LJUDSKA PRAVA

Neophodno je omogućiti osobama s invaliditetom da se bave sportskim i rekreativnim aktivnostima!

Piše: Vildana Majušević 

Položaj osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini regulira nekoliko stotina domaćih i međunarodnih propisa. Jednako veliki broj državnih, entitetskih i lokalnih vlasti, domaćih nevladinih organizacija registriranih na različitim nivoima, kao i međunarodnih organizacija bave se pitanjima osoba s invaliditetom, njihovim pravima i položajem u društvu. Prema domaćim zakonima, status osobe s invaliditetom mogu ostvariti one osobe koje su rođene sa urođenim ili stečenim oštećenjem sluha i/ili vida, fizičkim invaliditetom, intelektualnim poteškoćama, autizmom, te mentalnim i duševnim oštećenjima.

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini 10 posto stanovništva pati od neke vrste fizičkog, senzornog, razvojnog ili mentalnog invaliditeta, dok je 30 posto stanovništva direktno ili indirektno pogođeno posljedicama invalidnosti. UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom uključuje i osobe sa dugotrajnim fizičkim, intelektualnim, mentalnim ili osjetilnim oštećenjima.  

Sport i rekreacija osoba s invaliditetom

Osobama s invaliditetom odgovarajuća tjelesna aktivnost ponajprije pruža psihomotorički oblik terapije, pa tek onda rekreativni aspekt kvalitetnog načina provođenja slobodnog vremena koji je dominantan kod zdravih osoba. Programi vježbanja za osobe s invaldiitetom trebali bi imati poseban značaj i podršku od šire društvene zajednice. Takva podrška je ključna ne samo iz humanih razloga, već stoga što se brigom o osobama s invaliditetom i njihovom što uspješnijom integracijom u tokove društvenog života (a tu sportska aktivnost umnogome pomaže) mogu mjeriti kulturno-civilizacijski dosezi nekog društva ili sredine.

Prema dosadašnjim naučnim saznanjima sport i sportska rekreacija imaju veoma značajnu ulogu za osobe s invaliditetom, prije svega, u procesu rehabilitacije i resocijalizacije kao i ostvarivanja sportskih rezultata u sportskim takmičenjima. Sport i sportsko-rekreativne aktivnosti kod osoba s invaliditetom treba provoditi od najranije mladosti ili od vremena nastanka invaliditeta jer utječe na očuvanje i jačanje psiho-fizičkog i općeg zdravlja ovih osoba. Sportsko-rekreativne aktivnosti imaju dalekosežan značaj za psiho-fizičko prilagođavanje i njihovu pobjedu nad osjećajem nesposobnosti i za socijalnu reintegraciju.

Prema istraživanju Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine sprovedenog 2010. godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postojala su četiri sportska saveza te 138 sportskih klubova, od kojih samo 3 sportske organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom. Najveći problem ovih organizacija je nedostatak finansija. Organizacije osoba s invaliditetom, uslijed nedovoljnih finansijskih sredstava koje obezbjeđuju za svoj rad bilo iz budžeta ili putem projekata, nemaju dovoljno razvijene materijalne, ljudske i druge resurse koji bi im omogućili da aktivno prate društvene procese i učestvuju u njima. U proteklom periodu na području grada Mostara organizirano je nekoliko sportskih događaja i manifestacija u cilju promidžbe sporta i rekreacije za osoba s invaliditetom.

S tim u vezi, cilj osnivanja Kluba za podršku i rekreaciju osoba s invaliditetom i mladih “MASA” Mostar jeste omogućivanje mladima i osobama sa invaliditetom da iskažu svoja razmišljanja, probleme, pitanja, stavove, dileme kroz učešće u svim oblicima umjetničke forme, kao i za njihov dalji pozitivni razvoj i kreativnost. Također, kroz učešće mladih u radu Kluba biti će omogućeno da se izvrše istraživanje talenata mladih i osoba sa invaliditetom (od 15 do 25 godina), kroz njihovo izlaganje različitim umjetničkim formama sa ciljem da se razviju u buduće društveno aktivne i odgovorne ljude, koji doprinose daljem razvoju kulture širom Bosne i Hercegovine. Takođe, ovo udruženje aktivno radi na projektima osnaživanja mladih u lokalnoj zajednici kroz osnaživanje njihovih kapaciteta za djelovanje u političkom životu svoje lokalne zajednice i unapređenja demokratije.

Klub “MASA” Mostar već godinama predstavlja jedino mjesto u Mostaru za mlade sa invaliditetom koji imaju mogućnost da potpuno besplatno vježbaju uz savjetodavni rad kompetentnih trenera, uz prilagođen individualni plan i program ishrane i tjelovježbe. Almir Denjo, Predsjednik Kluba navodi da je njihov rad prepoznate od strane lokalne zajednice, ali i Ambasade SAD-a u BiH, koja trenutno podržava realizaciju njihovog projekta “Ujedinjeni za bolje sutra!”. “Organizacijom ljetnog sportskog kampa u novembru 2020. godine, napravili smo pravi iskorak u pogledu važnosti inkluzije i korištenjem sporta kao alata za istu. Neophodno je da realiziramo aktivnosti koje uključuju osobe s invaliditetom i da obezbijedimo da se osjećaju uključeno i ugodno, te da zajednički sa mladima bez invaliditeta podjednako aktivno učestvuju u takvim aktivnostima. Uključivanje osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti je pretpostavka za njihovu što bolju prilagodbu na novonastale uvjete života. Okupljanjem mladih osoba s invaliditetom na jednom mjestu, a ujedinjeni pod istim zadatkom radimo istovremeno i na njihovoj međusobnoj socijalizaciji i upoznavanju, ostvarivanju novih kontakata, te tako imaju priliku osnažiti svoje samopouzdanje, vještine socijalizacije i biti otvoreniji prema društvu.”

O važnosti sporta za osobe s invaliditetom, obratili smo se i Udruženju “Dečki u plavom” iz Sarajeva, koje je zamišljeno kao zajednica koja podržava sportiste svih uzrasta i spremnosti, a okupljamo se kako bi radili na izgradnji zdravih navika, da treniramo i podržavamo jedni druge. “Okupljamo trkače koji vole trčanje – one kojima trčanje nije trendseterski hir. Družimo se, gradimo nova prijateljstva, unapređujemo trkačku zajednicu, spajamo gradove i države, trčimo i putujemo gdje nas noge odnesu ili gdje nas pozovu. Budući da ne bježimo od izazova, naši projekti nisu uobičajeni već su neobični, izazovni, drugačiji i uvijek okrenuti ka zajednici”, pojašnjava nam Darko Lončar, predsjednik Udruženja.

 

Za osobe sa invaliditetom posebno je važno da se osjećaju uključenim u sve aktivnosti zajednice, da osjećaju jednaku pripadnost sportu i aktivnostima. Smatram da imamo odlične sportiste koji bez obzira na invaliditet ostvaruju itekako zapažene rezultate, a primjer tome su naši olimpijci u sjedećoj odbojci. To je dokaz da mnogo više pažnje moramo posvetiti osobama sa invaliditetom jer je iznimno važno omogućiti isti pristup i jednako učešće svima, mišljenja je Lončar. “Mi u Udruženju ‘Dečki u plavom’ posebno smo ponosni na činjenicu da doprinosimo inkluziji kroz sport. Na našim utrkama osobe sa invaliditetom zauzimaju posebno mjesto i uvijek su inspiracija svim trkačima, ali i drugim osobama sa invaliditetom koje želimo uključiti u što većem broju. Osobe sa invaliditetom, kao i osobe težeg materijalnog stanja i nezaposlene osobe, na našim utrkama su oslobođeni plaćanja startnina.”

Na nedavnoj utrci “Two Cities Marathon” koju organizacije ovo Udruženje nastupilo je dosta učesnika i ekipa iz Bosne i Hercegovine i Srbije koje imaju potpuno oštećenje sluha, vida, pet grupa maratonaca koji su na distanci od 42 km nastupili tako što su gurali svoje prijatelje u invalidskim kolicima koji su se također na taj način takmičili u maratonu. 

Sport i sportska rekreacija su za osobe s invaliditetom poseban izazov radi potvrđivanja sopstvene moći. Sport ima izuzetne efekte kao najprirodniji oblik liječenja osoba s invaliditetom, jer ih vraća u društvene tokove i omogućava da osjete radost vraćanja snage, sposobnosti i život, saznanja da invalidnost ne znači krajnju sposobnost za život. S obzirom da sport i sportska rekreacija imaju veliki značaj u cjelokupnom procesu rehabilitacije osoba s invaliditetom, kao i u periodu njihove socijalne adaptacije i reintegracije u sve društvene tokove, neophodno je omogućiti jednaka prava i mogućnosti osoba s invaliditetom da se bave sportskim i rekreativnim aktivnostima i poticati sportske organizacije za njihovo aktivno uključenje u ovu društvenu djelatnost.

 

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail

women being a help meet cute pick up lines to a guy