STIL ŽIVOTA

Upozorenje psihologa o manipulativnim taktikama narcisoidnih osoba

Narcistički poremećaj ličnosti predstavlja ličnost koja je u startu loše formirana, bez cjeline sopstvenog identiteta i čvrstog uporišta u sebi.

Ove osobe uvijek imaju ideju veličine i opažaju samo ono što se uklapa u njihovu lažnu i grandioznu sliku, dok ostale aspekte stvarnosti zanemaruju. Ukoliko im se niko ne divi, takve osobe se osjećaju «razbijeno» i sasvim prazno. Lažnu i površnu sreću osećaju samo kada imaju publiku, a pritom su veoma neskloni da tolerišu samoću. Ovakve osobe nemaju autentičnost, jer nisu uspjele da izgrade svoj identitet i u čemu ne uživaju na svojstven način. One teže uspjehu, ne da bi imale novac, već da bi postigle slavu, da bi navele druge ljude na divljenje. Zbog toga su sklone raznim manipulacijama. Osobe koje imaju ovaj poremećaj uvijek teže da osvoje pažnju onih kojima se dive, a kada uspiju da ih učine svojim «podanicima», počnu da ih preziru. Ove osobe nemaju duboka osjećanja, jer nisu u stanju da takva razviju, niti su sposobne da vole. Jedino osjećanje, veoma intenzivno i burno, koje u njima čuči da bi eksplodiralo u trenutku kada bivaju osujećeni, je bijes. Narcistički bijes je eksplozivan, veoma buran i jak i javlja se na svako osujećenje želja narcisa. Što je bitnija želja osujećena, to je jača eksplozija bijesa. Poenta je u tome da narcisoidne osobe ne nalaze istinsko zadovoljstvo u radu, nisu posvećeni svom poslu predanošću zanesenjaka, već se konstatno takmiče sa drugima da bi ostvarili što veći uspjeh i time što više simpatija od strane svoje «publike».

Psihijatrijski dijagnostički priručnik nabraja kriterijume po kojima možemo prepoznati narcistički poremećaj ličnosti:

  1. Grandiozni osjećaj pretjerane važnosti
  2. Preokupiranost fantazijama o neograničenom uspjehu, moći ili idealnoj ljubavi
  3. Vjerovanja da je poseban/na i da jedino mogu da ga razumiju drugi posebni/e
  4. Zahtijeva ekscesivno divljenje
  5. Ima nerazumna očekivanja da mora da dobije posebno dobar tretman
  6. Teži eksploataciji drugih, iskorištava druge da bi postigao sopstvene ciljeve
  7. Ima nedostatak sposobnosti empatije sa drugima
  8. Često zavidi drugima ili vjeruje da drugi zavide njemu
  9. Pokazuje arogantno, sujetno ponašanje i stavove

Upoznavanje partnera i početak veze u današnjem vremenu uopšte nije lako, ali ostvarivanje veza postaje znatno teže kada je u taj odnos uključena narcisoidna osoba. Nažalost, ovi ljudi imaju tendenciju da “mrze ljude”, ali “vole pažnju”, zbog čega će učiniti bilo šta da budu centar svačijeg svijeta, navodi DailyMail. Još pedesetih godina prošlog vijeka psiholog Stephen Karpman otkrio je da narcisoidi učestvuju u onome što je nazvao “dramskim trouglom” kako bi olakšali ovu ljudsku potrebu da budu fokus pažnje – nešto o čemu svi muškarci i žene moraju biti svjesni.

Dramski trougao je model društvenih interakcija i sukoba. On opisuje ključne uloge žrtve, spasitelja i progonitelja u neupotrebljivim društvenim interakcijama, rekla je australijska psihologinja Dr. Marny Lishman. Mnoge narcisoidne osobe igraju sve ove uloge u različitim interakcijama, a svi su prilično otrovni i bez pomoći, dodala je ona.

Karpman je u svojoj prvobitnoj teoriji predložio da ljudi imaju tendenciju da igraju jednu od tri uloge tokom intenzivnih ili konfliktnih interakcija, biraju da su bespomoćna žrtva koja je potlačena ili spasilac koji obično pomaže žrtvi ili kao progonilac koji okrivljuje sve ostale.

Međutim, oni koji se uklapaju u kategoriju narcisoidne osobe brzo će se prebaciti između ove tri ličnosti. Na primjer, ako narcisoid igra ulogu žrtve i neko reaguje sa empatijom, odjednom će se prebaciti na ulogu progonitelja.

Iako narcisoidi mogu izgledati očaravajuće, inteligentno i moćno za javnost, često imaju osjećaj krivice i sramote, te osjećaj da ih drugi ne shvataju. Narcisoidne osobe su obično počinioci toksičnog ponašanja Karpmanovog dramskog trougla, jer vole da se osjećaju moćnim, iako se duboko u sebi osećaju slabo ili anksiozno. Želja da imaju moć nad drugima, podsvjesno naduva njihov krhki ego. Neki mali nagoveštaji ili znakovi koje možemo primjetiti kod narcisoidnih osoba su da oni mnogo govore o sebi, a i kada govore o drugima, oni u stvari često govore o sebi. Narcisoidi imaju neobične stavove o granicama u odnosima sa ljudima, te mogu učiniti da se drugi osećaju neudobno, zato što često krive druge zbog lošeg ponašanja. Kada se narcisoidi ponašaju loše ili pogrešno, tada bi njihovi partneri mogli da povuku tu činjenicu i onda će narcisoidne osobe tu situaciju okrenuti tako da budu njihovi partneri, ovo dovodi do toga da se njihov partner osjeća užasno i kao da je to njegova krivica.

Šta je u stvari dramski trougao?

Dramski trougao“ je dinamičan model društvene interakcije i sukoba koji prikazuje kako ljudi obično deluju kada su u intimnom odnosu. Definiran od Stephena Karpmana 1968. godine, dramski trougao predlaže da ljudi preuzmu jednu od tri uloge kada su u situaciji izt koje se ulazi u konflikt, a te uloge su:

Žrtva (engl. Victim) – Oni sebe vide kao da su žrtve, potlačeni, nemoćni i bespomoćni. Oni mogu poricati bilo kakvu odgovornost za svoje negativne okolnosti.

Spašavatelj (engl. Rescuer) – naporno rade da pomognu drugim ljudima i čak moraju pomoći drugima da bi se dobro osjećali istovremeno zanemaruju svoje potrebe.

Progonitelj (engl. Persecutor) – kritikuju i krive žrtvu, postavljaju stroge granice, mogu biti kontrolisani, rigidni, autoritativni, ljuti i neprijatni, te svoje žrtve ugnjetava prijetnjama i maltretiranjem.

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail

error: Content is protected !!