Piše: Amina Kolašinac

Osnovna prava i sigurnost djece u školama danas je za 70 posto više ugroženo zbog masovnog korištenja Interneta i zbog toga što nasilje na internetu ne prestaje odlaskom djeteta kući. Danas su djeca izložena različitim oblicima nasilja kao što je fizičko, verbalno, socijalno, seksualno nasilje. Ali, čest uzročnik ovih oblika nasilja upravo jeste internet, jer djeca ulaskom u online svijet postaju potencijalna žrtva za nasilje, ukoliko nisu informisana, educirana i obučena samozaštitnim mehanizmima.

Zlostavljanje putem interneta je specifičan oblika nasilja, jer žrtva nasilja može biti uvijek dostupna svom zlostavljaču.

U BiH raste broj korisnika interneta, kao i broj žrtava nasilja na internetu

Prema podacima Regulatorne agencije za komunikaciju (RAK), u 2016. godini zabilježen indeks rasta broja korisnika Interneta u odnosu na 2015. godinu u iznosu od 104,57 posto. Napretkom tehnologije nasilje na internetu pružilo je široke mogućnosti djelovanja u odnosu na školsko dvorište i igralište. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi tako da žrtva može svaki put ponovno pročitati šta je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se mogu zaboraviti. Vrlo je mala mogućnost za izbjegavanje nasilja putem interneta ili mobilnog aparata, situacije nasilja “licem u lice” se završavaju onog momenta kad žrtva napusti situaciju, dok se nasilje putem interneta nastavlja kad god žrtva pristupi internetu.

Djeca kao ranjiva kategorija su prilično podložna skupina s kojom je jednostavnije manipulisati. Najveći problem predstavlja činjenica što se zlostavljanje vrši od strane vršnjaka iz razreda, škole, odnosno poznanika. O problemu zlostavljanja djece i mladih na internetu se ne govori dovoljno, ne prepoznaje se kao vid nasilja, s obzirom da prema istraživanju Global Analitike čak 74 posto učenika smatra da zlostavljanje na internetu nije nasilje, već neki oblik šale. Zlostavljanje putem interneta direktno narušava osnovna prava djeteta propisana Konvencijom o pravima djeteta (Član 19), gdje se navodi da dijete ima pravo na zaštitu od matretiranja i zlostavljanja.

Do sada u BiH nije registrovan niti jedan slučaj suicida djeteta ili mlade osobe, koji je povezan sa internet nasiljem, ali je zabilježen veći broj prijava nasilja na internetu i po izvještajima policijskih agencija broj prijava je u stalnom porastu. Pošto se sve globalne društvene pojave prenose na prostor BiH očekivati je izraženiji broj primjera nasilja na internetu u nadolazećim godinama. Ono što iskazuje kompleksnost nasilja na internetu, jeste najprije teška dokazivost krivičnog djela, ukoliko se radi o zlostavljanju putem lažnih profila, ili ukoliko žrtva nasilja izbriše sve dokaze o zlostavljanju, što je vrlo čest slučaj, s obzirom da žrtve na taj način pokušavaju pobjeći od toga što im se dešava. Dodatnom širenju problema zlostavljanja na internetu, ide u prilog činjenica povezanosti između nekažnjenog počinioca zlostavljanja na internetu sa budućim prekršiocem krivičnog zakona. Nekažnjena zlostavljačka ponašanja se najčešće produbljuju, te se nasilje iz virtualnog, može prenijeti u stvarni svijet.

Nedostatak adekvatnog obrazovanja djece i mladih dodatno ugrožava njihovu sigurnost

Napredne tehnologije omogućile su nasilju jedan potpuno novi prostor za razvoj. Problem nasilja na internetu nije samo kompleksan zbog masovnosti korištenja interneta, već i zbog činjenice da djeca počinju koristiti Internet, i mnogo prije nego što nauče osnovne načine zaštite na internetu, ili o prijetnjama sa kojima se mogu susresti. Istina je da djeca na internetu najčešće traže zabavu, ali je na odraslima da ih zaštite, odnosno da ih pripreme za potencijalne prijetnje sa kojima bi se mogli suočiti.

Prema Izvještaju ponašanja djece na Internetu, 78 posto djece postavlja lične slike na internet, 87,3 posto komunicira sa poznatim, ali i nepoznatim ljudima, dok svako šesto dijete ne zna blokirati osobu na Viberu, svako četvrto dijete ne zna pronaći informacije o sigurnom korištenju interneta, a 18 posto djece ne zna promijeniti postavke privatnosti na Facebooku.

Prema istraživanju Global Analitike, preko 60 posto roditelja u BiH, uopšte ne znaju šta njihova djeca rade kada su online, odnosno kako provode vrijeme u cyber prostoru, koje stranice posjećuju, sa kim komuniciraju, i sl. Naravno da tome doprinosi i činjenica da je prema podacima popisa stanovništva u BiH, skoro 40 posto informatički nepismenih. S obzirom da se informatička pismenost definiše kao sposobnost osobe da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet, dok se osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra kompjuterski nepismenom, stoga je potrebno informisati roditelje o tome koliko je važno pratiti aktivnosti djece na internetu, ali i kako pravovremeno da prepoznaju promjene u ponašanju svog djeteta, koje može biti posljedica zlostavljanja na internetu.

Djeci i mladima opasnost najviše vreba od uvjerenja da se njima to ne može dogoditi jer se znaju zaštiti i sigurno koristiti internet, a pri tome informatička (ne)pismenost roditelja dodatno doprinosi nekontrolisanom korištenju cyber prostora. Djeca i mladi su izložena opasnostima najčešće od njima poznatih ljudi, najčešće njihovih vršnjaka.

Sigurno korištenje Interneta najbolja prevencija nasilja na internetu

Svjetski dan sigurnijeg Interneta (Safer Internet Day – SID) međunarodni je događaj koji se održava svake godine u februaru, s ciljem promocije sigurnije i odgovornije upotrebu internet tehnologija, kao i mobilnih telefona od strane djece i mladih širom svijeta.

Tokom proteklih godina Svjetski dan sigurnijeg Interneta je postao značajan događaj, koji je započeo kao inicijativa projekta Evropske unije Sigurne granice 2004. godine, a nadalje je preuzet od strane mreže Insafe koju sufinansira Evropska unija. Ovaj međunarodni dan je prerastao svoju tradicionalnu geografsku zonu i danas se obilježava u oko 150 država širom svijeta i u šest svjetskih kontinenata.

Od cyberbullinga do društvenih mreža svake godine, SID ima za cilj rješavanje trenutnih problema koji utječu na posebno mlade korisnike na mreži. Internet je jako moćan alat s ogromnim mogućnostima za učenje, usavršavanje vještina i sticanje novih sposobnosti i znanja, kao i aktivnog angažmana u društvu. Međutim, sa takvim mogućnostima dolaze i rizici. Cilj SID-a je da podigne svijest, ali i pomogne konkretnim djelovanjem da se stvori ne samo sigurno mjesto, već i bolje mjesto za boravak na mreži. Da bi se postigao ovaj cilj, SID nudi mogućnost djeci, mladima, studentima, nastavnicima, roditeljima, privrednicima, donosiocima politika i drugim relevantnim akterima da zajedno kreiraju bolji internet.

Digitalno okruženje ne poznaje granice i potrebno je da se svi zajednički uključimo i sarađujemo kako bismo omogućili sigurno i prijatno korištenje Interneta za sve nas.

Cyberbulling nije COOL!

Global Analitika kontinurano već pet godina radi na suprostavljanju i suzbijanju nasilja na internetu širom Bosne i Hercegovine kroz realizaciju edukativnih i informativnih aktivnosti usmjerenih na djecu, mlade, roditelje i nastavno osoblje. Realizovali smo istraživanja i aktivnosti na području Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog kantona, Srednjo-bosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Zapadno-hercegovačke županije, kao i na području opština Banja Luke i Nevesinja. Moramo naglasiti da realizaciju naših projekata su najprije prepoznali i podržali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i Općina Novi grad Sarajevo.

Tekst je nastao u okviru projekta “Nasilje nije cool!, koji Global Analitika realizuje uz finansijsku podršku Skupštine Kantona Sarajevo.