaciju sa podložnim pojedincima i grupama, raditi na pitanjima osjećaja otuđenosti i stvoriti mogućnosti za njihovo uključivanje u društvo. Međutim, komunikaciju često ne može inicirati policija ili sigurnosne službe jer takvi pojedinci i grupe imaju tendenciju da izbjegavaju državne agencije. Stoga nevladine organizacije imaju važnu ulogu u uspostavi dijaloga, podsticanje učešća i radu na smanjenju privlačnosti nasilnog ekstemizma. U BiH u dokumentima državnih tijela koje u svom opisu rada imaju obavezu suprotstavljanja nasilnom ekstremizmu i radikalizmu, NVO su prepoznate kao važan faktor, te su stavljene u akcione i druge planove, ali u praksi od strane tih državnih institucija nisu prepoznate. Odnosno rad i aktivnosti NVO u BiH nije u dovoljnoj mjeri podržan niti su NVO doživljene kao ravnopravan i važan dio sistema koji treba da bude jedinstven i povezan u suprotstavljanju nasilnom ekstremizmu i radikalizmu.
Ipak, nevladin sektor se nameće kao kompetentan partner, što je vidljivo i po primjeru Global Analitike, organizacije koja je dokazala da može dati doprinos u prevenciji i suprotstavljanju nasilnom ekstremizmu i radikalizmu u BiH i u regionu.
