KORUPCIJA

Potencijalno širenje korupcije kroz infrastrukturne projekte u BiH

Piše: Anesa Agović

Sekretarijat Grupe država protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) još u avgustu ove godine objavio je zvještaj u kojem se konstatira da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak u ispunjavanju preporuka najvišeg evropskog tijela koje nadgleda provođenje mjera borbe protiv korupcije.

BiH je ostvarila napredak kroz potpunu realizaciju triju, te djelimičnu realizaciju četiriju preporuka od posljednjeg privremenog izvještaja u julu 2016. godine.

– Do ovog izvještaja je od 22 preporuke, na zadovoljavajući način realizirano njih 10. Sedam preporuka je djelimično realizirano, a njih pet nije – navodi se u zaključku Izvještaja objavljenom na internet stranici GRECO-a.

GRECO je pozdravio izmjene i dopune odredbi o korupciji u krivičnim zakonima Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, koje su urađene 2016. odnosno 2017. godine.

– Imajući u vidu ranije reforme u BiH (na državnom nivou) te u Republici Srpskoj, sada je ispunjeno nekoliko uvjeta iz različitih preporuka, poput podmićivanja stranih i međunarodnih službenika, te trgovine utjecajem. S druge strane, i dalje postoje nedostaci poput onih vezanih za inkriminiranje podmićivanja u privatnom sektoru te usklađivanje sankcija na teritoriji cijele države – navodi se u Izvještaju.

GRECO urgira kod nadležnih organa da nastave s procesom reformi da bi se na području cijele BiH stvorio potpuno usklađen i konsistentan pravni okvir za inkriminiranje korupcije u skladu s Konvencijom.

Vezano za transparentnost u finansiranju stranaka, GRECO obznanjuje kako se kroz nedavne reforme Zakona o finansiranu političkih stranaka, donesenog 4. juna 2016. eksplicite nastojalo implementirati najistaknutije preporuke GRECO-a.

– Postignut je određeni napredak kroz, naprimjer, uvođenje elektronskog izvještavanja od političkih stranaka o finansijama te izmjene i dopune vezane za režim raspoloživih sankcija zbog kršenja ovih pravila – ističe se.

S druge strane, GRECO je zabrinut da se predmetnom reformom iznašlo samo djelimično rješenje za nedostatke identificirane u Izvještaju o evaluaciji.

Posljednja medijska prepucavanja oko zastoja na izgradnji dionice auto puta kroz BiH od Međugorja do Pocitelja, dovode se u vezu sa mogućim pokušajima korupcijskih metoda. I ranije se oko izgradnje autoputeva na Zapadnom Balkanu, gotovo svaki tender dovodio u vezu sa korupcijom. Za dionicu autoputa do Počitelja, aplicirao je i konzorcij predvođen kinesko-azerbejdžanskim firmama. Iskustva iz drugih država u regionu na sličnim projektima bila su povezana sa aferama, što su pokazala neka istraživanja u EU.

Kineska ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regionu, navodi se u ovogodišnjoj analizi Instituta za sigurnosna istraživanja Evropske unije (EUISS).

Institut, sa sjedištem u Parizu, čije analize prate Evropska komisija i druga tijela Evropske unije, takvu tvrdnju potkrepljuje podacima da su dosadašnje kineske investicije u puteve i željeznice od 5,5 milijardi eura došle u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju tako što su “kineske kompanije dobijale ugovore direktno od vlada, a ne preko tendera koji nalažu nadmetanje” više firmi.

Zapadnobalkanske zemlje, kako se ukazuje, “često su morale da donose posebno uobličene zakone za kineske projekte da bi udovoljile zahtjevima Pekinga da se ugovori prave direktno s vladama, što stvara nejasne praznine i izuzetke u zakonima i odlaže usaglašavanje regiona sa pravilima i standardima EU”.

U prilog takvoj tvrdnji EUISS posebno navodi slučaj kineske investicije u autoput Kičevo-Ohrid i ocjenjuje da je tu utvrđen gubitak za makedonski budžet od 155 miliona eura i “otkriven skandal u koji su upleteni četvorica političara iz prethodne vlade, uključujući bivšeg premijera”.

“Mnoštvo je navoda širom regiona da su neki ugovori s kineskim kompanijama praćeni nezakonitim plaćanjima”, stavlja do znanja Institut EU i predočava da “izostanak uvida u cjelokupan postupak sklapanja ugovora i nabavki pojačava takav utisak”.

Institut za sigurnosna istraživanja EU podvlači da “sve to dovodi do pogoršavanja već postojeće  razmjere korupcije u regionu” i kaže da “Kina svakako nije jedina odgovorna za takvo stanje stvari i poslova, ali njeni projekti bitno tome doprinose”.

Poslije promjene vlade u Skoplju, podsjeća se u analizi, Ministarstvo transporta i komunikacija zaustavilo je radove na autoputu Kičevo-Ohrid, koje sa 373 miliona eura finansira Kina, zbog navoda o gubitku od 155 miliona eura za makedonski budžet.

Kineska Eksim banka finansira sa 206 miliona eura i autoput Skoplje-Štip, “a ti projekti su stalno praćeni tvrdnjama o korupciji i vodeća opoziciona stranka Socijaldemokratska unija Makedonije je 2017. objelodanila 38 video snimaka razgovora visoko rangiranih političara vladajućih stranaka koji su razgovarali o direktnim plaćanjima od strane odabranih kineskih kompanija”.

U analizi EU se podvlači da je sve to istraživalo Specijalno javno tužilaštvo u Skoplju i najnovija otkrića Ministarstva transporta i komunikacija ukazuju na loše upravljanje ovim projektom, što je povećalo troškove za 120 miliona eura, kao i da je ugovor išao u prilog politički povezanim domaćim kooperantima”.

Kineska kompanija koja je dobila ugovore i izvodi radove u Makedoniji je Sinohydro, “jedna od mnogih na crnom spisku Svjetske banke”, napominje Institut EU i dodaje da “primjer BJR Makedonije ukazuje na kineski model ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu i moguće je da skrene pažnju na slične probleme u koji se u budućnosti mogu pojaviti u zemljama gdje počinju kineski projekti”.

“Jasno je da se taj upliv brže širi tamo gdje na pravilima utemeljen poredak još nema čvrste osnove, a jačanje populističkih političara u regionu prirodno olakšava kineski upliv, dok lokalne vođe gledaju na Peking kao jednu od alternativa u odnosu na EU put osavremenjivanja državne uprave i javnog života”, navodi se u analizi.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail