Potvrđeno je da se dosada desilo deset hiljada slučajeva seksualnog zlostavljanja djece širom svijeta putem Interneta, koji su identifikovani putem Interpolove međunarodne baze podataka za seksualno iskorištavanje djece (ICSE).
Nasilje nad djecom
Zlostavljanje i zanemarivanje djece, ili kako ih najčešće nazivamo „nasilje nad djecom“, nažalost je veoma raširen problem, koji danas zasigurno ugrožava temelje vrijedonosnog sistema savremenog društva. U smislu posljedica što ih nasilje nad djecom ostavlja na društvo, naročito važnu ulogu imaju ne samo etički i moralni nego i kulturni i socioekonomski faktori. Nasilje svih vrsta, naročito nasilje u svakodnevnom životu, prijeti da postane obrascem ponašanja koji zajednica prisilno prihvaća kao rutinu.
Zloupotreba i zanemarivanje djece postojali su kroz cijelu historiju ljudskoga roda, ali je do priznavanja i uvažavanja ove pojave došlo tek šezdesetih godina XX. stoljeća kada je Henry Kempe, američki pedijatar, prvi upotrijebio emocionalno nabijen termin „sindrom pretučenog djeteta“ (Battered Child Syndrome), opisujući i dokumentirajući drastične slučajeve tjelesnog zlostavljanja djece s fatalnim ishodom.
Kako se zaštititi od nasilja i kako precizirati elemente zaštite od svih oblika nasilja – danas je veliki izazov za sva tijela formalnog, ali i neformalnog socijalnog nadzora. Nasilje se najčešće određuje kao upotreba sile da bi se neka osoba povrijedila, a modus počinjenja je raznolik i obuhvaća djelovanja kao što su: upotreba fizičke sile s ciljem utjecaja i iznude određenog ponašanja; napad na osobu, koji se sastoji u fizič kom nanošenju udaraca i ozljeda, emocionalnom i psihičkom povređivanju; nezakonito služenje silom i fizičkom snagom; ilegalna; protupravna i nepravna upotreba sile; primjena različitih oblika prisile te oblik sile i agresije kojima se služi uz protivljenje i otpor onih nad kojima se ona provodi. Nasilni obrazac ponašanja najčešće se dovodi u vezu s protivljenjem i otporom žrtve, premda se taj otpor i protivljenje ne moraju neposredno izraziti s obzirom na postojeći strah žrtve, te se ovaj fenomen danas izučava vrlo seriozno i studiozno.
ICSE baza podataka
Jedina globalna platforma te vrste, INTERPOL-ova ICSE baza podataka omogućava stručnjacima da koriste sofisticirane softvere za poređenje slika i video snimaka, koji zapravo povezuju žrtve, nasilnike i lokacije.
Analizom digitalnih, vizuelnih i audio sadržaja fotografija i video zapisa, stručnjaci koji rade na identifikaciju žrtava mogu otkriti tragove, identificirati bilo kakva podudaranja u slučajevima i na taj način iskoristiti sve svoje napore da pronađu žrtve.
Dostupno u INTERPOL-ovom globalnom sistemu policijske komunikacije, I-24/7, certificirani korisnici u zemljama članicama mogu čak i pristupiti bazi podataka direktno, dobivši neposredne i brze odgovore na pitanja u vezi slučajeva seksualnog iskorištavanja djece.
Ono što je važno za napomenuti je da su u jednom slučaju, službenici bili u stanju da identifikuju te da uhapse osumnjičenog zlostavljača i spase žrtvu samo 10 sati nakon što su slike bile objavljenje preko ICSE baze podataka. Fotografije nepoznate lokaciju i počinioca su stavljenje na internet od države Australije, zatim su identifikovane od strane stručnjaka u SAD-u, koji su zajedno sa INTERPOL-ovom jedinicom protiv zločina nad djecom, izdali upozorenje nacionalnim vlastima u evropskim zemljama koje se dotiču ovog pitanja.
Generalni sekretar Interpola, Jürgen Stock, je naglasio da je spašavanje žrtava širom svijeta zaista ima veliki značaj kada je u pitanju saradnja transnacionalne policije preko jedinstvene globalne platforme INTERPOL-a.
“Iako smo zadovoljni što smo bili od značaja za provedbu zakona širom svijeta , identificirali i spasili 10.000 žrtava zlostavljanja djece, ovo je samo vrh ledenog brijega”, rekao je generalni sekretar Stock.
“Skala ovog krivičnog djela je šokantna, i u mnogome je pogoršana činjenicom da se ove slike mogu dijeliti online, širom svijeta i to samo pritiskom na dugme i da tu mogu zauvijek ostati. Svaki put kada se slika ili video snimak podijele, dijete ponovo postaje žrtva.
Zaključio je i da Interpol podržava inicijative za poslove koji se obavljaju svaki dan širom svijeta od strane stručnjaka koji istražuju ove strašne zločine, ali se također može još više uraditi. Nadležne institucije, privatni i nevladin sektor i javnost također imaju ulogu u zaštiti najugroženijih članova naše zajednice.
Pored pružanja pristupa bazi podataka, bitan dio INTERPOL-a je rad sa policijom na lokalnom i nacionalnom nivou za izgradnju kapaciteta i pružanje obuke za službenike u borbi protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece širom svijeta.
Na materijalu koji predstavlja zlostavljanja djece, češće je prikazivano lice žrtve nego lice nasilnika, te zbog toga identifikacija online žrtva kombinira analize slike i tradicionalne istraživačke metode. ICSE baza podataka omogućava istražiteljima pristup milionima fotografija i video snimaka žrtava, od kojih su neki stari tek nekoliko dana.
“Svaka slika zlostavljanja djece je dokaz ozbiljnog kriminala, a dužnost policije je da istraži sve okolnosti u vezi s tim”, rekao je Mick Moran, šef Interpolove jedinice za ugrožene, koja također uključuje Odjel za zločine počinjene nad djecom.
“Što je veći broj policajaca koji su obučeni i imaju proširene vidike, veći su izgledi za identifikaciju i spašavanje žrtava. Također je veoma važno za nacionalne baze podataka povezivanje na globalnom nivou, kako bi se izbjeglo dupliranje napora. Slično tome, prečesto slike bivaju uništene nakon što su oduzete, a možda su mogle pružiti preostale dijelove jedne ogromne međunarodne slagalice u utrci za spašenjem žrtava zlostavljanja”, dodao je Moran.
Identifikacija 10.000 žrtava dolazi nakon manje od sedam godina poslije osnivanja ICSE baze podataka, podržavane od G8 i finansirane od strane Evropske komisije (EK), pokrenuta je kao nasljednik INTERPOL-ove slikovne baze podataka o zlostavljanju djece (ICAID) stvorene 2001. godine.
Da bi se ispunio tekući napredak u tehnologiji, ICSE baza podataka je doživjela nekoliko ažuriranja. U februaru 2016. godine puštena je treća verzija, koja intenzivno proširuje funkcije baze podataka uključujući video alata za analizu.
Četvrta verzija baze podataka je trenutno u fazi razvoja, također uz finansijsku podršku Evropske komisije, koja će omogućiti povezivanje s nacionalnim bazama podataka vezanih za zlostavljanje djece.
Vanjska podrška, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, je dobrodošla za doprinos i podršku u razvoju nove generacije baze podataka kako bi se zadovoljili tehnološki izazovi u budućnosti.
Ono što je bitno je da su ove zemlje trenutno (njih 49) povezane sa ICSE bazom podataka: Andora, Argentina, Australija, Austrija, Bjelorusija, Belgija, Brazil, Bugarska, Kanada, Čile, Kolumbija, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka , Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Koreja, Latvija, Litva, Luksemburg, Moldavija, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Sjedinjene Države i Vijetnam. Takođe i Europol je povezan sa bazom podataka.
Na žalost, Bosna i Hercegovina nije dio ove mreže, ali neupitno je da bi od velike koristi bilo svima onima koji se bave ovom problematikom, da li kroz istražne radnje ili sa preventivnog aspekta, da postanemo dio te mreže i da imamo mogućnost korištenja podataka iz te mreže.
Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini
Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini je zapravo publikacija urađena od strane Vijeća ministara, odnosno Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, i to uz pomoć Evropske unije. Smjernice su prilagođene svim postupcima u kojima treba pružiti pomoć djeci žrtvama nasilja, osim ako to pitanje nije drukčije uređeno važećim entitetskim zakonima, zakonima Brčko distrikta BiH i drugim propisima u Bosni i Hercegovini. Primjenu Smjernica prati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u suradnji s nadležnim ministarstvima i institucijama u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH koji u svojoj nadležnosti već imaju određene službe za praćenje ovakvih djelatnosti, tako da svi profesionalci koji primjenjuju ove Smjernice mogu zatražiti stručnu pomoć glede njihove primjene ili primjene bilo kojeg međunarodnog standarda za zaštitu ljudskih prava djece od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kao izvještajne jedinice u pogledu primjene Smjernica.
Djeca mogu biti žrtvama kako porodičnog nasilja odnosno nasilja u porodici, tako i izvan porodičnog nasilja odnosno zlostavljanja i nasilja koje se događa izvan i mimo porodice i kuće: na ulici, u parkovima, u školi i oko škole, u raznim društvenim institucijama. Djeca, kao i žene, smatraju se nemoćnijima od ostalih članova društva, pa se danas njihova prava jamče nizom dokumenata i konvencija međunarodnog karaktera. Konvencija o pravima djeteta sadržana je u Aneksu I. Daytonskog mirovnog sporazuma i, poput ostalih konvencija što ih je BiH ratificirala, ima prioritet u primjeni u odnosu na domaće zakonodavstvo, budući da ima snagu ustavne norme. Bosna i Hercegovina uz to je postala potpisnicom dva fakultativna protokola uz Konvenciju o pravima djeteta, i to: Fakultativnog protokola glede uključivanja djece u oružane sukobe i Fakultativnog protokola o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji iz 2000. godine, a potpisala je i Milenijsku deklaraciju. Ponovljeno mnogo puta, nasilje nad djecom oduzima i cijelome društvu razvojni potencijal, a time sprečava napredak k ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva. Bosna i Hercegovina je članstvom u UN-u i prihvaćanjem Konvencije o pravima djeteta, kao temeljnog načela zaštite djece, preuzela standard prepoznatljiv kao “najbolji interes djeteta”, što općenito i jest ključno načelo zaštite djece u međunarodnim i regionalnim okvirima.
Prijavljivanje slučajeva nasilja nad djecom
Podsticanje na prijavljivanje i samo prijavljivanje slučajeva nasilja bitan je korak prema procesnopravnom formiranju slučaja nasilja nad djecom. U pozitivnim pravnim propisima u Bosni i Hercegovini (krivično i porodično zakonodavstvo) predviđena je dužnost državnih tijela, ustanova i samih građana da prijave policiji i centru za socijalni rad, kao tijelu skrbi, svaki slučaj zlostavljanja i zanemarivanja djeteta. Sva tijela, organizacije i fizičke osobe dužni su, bez odgode, obavijestiti policiju i centar za socijalni rad o povredi djetetovih prava, a naročito ako se radi o nasilju, zlostavljanju, spolnim zlouporabama i zanemarivanju djeteta. Po zaprimanju takve obavijesti policija i centar za socijani rad dužni su odmah ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu prava djeteta.
Kao doprinos prevenciji i suprostavljanju problemu nasilja nad djecom, ali i maloljetničkog prestupništva i vršnjačkog nasilja, Centar za društveno istraživanje “Global Analitika” realizira konferenciju koja će se održati u petak, 27.01.2017. sa početkom u 13:00, u Studentskom klubu KUK (Medicinski fakultet u Sarajevu) pod nazivom “Zaustavimo nasilje na Internetu”. Ova konferencija predstavlja završnu fazu projekta gdje će se predstaviti finalni rezultati istraživanja koje je provedeno na području tri kantona: Kanton Sarajevo, Hercegovačko-neretvanski kanton i Zapadnohercegovačka županija, te uz renomirane predavače i stručnjake donijeti preporuke za buduće djelovanje po pitanju ovog problema. Takođe jedna od preporuka za buduće djelovanje po pitanju ovog problema, jeste i da Bosna i Hercegovina postane dio uvezana sa ICSE-ovom bazom podataka.
Glavni cilj ovog projekta jeste informiranje ciljane grupe (učenika osnovnih i srednjih škola, nastavnog osoblja i roditelja) o problematici zlostavljanja djece i mladih na internetu, koje to posljedice nosi sa sobom, o prepoznavanju nasilja među vršnjacima i vršnjakinjama, kao i načinima preventivnog djelovanja i zaštite od tog oblika nasilja. Želimo napomenuti da je projekat podržan od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, u sklopu implementacije međunarodnog projekta, s ciljem pružanja podrške pravosuđu u Bosni i Hercegovini, kroz jačanje uloge tužilaca u sistemu krivičnog pravosuđa.
Global Analitika predstavlja organizaciju, koja ima za cilj da doprinese stvaranju sigurnijeg okruženja kroz suprotstavljanje svakom obliku društvene destrukcije. Osnivači i članovi Global Analitike su članovi akademske zajednice – profesori, asistenti i studenti sa više fakulteta Univerziteta na nivou Bosne i Hercegovine, kao i građani koji svojim znanjem i iskustvom žele doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja, osnaživanju uloge civilnih udruženja, izgradnji mira, zaštiti i promoviranju ljudskih prava i sloboda, te promicanju kreativnih metoda rješavanja sukoba na individualnoj, grupnoj i političkoj osnovi. Naš osnovni cilj je unaprijeđenje kvalitete života, sigurnosti življenja kroz osnaživanje zajednice i izgradnju društva utemeljenog na kulturi mira, pravdi i jednakosti.
