ANALIZA

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan sigurnosni izazov

Anadolu Agency

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini dolaskom hladnih dana dobije prerogative krize i eskalira u sigurnosni problem, na nacin da izaziva obostrane reakcije, prvo među samim migrantima, a poslije i kod građana u lokalnoj zajednici. Kao što je slučaj u puno razvijenijim i uređenijim državama, migrantska situacija dovodi do raznih pratećih pojava i reakcija koje obično nisu u skladu sa konvencijama o zaštiti ljudskih prava, prava djece, prava migranata i drugim međunarodnim standardima.

Ministarstvo sigurnosti BiH na redovnoj sjednici od 25.09.218. godine, upoznalo je Vijeće ministara BiH o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosni i Hercegovini, uz napomenu  da je smanjen broj migranata u Bosni i Hercegovini, te da se nastavlja pojačani nadzor državne granice i aktivnosti za smještaj migranata.

Službi za poslove sa strancima od 1.12. do 23.9. ove godine prijavljeno je 15.116 nezakonitih migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 14.101, dok su zahtjev za azil podnijela 1.103 migranta. Najviše migranata porijeklom je iz Pakistana (5.163), Irana (2.196), Sirije (2.088), Afganistana (1.480) i Iraka (1.369). Po dostupnim procjenama u Bosni i Hercegovini trenutno boravi između 1.500 i 2.000 migranata. Najveći pritisak je trenutno na području Unsko-sanskog kantona (USK), gdje migranti pritisnuti dolaskom hladnijeg vremenskog perioda pokušavaju organizovano preći u Republiku Hrvatsku (RH), što im je onemogućeno intervencijom Granična policija (GP) BiH, ali i djelovanjem policijskih snaga Republike Hrvatske. Tokom policijske intervencije zabilježeni su i fizički kontakti, te je bilo povrijeđenih na obje strane. Ono što je posebno uznemirujuće je da u grupama migranata koje su bile fizički sprječene da pređu hrvatsku granicu ima određeni broj djece.

Problematiku migrantske populacije, prvo u svom radu kao predmet interesa, koriste mediji kako bi bili aktuelni i osigurali čitanost, u toj trci sa vremenom (ne)svjesno se zaborave osnove profesionalnog novinarstva, te sa senzacionalističkim naslovima nerijetko novinari upadnu u zamku lažnog izvještavanja. Novinari medija koji su pod kontrolom političkih stranaka, uglavnom i ne vode računa o novinarskoj etici, već objavljuju informacije koje žele čuti ti političari, ne poštujući osnovna novinarska načela, niti provjeravaju informacije. Odmah iza novinara dolaze političari sa populističkim i desničarskim stavovima, koji temu migrantske situacije gotovo po pravilu nazivaju migrantskom krizom, što prihvataju i mediji, te na taj način pomažu u dehumanizaciji kategorije unesrećenih migranata. Političari skloni populizmu i desno orjentisani, temu migrantske situacije koriste u predizborne svrhe, ali i u dnevnopolitičkim relacijama, kroz obraćanja medijima, ili posredno preko medija pod kontrolom tih političkih opcija, koji tendenciozno i neprofesionalno izvještavaju o migrantskoj situaciji. Sljedeći faktor koji je direktno involviran u migrantsku situaciju je kategorija koja po pravilu dolazi sa svim nedaćama  sigurnosnim izazovima, a to su krijumčari i čitavi krijumčarski lanci. Krijumčari koriste već uspostavljenu kriminalnu infrastrukturu u koju su u nekim slučajevima uključeni i korumpirani pripadnici policijskih i graničnih snaga, a imaju uhodanu taktiku i dugogodišnju saradnju sa krijumčarskim lancima u državama regiona. Na taj način krijumčari se direktno bogate na muci migranata i za njih su migranti samo jedna nova vrsta krijumčarene robe.

Na osnovu javno dostupnih podataka, evidentna je međusobna povezanost tri faktora koji su imali najviše koristi u praktičnom smislu od migrantske situacije u BiH, koja je prikazana na sljedećoj slici:

Autor: Global Analitika

Hrvatska politologinja Jadranka Polović o migrantskoj situaciji kaže: „Mislim da zemlje u regiji, poput Srbije i Grčke, prebacuju svoje migrante u BiH. Tu je jako porozna granica na Drini. Postoji jasan nerazmjer između broja migranata koji ulaze u Srbiju i službenog broja koliko ih je sada tamo. Oni poslije prelaze preko područja različitih entiteta u BiH i dolaze prema hrvatskoj granici. Migranti se također propuštaju i iz smjera Grčke, preko Crne Gore, do BiH. I BiH je tu zapravo ključna točka gdje mislim da će na neki način uzavrijeti ta situacija. Na posljednjem summitu EU-a pokušali su inzistirati na pronalaženju zemalja prihvata, gdje se spominjala i Hrvatska kao potencijalni čuvar granice EU-a, što logično nismo prihvatili. Tako da migrante ne primamo, iako ih ima, jer oni i unatoč kontrolama prelaze granicu “. Podsjetimo, prije nekoliko dana puštena je lažna vijest da će Hrvatska otvoriti granice za migrante, nakon čega je zabilježeno pojačano kretanje migranata i na granici sa Srbijom. Po trenutnim podacima iz USK u blizini granice sa Hrvatskom, na otvorenom boravi oko 150 migranata, zbog čega je zatvoren granični prijelaz Maljevac. Istovremeno nadležne policijske snage BiH ojačavaju istočnu granicu BiH, dok su na zapadnu granicu BiH već ranije upućene dodatne policijske snage. Najnoviji razvoj migrantske situacije u BiH, koja je poprimila nove oblike, dovodi do pojave raznih primjera teorija zavjere, što nikako ne doprinosi stavljanjem pod punu kontrolu migrantske situacije u BiH.

Postojeće informacije koje dolaze iz državnih institucija, sigurnosnih i policijskih agencija, te iz međunarodnih organizacija, govore da migrantska situacija u svakom smislu predstavlja izazov za nadležne državne institucije, ali i za međunarodne organizacije koje su duboko involvirane u ovu problematiku. Procjena budućih dešavanja ovisi od više faktora i nedostajućih informacija, a to su:

  • mogući dolazak novih grupa migranata na teritoriju BiH,
  • otežavajuće posljedice rascjepkanosti sigurnosnog sistema BiH,
  • nivo saradnje sigurnosnih i drugih nadležnih institucija u BiH,
  • osiguranje neophodnih uslova za smještaj i boravak migranata u BiH,
  • nivo poštivanja i zaštite prava migranata regulisanih međunarodnim humanitarnim dokumentima, sa akcentom na  prava djece migranata,
  • pravovremena i kvalitetna reakcija međunarodnih organizacija uključenih u migrantsku situaciju.

Trenutno stanje i reakcije uključenih aktera, upućuju na to da je trenutna situacija sa migrantima evidentan sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu, te da je neophodno angažovanje svih kapaciteta koji stoje na raspolaganju u skladu sa zakonima, kako bi bilo moguće poduzeti pravovremene, adekvatne i kontinuirane mjere. Posebno je izražen negativan uticaj na stanje sigurnosti koje pogađa same migrante, ali situacija oko migranata direktno utiče i na stanje sigurnosti građana u lokalnim zajednicama,  naročito u većini područja Unsko-sanskog kantona.

 

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!