KRIMINAL I KORUPCIJA

Korupcijom se ugrožavaju ljudska prava, sigurnost zajednica i vladavina prava

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, 9. decembar, predsjednica Grupe država protiv korupcije (GRECO) Marin Mrčela, saopštila je:

“2017. godina je bila mračna godina na antikorupcijskom frontu. Bilo je mnogo navoda o korupciji u javnim i privatnim organizacijama, koje su erodirale povjerenje ljudi u njih. Sudije su otpuštene ili zatvorene, a mnoga krivična gonjenja su podrivana jednostavno zato što su radili na svom nezavisnom i nepristrasnom poslu; izborne kampanje su zagađene navodima o korupciji, a novinari su zaustavljeni, zatvoreni ili ubijeni.

Kako obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv korupcije, ne možemo i ne smijemo ostati ravnodušni. Moramo se podsjetiti na veliki rad novinara poput Daphne Caruana Galizia, malteškog novinara koji je bio brutalno ubijen i čije se istrage koncentrišu upravo na pitanja korupcije. Njeno ubistvo mora biti efikasno istraženo i izvršioci izvedeni pred lice pravde. Njen rad i jedan od drugih istraživačkih novinara treba podržavati i podsticati, jer je transparentnost ključna za odgovornost.

Da bi se eliminisala korupcija u našim društvima, presudno je da imamo snažnu legislativu i nezavisne institucije, ali to nije dovoljno. Takođe su nam potrebni dobri, pošteni ljudi da dođu naprijed, pokažu lidersku poziciju i vode se  primjerom poštenja i integriteta.”

Definicija korupcije i važnost borbe protiv korupcije

Korupcija je česta i sveprisutna ljudska mana, a u svakom društvu postoje ljudi koji će djelovati nepravilno ako misle da neće biti uhvaćeni. Države donose zakone koji pokušavaju da spriječe korumpirane aktivnosti, ali mamac novca – i moć, u nekim okolnostima – za mnoge je neodoljiv.

Ako ima novca, ako postoji moć, postoji vjerovatnoća korupcije – bilo očigledno, ili skriveno, bilo u vladi, u privatnom poslu ili među pojedincima.

Borba protiv korupcije je od globalnog značaja, jer se korupcija nalazi i u bogatim i siromašnim zemljama, a dokazi pokazuju da štete naspram siromašnih ljudi su nesrazmjerne. Korupcija doprinosi nestabilnosti, siromaštvu i predstavlja dominantan faktor koji pokreće osjetljive zemlje ka neuspješnosti vladavine prava. Korupcija je ozbiljan zločin koji može ugroziti društveni i ekonomski razvoj u svakog društva.

Nijedna zemlja, region ili zajednica nije imuna na ovaj zločin.

Potražnja za dobrim upravljanjem povećana je u mnogim zemljama širom svijeta, od Južne Afrike do Rumunije, ali smo također vidjeli kako vlasti i javnost zatvaraju oči u zemljama u kojima je otkriveno koruptivno ponašanje.

Općepoznata je činjenica da svijetu nedostaje instrument za mjerenje korupcije u zemljama i tokom različitih perioda. Indeks percepcije korupcije Transparency International (CPI), skup ekspertskih mišljenja, služio je svijetu dobro za podizanje svesti o problemu, ali nakon dvadeset godina i prilično malo rekalibracija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE, rangirana 24.) se čini manje korumpiranim nego na Sloveniju (na 31. mjestu) i na Izrael (na 28. mjestu), dok se Katar (na 31. mjestu) smatra manje korumpiranim nego Španija (41.) i Češka (47.). Ruanda (rangirana je 50.), njen predsjednik je izabran sa 99% glasova i istražuje suprotstavljene kandidate za izbornu korupciju, te je samim time nadmašio Južnu Koreju (na 52. mjestu) i Brazil (čin 79), dvije zemlje koje su ismijenile predsjednike zbog korupciju, što je praćeno ogromnim protestima. Pored toga, Bjelorusija, zemlja u kojoj vlada kultura nekažnjivosti, napredovala je prema CPI četiri puta više od Rumunije, koja je za samo četiri godine uhapsila 18 ministara zbog korupcije. Zauzvrat, Rumunija se smatra da je manje korumpirana od Italije, iako je većina njenih uhapšenih ministara odmah dobila pomilovanje radi akademskih radova izrađenih u zatvoru.

lead

Indeks za javni integritet 2017, www.integrity-index.org. Izvor: ERCAS, www.againstcorruption.eu.

Uprkos percepciji, društvene nauke napravile su konzistentno tijelo empirijske literature za procjenu uzroka i posljedica korupcije, što nam može pomoći da dobijemo jasniju sliku. Sažetak se može naći u Indeksu javnog integriteta (IPI, pogledati mapu na slici 1), objektivnom šestkomponentnom konstruktu koji okuplja interakcije između najmoćnijih determinanti, kao i odvraćanja od sposobnosti društva da kontroliše korupciju (www.integrity-index.org). Stoga, IPI se sastoji od sljedećih komponenti: nezavisnost sudstva, administrativni teret, otvorenost trgovine, transparentnost budžeta, e-državljanstvo i sloboda štampe. Cilj IPI indeksa je dati objektivnu i sveobuhvatnu sliku o stanju kontrole korupcije u 109 zemalja.

Stanje u Bosni i Hercegovini

Socio-ekonomski razvoj, institucionalno i političko okruženje ili prevladavajuće društvene i kulturne norme su svi elementi koje društvo mogu oblikovati na vrlo različite načine, ali korupcija je i dalje bijeda iz koje se nijedna zemlja zaista ne oslobađa i često se javlja područje ranjivosti za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Zaista, građani Bosne i Hercegovine smatraju da je korupcija veliki problem: rezultati predstavljeni u ovom izvještaju pokazuju da oni smatraju da je korupcija najvažniji problem koji se suočava sa zemljom nakon nezaposlenosti, siromaštva i učinka Vlade. Uticaj na ostvarivanje ljudskih prava zavisi od nivoa prodornosti, različitih oblika i nivoa korupcije. Korupcija može uticati na ljudska prava kao prepreku njihovom ostvarenju uopšte i kao kršenje ljudskih prava u određenim slučajevima.

Korupcija se može desiti na različitim nivoima. Uobičajeno se razlikuje između velikih i administrativnih (sitnih) korupcija, pri čemu se prvo pozivaju na korupciju koja utiče na zakonodavni proces i kreatore politike, a druga na odnose između državnih službenika i javnosti. U svakom slučaju, ona ima razarajući uticaj na vladavinu prava, otežava jednak pristup javnim službama, utiče na povjerenje javnosti u državne institucije i predstavlja prepreku
ekonomskog i društvenog razvoja, posebno u mladim demokratijama.

Korupcija je kompleksan zločin sa zamućenim granicama čineći često teškim razlikovanjem između krivca i žrtve. Nije nužno jednodimenzionalna transakcija u kojoj aktivni počinioci prisiljavaju pasivnu stranku: obje strane mogu imati koristi, a žrtva može biti treća strana ili zajednica u cjelini. Štaviše, postoje kulturni i socijalni faktori koji mogu dodatno otežati problem. Davanje poklona, ​​na primjer, bilo kao “hvala” ili birokratsko podmazano, može se smatrati prihvatljivom u jednoj kulturi, a neetičko u drugoj.

Bosna i Hercegovina se shodno Indeksu (IPI) nalazi na 64. mjestu od mogućih 109, kao najgore rangirana zemlja u regionu, dok je Slovenija na visokom 22. mjestu, zatim slijedi Srbija na 40. mjestu, Hrvatska 41., Makedonija 42. i Albanija na 53. mjestu.

U posljednjoj deceniji, svijest o korupciji je povećana u Bosni i Hercegovini i to je postalo važan prioritet u političkoj agendi zemlje. Sukcesivne vlade Bosne i Hercegovine posvećuju se više borbi protiv korupcije i preduzeti su ključni koraci da se riješi problem, djelimično zbog obaveza koje proizilaze iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji.

U tom kontekstu, sveobuhvatna procjena korupcije može u velikoj mjeri pomoći vladama u boljem kreiranju politika i jačanju sposobnosti antikorupcijskih tijela. Istovremeno, široko je prihvaćeno da prikupljanje empirijskih podataka u ovoj oblasti predstavlja pravi izazov zbog složene i prikrivene prirode korupcije. Ove poteškoće se ponekad zaobiđu fokusiranjem na percepcije o korupciji, a ne na stvarno iskustvo. Pokazatelji zasnovani na percepciji, iako korisni za podizanje svijesti o pitanju korupcije i pomažu u zagovaranju mjera politike za rješavanje problema, ne pružaju jasne indikacije u pogledu stepena korupcije i ranjivih područja. Takođe su izražene sve veće zabrinutosti o valjanosti metoda koji se koriste za izgradnju pokazatelja zasnovanih na percepciji. Posljednjih godina razvijeni su alati za prikupljanje informacija o direktnim iskustvima korupcije: istraživanja uzoraka mogu da naprave važne pokazatelje o obimu i prirodi koruptivnih praksi. Još važnije, bogatstvo prikupljenih informacija može osvijetliti modalitete korupcije i sektora, pozicije i administrativnih procedura koji su više izloženi riziku.

Jedna godina može biti pogrešna jedinica za proučavanje promjena u kontroli korupcije, čije su osobine ugrađene u političku kulturu i stoga su vrlo otporne. Kroz ispitivanje dugoročnih trendova uzročnih determinanti, možemo saznati više o globalnim trendovima i razumjeti zašto postoji tako mali broj slučajeva uspjeha borbe protiv korupcije, uprkos generalizaciji teme.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail