ANALIZA

State Department: Ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH

State Department je 01. novembra 2019. godine objavio godišnji izvještaj o stanju terorizma u svijetu za 2018. godinu. U izvještaju između ostaloga stoji da je SAD lider u borbi protiv terorizma u svijetu, da je ISIL poražen, kao i Al-Qaeda, ali da i dalje postoji prijetnja od njihovih sljedbenika. Navodi se da su države koje finansiraju terorizam Iran, Sjeverna Koreja, Sudan i Sirija.  Sjedinjene Države angažirale su mnoštvo međunarodnih partnera – od vlada, lokalnih vjerskih vođa do tehnoloških kompanija – kako bi se suprostavili terorističkoj radikalizaciji i regrutiranju, kako putem interneta, tako i izvan njega. Podržane su međunarodne inicijative, uključujući mrežu Snažnih gradova (Strong Cities Network) koja se proširila na 125 gradova širom svijeta i igra ključnu ulogu u izgradnji lokalne otpornosti na terorističke narative.

U ovoj mreži gradova iz BiH su uključeni: Bihać, Bijeljina, Doboj, Jablanica, Prijedor, Srebrenik, Tuzlanski kanton i opština Centar (Sarajevo).

SAD su finansirali i mobilizirali podršku širokim programima za suzbijanje nasilne radikalizacije u Bangladešu, Indoneziji, Keniji, Kosovu, Maleziji, Maliju, Nigeriji, Filipinima i mnogim drugim lokalitetima. U izvještaju koji potpisuje Ambasador Nathan A. Sales, koordinator za borbu protiv terorizma, se navodi da će  Sjedinjene Države i partneri ostati posvećeni globalnoj borbi protiv terorizma.

Stanje država regiona prema Izvještaju

Od država regiona u izvještaju su navedeni BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija. Za sve države je navedeno da sarađuju i poduzimaju mjere na borbi protiv terorizma, a ni u jednoj od država regiona u 2018. godini nisu zabilježeni teroristički napadi, dok je zakonska regulativa poboljšana.

  • Sjeverna Makedonija surađuje s američkim naporima za borbu protiv terorizma i bila je član Globalne koalicije za poraz ISIL-a. Bez terorističkih napada u 2018. godini i prijavljenih krivičnih djela o pridruživanju ISIL-u, glavna prijetnja terorizma s kojom se Sjeverna Makedonija stalno suočava jesu povratnici sa stranih ratišta i potencijalna nasilna radikalizacija. U martu je vlada usvojila Nacionalnu strategiju za borbu protiv terorizma 2018-2022 i Samostalnu nacionalnu strategiju za suzbijanje nasilnog ekstremizma, a obje su popraćenae nacionalnim akcijskim planovima. Vlada Sjeverne Makedonije smatra da pripadnici ISIL-a i simpatizeri su i dalje prisutni u Severnoj Makedoniji.
  • Kosovo se nastavlja boriti protiv prijetnje terorizma uskom suradnjom sa Sjedinjenim Državama. Takođe je član Globalne koalicije za poraz ISIL-a.  U 2018. Vlada Kosova nastavila je provoditi svoju sveobuhvatnu strategiju CVE-a i ažurirala svoj akcioni plan. U 2018. godini Kosovo je ojačalo svoje postojeće protuterorističke odredbe i odobrilo svoju treću protuterorističku strategiju i akcijski plan za razdoblje 2018-2022. Nova strategija za borbu protiv terorizma pruža sveobuhvatan pristup sprječavanju i borbi protiv terorizma i jedan je od strateških prioriteta vlade. Iako su nacionalne institucije nastavile s jačanjem svojih kapaciteta, ograničeni resursi i iskustvo i dalje ometaju njihovu sposobnost da se efikasno bave slučajevima terorizma.
  • Srbija je takođe članica Globalne koalicije za poraz ISIL-a. Bez terorističkih napada u 2018. i niskog nivoa aktivnosti regrutovanja ISIL-a, glavne terorističke prijetnje u Srbiji i dalje su potencijalno kretanje novca i oružja kroz regiju, regrutovanje i povratnici sa stranih ratišta, revitalizacija terorističkih ideologija i mogućnosti nasilne samoradikalizacije. Srbija je izgradila svoje napore na suzbijanju terorizma i kontinuiranu saradnju sa međunarodnim partnerima.  Takođe provodi svoju Nacionalnu strategiju za sprječavanje i suzbijanje terorizma za razdoblje 2017. – 2021, kao i prateći Akcijski plan kojim se nastoje identificirati rani faktori koji vode radikalizaciji u nasilje, poboljšati sigurnosnu kulturu građana i presjeći prijetnje od aktivnosti putem društvenih medija. Srbija nije imenovala nacionalnog koordinatora CVE-a.
  • Albanija nastavlja snažnu podršku međunarodnim protuterorističkim naporima u 2018. godini i sudjelovanju u Globalnoj koaliciji za poraz ISIL-a. Prijetnja terorizmu u Albaniji sastoji se od povratnika sa stranih ratišta, koji se vraćaju iz Iraka i Sirije i pokušaja radikalizacije albanske omladine. U decembru 2018. godine, Albanija je protjerala dvojicu iranskih dužnosnika, uključujući iranskog ambasadora u Albaniji, kao odgovor na zavjeru pod pokroviteljstvom Irana za provođenje terorističkog napada u Albaniji. Korupcija i prepreke u razmjeni informacija među vladinim agencijama, nedovoljna koordinacija unutar agencija i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ometaju albanske napore na sprovođenju zakona na svim nivoima. Vlada Albanije osnovala je svoj nacionalni CVE centar u januaru 2018. koji je aktivan u koordinaciji programa CVE-a među međunarodnim donatorima i nastoji osigurati efikasnu suradnju svih ministarstava i izbjeći dupliciranje napora.

Zabrana upotrebe simbola “hrvatskih ustaša” u Austriji

U izvještaju State Departmenta za Austriju u odjeljku pod nazivom, Zakonodavstvo, provedba zakona i sigurnost granica, je navedeno da Austrija ima opsežnu pravnu strukturu za borbu protiv terorizma. Mjerodavni zakoni kriminaliziraju obuku u terorističkim kampovima u inostranstvu i omogućavaju prisluškivanje pojedinih osumnjičenih ili malih grupa uz dozvolu neovisnog sudije ili ombudsmana. Posebni propisi zabranjuju upotrebu i distribuciju simbola koji se mogu pripisati ISIL-u ili Al-Qaeda. Izmjenom iz 2018. godine se, takođe, kriminalizira prikaz simbola koji se odnose na Muslimansko bratstvo, Hamas, Sive vukove, Kurdistansku radničku stranku (PKK) i hrvatske ustaše, a ova odluka je na snazi od 01. januara 2019. godine.

Stanje BiH prema Izvještaju

Za Bosnu i Hercegovinu se navodi da je ostala kooperativni partner za borbu protiv terorizma i nastavila povećavati svoj protivteroristički kapacitet u 2018. godini. Zatim da je nekolicina građana BiH pokušala otputovati na strana ratišta u 2018. godini i da ih je na desetine ostalo u Iraku, Siriji i Ukrajini. BiH je unaprijedila sankcionisanje kroz izmjene odredbi o terorizmu u Krivičnom zakonu, iako problem ostaje blago kažnjavanje ove vrste krivičnih djela. U izvještaju se dalje navodi da ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH. Takođe je postignut mali napredak u deradikalizaciji, a Ministarstvo sigurnosti i međureligijsko vijeće, uložili su značajne napore na sprječavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma. Povećanje broja pripadnika SIPA-e za borbu protiv terorizma sa 25 na 50 ostaje za sada još uvijek u nacrtu zakona, a sporo formiranje vlasti odgađa provođenje i ovakvih mjera. Saradnja u provedbi zakona i dalje je otežana zbog “međuljudskih i institucionalnih svađa”, navodi se u godišnjem izvještaju o terorizmu koji se tiče BiH. U Krivični zakon BiH uvedena su tri nova krivična djela – putovanje i boravak u inostranstvu s ciljem terorizma, zloupotrebe informacijskih tehnologija ili cyber tehnologije u svrhu terorizma i krivotvorenja dokumenata u tu svrhu.

State Department je ocijenio da je veliki problem što ne postoji značajniji napredak u oblasti rehabilitacije i deradikalizacije, te sprječavanja i borbe protiv nasilnog ekstremizma.

Analiza stanja u Bosni i Hercegovini

Ovaj novi izvještaj o stanju terorizma u svijetu, sa presjekom stanja u regionu i BiH, jasno upućuje na to da se na nivou države BiH treba intenzivno i kontinuirano raditi na prevenciji nasilnog ekstremizma i radikalizacije, u saradnji sa SAD i drugim međunarodnim partnerima, ali i sa širokom saradnjom sa neovisnim stručnjacima-praktičarima, sa relevantnim NVO, uključujući i lokalni nivo, te i same radikalizovane osobe i njihove porodice. Mnogo je novca iz međunarodnih fondova utrošeno u različite projekte koje su uglavnom realizovale nekompetentne osobe, koje nikada u praksi nisu imali priliku da se bave problematikom ekstremizma i radikalizacije koji vode u terorizam. Ponovo se pokazalo da i međunarodne organizacije nemaju adekvatan personal za problematiku nasilnog ekstremizma, iako su podržani njihovi milionski projekti u BiH, takav primjer su IOM, Hops and Homes i još neke druge međunarodne organizacije. Na žalost iz tog razloga na terenu nema vidljivih znakova da su ekstremizam i radikalizacija potisnuti, naprotiv i dalje imamo primjere govora mržnje, vjerske i nacionalne netrpeljivosti, vjerska radikalizacija, postrojavanje paravojnih formacija koje gaje fašističku ideologiju i dalje državljani BiH ratuju na stranim ratištima ili su u zatvorima, a među mladima u BiH je prisutan etnonacionalizam i podrška desničarskim ideologijama.

Neophodno je prilagoditi programe prevencije stvarnom stanju na terenu i jednako tretirati čitav prostor BiH i sve pojave koje mogu voditi u dalje jačanje ekstremističkih ideologija i radikalizacije, a takođe što stoji i u izvještaju State Departmenta razviti aktivnosti na deradikalizaciji i rehabilitaciji.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!