Piše: Safet Mušić
Cyber maltretiranje ili cyberbullying može varirati od sramotnih ili okrutnih online objava ili digitalnih slika, preko internet prijetnji, uznemiravanja i negativnih komentara, do uhođenja putem e-pošte, web stranica, platformi društvenih medija i tekstualnih poruka.
Svaka starosna grupa je podložna maltretiranju putem interneta, ali mladi su najčešće žrtve. Cyber maltretiranje je sve veći problem u školama i postalo je problem jer je internet prilično anoniman, što je privlačno nasilnicima jer je teško ući u trag njihovom zastrašivanju. Nažalost, glasine, prijetnje i fotografije mogu se vrlo brzo proširiti na internetu.
Međutim, cyberbullying i cyber incidenti kršenja cyber-sigurnosti su dva uobičajena problema na internetu, činjenica je da su cyberbullying i cyber sigurnost povezani s internetom ali su ova dva problema povezana na više nivoa. Ono što karakteriše oba ova problem na internetu je činjenica da ugrožavaju sigurnost na internetu koja može dalje da se prenese i u stvarni život sa mnogim komplikacijama pa čak i fizičkim nasiljem.
Cyberbuillying obično uključuje korištenje tehnologije za uznemiravanje osobe (često otvoreno), dok cyber sigurnost uključuje sprječavanje hakera i kradljivaca identiteta da pristupe informacijama. Ono što povezuje cyberbuillying i cyber sigurnost su zlonamjerni aktere na mreži, motivi su prilično različiti.
Definiranje cyberbullyinga i cyber sigurnosti
Kada upoređujete pojmove poput ovih, može biti od pomoći izložiti definiciju za svaki kako biste bili sigurni da su svi na istoj stranici. Cyberbullying je, jednostavno rečeno, maltretiranje osobe putem tehnoloških sredstava, kao što su društveni mediji ili slanje poruka. Sajber bezbednost je zaštita osetljivih podataka (a samim tim i ljudi) korišćenjem posebnih mera.
Savremeni svijet sada zna da cyberbullying može ići dalje od običnog fizičkog zlostavljanja; može uključivati zastrašivanje, obmanjivanje, uznemiravanje, ponižavanje, pa čak i direktno lažno predstavljanje osobe. Budući da se odvija online, također nije ograničen na mjesta poput škole ili društvenih okupljanja. Zbog sveprisutne prirode interneta, cyberbullying može pratiti žrtve u svakom aspektu njihovog života. To također obično uključuje uobičajeni problem cyber uhođenja. Iako može biti slatko ili zabavno saznati o novom prijatelju ili potencijalnom partneru prateći njihova dešavanja na Facebooku, pitanje cyber uhođenja u kontekstu cyber maltretiranja je ozbiljno i jedna je od ključnih stvari koje ga povezuju sa cyber sigurnošću.
Cybersecurity
Iako je kibernetička sigurnost široka tema, vrijedi izdvojiti vrijeme da se istakne neka od specifičnijih područja prakse koja se direktno odnose na pitanje cyber maltretiranja. Krađa identiteta je jedan od osnovnih primjera kibernetičkog kriminala, i to je prijetnja koja se često koristi u cyberbullyingu. Pored prevare pojedinca pristupom ili otvaranjem novih kreditnih linija na njihovo ime, cyber kriminalci se mogu predstavljati kao pojedinci iz drugih motiva. Na primjer, ako cyber nasilnik uhodi nekog drugog, može hakirati svoj korisnički račun na igrici, adresu e-pošte ili račun društvenih medija kako bi se lažno predstavljao. To im omogućava da dobiju informacije od prijatelja i porodice svoje žrtve ili da ih uznemiravaju.
Drugi način na koji cyber nasilnik može biti prijetnja cyber sigurnosti je korištenje zlonamjernog softvera za hakovanje u telefon svoje mete. To im može dati pristup njihovoj GPS lokaciji ili čak osjetljivim ličnim podacima koji se nalaze na uređaju. Možda najveći uznemirujući aspekt ove vrste kršenja podataka je mogućnost da progonitelj koristi kameru telefona, tableta ili laptopa kako bi uhodio osobu gledajući pravo u njen dom preko svog uređaja.
Osim cyberbullyinga i drugih razmatranja digitalne sigurnosti, poslovne, državne, obrazovne i druge institucije se suočavaju sa opasnostima i prijetnjama koje se stalno mijenjaju i izazovima u vezi s cyber sigurnosti. Prijetnje po cyber sigurnost mogu se smatrati “tehnološkim” ili “ljudskim” prijetnjama. One mogu poremetiti obrazovanje i kritične funkcije i omogućiti objavljivanje osjetljivih informacija o osoblju, učenicima i studentima. Oporavak od cyber napada može biti veoma skup. Zato je neophodno da sve firme, institucije, škole i sl. Oforme vlastite resurse koji mogu pomoći da razviju anekse kibernetičke sigurnosti svojim sveobuhvatnim sigurnosnim planovima za sprječavanje takvih događaja. Posebno nakon što su institucije u BiH postale mete raznih vrsta cyber napada.
Kako upravljati cyberbullyingom i cyber sigurnošću
Naravno, svijest o problemu ne znači da on nestaje. Međutim, može se poduzeti nekoliko različitih mjera kako bi se smanjile prijetnje i efekti kako internetskog zlostavljanja tako i kršenja kibernetičke sigurnosti:
Održavajte marljivost u vezi sa cyber-sigurnošću
Nije tajna da se tehnološki svijet uvijek mijenja. Postoji nekoliko najboljih praksi koje mogu smanjiti rizike kibernetičke sigurnosti, uključujući:
-Održavanje softvera u svakom trenutku ažurnim.
-Firme i institucije često uključuju važne sigurnosne zakrpe i nadogradnje u ažuriranja softvera. Korištenje zastarjelog softvera prirodno povećava rizik od kršenja.
-Kreirajte dobre lozinke.
-Važno je ne koristiti samo rođendan i inicijale na svakom računu koji posjeduje. Umjesto toga, kreirajte jake, raznolike lozinke kako biste informacije zaštitili. Postoje i programi koji pomažu korisnicima da organiziraju i prate lozinke tako da je manje vjerovatno da će biti zaboravljeni ili zbunjeni.
-Čuvajte se prevara.
-Važno je nikada ne kliknuti na link ili preuzeti ako nije jasno iz kojeg izvora dolazi. Osim toga, dobra je ideja nikada ne davati lične podatke preko telefona ili SMS-a kada se radi o nepoznatom broju. Konačno, nikada nemojte davati lične podatke kada primate automatizovani telefonski poziv. Ako vam se čini važnim, nazovite i razgovarajte s ljudskim predstavnikom nakon što istražite broj.
-Učite zdravu komunikaciju
Pored dobre marljivosti u vezi sa cyber-sigurnošću, važno je naučiti sve korisnike interneta – posebno djecu – važnosti dobre, iskrene komunikacije u vezi sa njihovim aktivnostima na mreži. Ovo mora uključivati više od jednostavne taktike zastrašivanja koliko internet može biti opasan.
Tekst je nastao u okviru projekta “Nasilje nije cool!, koji Global Analitika realizuje uz finansijsku podršku Skupštine Kantona Sarajevo.
