Centar za društvena istraživanja Global Analitika nastavlja sa svojim angažmanom na prevenciji svih društvenih pojava koje rezultiraju nasiljem, u šta se ubraja prevencija nasilja nad djecom, ženama i drugim osjetljivim kategorijama društva, cyberbulling, huliganizam i ekstremizam. Svoje aktivnosti Global Analitika nastoji uvijek potkrijepiti vlastitim istraživanjima ili koristi podatke referentnih i nezavisnih istraživača, što je rezultiralo da je Global Analitika prepoznata u međunarodnim krugovima, te je Global Analitika podržana od strane UNESCO-a, UNICEF-a, Evropske komisije (ERASMUS program), Marshall centra, Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Vlade Švicarske, itd. Ostvarena je regionalna saradnja sa nevladinim organizacijama iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Bugarske, Srbije, Makedonije, Kosova, Slovenije, kao i saradnja sa nevladinim organizacijama iz Rumunije, Estonije, Portugala, Austrije, Švedske, Norveške, itd.
Strategija Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015-2020, u prvom od četiri podcilja predviđa saradnju i podršku sa organizacijama civilnog društva na prevenciji nasilnog ekstremizma. Tako u jednoj od tačaka Strategije stoji:“Dati podršku aktivnostima građana i organizacija civilnog društva usmjerenim ka prevenciji mržnje i promociji pozitivnih narativa (suprostavljanje nasilnim ekstremističkim narativima isticanjem pozitivnih primjera o društvenim vrijednostima, toleranciji, otvorenosti)“. Posljednjih godina Centar za društvena istraživanja Global Analitika je postao regionalni lider u angažmanu na prevenciji ekstremizma, koji je još uvijek tretiran kao jedan od najaktuelnijih svjetskih sigurnosnih izazova. Vezanje negativnog konteksta za problematiku ekstremizma je izraženo zbog činjenice da je ekstremizam povezan sa nasiljem, a nerijetko vodi i u terorizam. Međutim, problematika nasilnog ekstremizma je u nekim slučajevima bila “prenapuhana”, odnosno nije adekvatno tretirana, kako od javnosti, tako i od strane pojedinih političara (koji uglavnom dolaze iz populističkih i desnih političkih opcija) u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Problem na koji ukazuju stručnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskoj uniji, ali i u Bosni i Hercegovini je pojava “kvazi” stručnjaka i zlonamjernih komentatora problematike nasilnog ekstremizma i radikalizma, koji svojim angažmanom nanose dugoročnu štetu društvu i šire, te ograničavaju rezultate i nivo uspješnosti u prevenciji i suprotstavljanju nasilnom ekstremizmu i radikalizmu. Ovi “kvazi” stručnjaci svjesno preuveličavaju opasnosti od nasilnog ekstremizma ili ih vežu za određenu vjersku pripadnost, grupu ili čak pojedince, te osim što nanose štetu odnosima među građanima u Bosni i Hercegovini i smanjuju nivo povjerenja, oni doprinose da se ova problematika drži u “žiži” interesa, a time oni daju sebi na značaju i imaju dodatne angažmane.
Analizom svih uticaja koji su doprinijeli neprofesionalnom i neadekvatnom odnosu prema problematici nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini, čime se umanjuju rezultati na prevencijii, izdvajaju se sljedeći faktori:
- Neprofesionalno i nestručno medijsko izvještavanje o problematici ekstremizma,
- Korištenje problematike nasilnog ekstremizma u dnevnopolitičke i predizborne svrhe od strane desno orijentisanih političara,
- Angažovanje i istupanje u javnosti pojedinaca koji bez osnova sebe nazivaju stručnjacima, iako se uopšte u svojoj karijeri nisu bavili problematikom nasilnog ekstremizma u praktičnom smislu,
- Neadekvatno trošenje sredstava iz fondova koji podržavaju prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizma, od strane pojedinaca iz međunarodnih organizacija, kao i pojedinaca iz domaćih organizacija i institucija,
- Angažovanje nekompetentnih osoba od strane organizacija koje implementiraju projekte prevencije nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini, iako su te osobe bez ikakvog iskustva po problematici nasilnog ekstremizma i sličnih tema,
- Neadekvatno korištenje terminologije iz domena nasilnog ekstremizma, kako u zvaničnim dokumentima, tako i u medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini,
- Uporno protežiranje istih saradnika i istih nevladinih organizacija od strane implementatora projekata povezanih sa problematikom nasilnog ekstremizma, bez uvažavanja rezultata rada pojedinaca i nevladinih organizacija po ovoj problematici,
- Nedovoljna saradnja između domaćih nevladinih organizacija sa jedne strane, te međunarodnih organizacija i nadležnih domaćih institucija sa druge strane,
- Nedovoljan angažman i korištenje iskustava od praktičara koji se svakodnevno kroz svoj posao susreću sa slučajevima povezanim sa ekstremizmom (socijalni radnici, nastavnici, pripadnici sigurnosnih agencija).
Prikaz rezultata istraživanja na temu “Faktori koji negativno utiču na prevenciju nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini”
Metodologija
Korištene su kvantitativne metode istraživanja:
Face to face interwiev (osobni intervju), sa 30 stručnjaka i praktičara iz cijele Bosne i Hercegovine, koji se bave problematikom ekstremizma uključujući 10 predstavnika nevladinog sektora, 5 predstavnika centara za socijalni rad, 5 pripadnika sigurnosnih agencija koji su se susretali sa problematikom ekstremizma, 5 mladih istraživača i 5 nastavnika.
Prikupljanje podataka realizovano je u periodu od 01.08.2018. godine do 01.10.2018. godine.
Ključni rezultati istraživanja
Predmet istraživanja čine dva problemska kruga, prvi problemski krug čini mišljenje ispitanika o stanju i problemima u prevenciji nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini. Drugi krug se odnosi na stavove o razlozima i posljedicama nedovoljno adekvatnog odgovora na postojanje nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini.
Važnija anketna pitanja su:
1. Prevencija nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini je na zadovoljavajućem nivou:
2. Nedovoljno adekvatnih aktivnosti na prevenciji nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini utiču na rezultate prevencije:
3. Državne institucije nadležne za problematiku nasilnog ekstremizma mogu učiniti više na prevenciji nasilnog ekstremizma:
4. Međunarodne organizacije ispravno dodjeljuju sredstva implementatorima projekata na prevenciji nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini:
5. Nedovoljan angažman stručnjaka iz prakse u problematici nasilnog ekstremizma utiče na uspjeh prevencije:
Shodno rezultatima istraživanja, namjera ove analize je da pomogne pri planiranju i realizaciji aktivnosti koje će biti poduzimane u narednom periodu u Bosni i Hercegovini, a sa ciljem da sva planirana i trenutna djelovanja na prevenciji nasilnog ekstremizma daju adekvatne rezultate, te da se efekti djelovanja osjete u lokalnoj zajednici. Centar za društvena istraživanja Global Analitika će nastaviti svoj profesionalni i stručni angažman na prevenciji nasilnog ekstremizma, te iskazuje spremnost na otvorenu i transparentnu saradnju sa svim organizacijama i institucijama, kao i stučnjacima i istraživačima koji se bave problematikom nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini.
