CYBER

EU provjerava sposobnost zemalja da reaguju na kibernetičke napade

Vježba EU koja bi ispitala sposobnost zemalja da reaguje na kibernetičke napade  fokusirat će se na prijetnje terorističkih organizacija, “kvazi-demokratskih zemalja” i antiglobalizacijskih grupa.

Serija vještački kreiranih kibernetičkih napada biti će simulirana tokom takmičenja u septembru i oktobru. Portparol Savjeta EU, jedne od institucija koje organizuju ovaj događaj, izjavio je da će sve države članice EU učestvovati u barem dijelu vježbe. Vježba će trajati od 1. septembra do 11. oktobra, a određeno je da se i zemlje članice NATO-a takođe mogu uključiti. Vježbe se planiraju u isto vrijeme kada Evropska komisija treba da predloži nove zakone EU o cyber sigurnosti. Do sredine septembra, izvršni direktor EU će objaviti sistem za certificiranje standarda cyber-sigurnosti tehnoloških uređaja, dati novu pravnu osnovu EU-ovoj agenciji za cyber sigurnost ENISA i objaviti ažuriranu strategiju cyber-sigurnosti.

Agencije EU i NATO ranije su održavale takmičenja za cyber sigurnost kao način da pomognu osoblju u nacionalnim službama da poboljšaju svoje tehničke vještine, što bi moglo biti korisno ako njihove zemlje budu pogođene velikim napadima hakera. Nedugo prije početka vježbe ministri odbrane zemalja članica EU učestvovat će u manjem simuliranom odgovoru na lažni napad na cyber-sigurnost na sastanku u Talinu.  Estonski ministar odbrane Jüri Luik želi na ministarskoj sjednicu 7. septembra da pokaže kako bi cyber sigurnost trebalo da bude glavni fokus  prošlogodišnjeg sporazuma koji omogućava EU da bliže sarađuje sa NATO-om.

“Ne postoje granice između zemalja ili organizacija na Internetu, a kada je u pitanju suzbijanje prijetnji na internetu, barijere između Evropske unije i NATO-a moraju biti smanjene”, rekao je Luik u svojoj izjavi.

Izvori iz Evropske komisije izjavili su da u skladu sa sporazumom EU-NATO, jedinica za slučaj kompjuterskog incidenta NATO-a NCIRC i kancelarija CERT-EU zadužena za cyber-sigurnost razmatraju uspostavljanje zajedničkih standarda koji bi definisali kako će odgovoriti na sigurnosne prijetnje. Tokom vježbe EU i NATO-a koja će se nastaviti nakon sastanka ministara odbrane, nacionalne vlasti će odgovoriti na scenario koji će “biti što realniji i vjerodostojniji”, prema pripremnom dokumentu Savjeta koji je bio objavljen na 53 stranice, prenosi Euractiv.

Iako su primjeri mogućih prijetnji lažni i sastavljeni za vježbu, oni otkrivaju šta stručnjaci smatraju ozbiljnim rizikom za cyber-sigurnost zemalja EU. Vijeće želi da vlasti odgovore na lažni scenario u kojem će “značajan broj” zemalja EU pretrpjeti “rasprostranjeni cyber-napad različite prirode i intenziteta usmjereni ka njihovoj ključnoj infrastrukturi”, dok će lažni izvještaji na društvenim mrežama tvrditi da EU i države članice NATO-a ne mogu kontrolisati napade. U toj simuliranoj situaciji, EU i NATO neće imati dovoljno dokaza da bi okrivili bilo koga konkretnog za napad, ali obavještajni izvještaji sugerišu da su napadi potekli iz “kvazi-demokratske zemlje” – možda skrivene reference prema Rusiji.

“Kvazimodemokratska zemlja” opisana u scenariju ima “veoma napredne ofanzivne cyber mogućnosti i kontroliše veliki broj hakera, hakktivista i nacionalnih medija”, te koristi njihove usluge kako bi otežali da se napad poveže sa vladom.

Vlasti će takođe reagovati na simulirane prijetnje od “globalne terorističke organizacije”, hakerskim napadom na vojsku i e naftnu industriju.

Jedan dio vježbe obučava vlasti da odgovore na napade pokreta protiv globalizacije koji organizuju “nerede prikrivene kao demonstracije, sve u kombinaciji sa spamom e-pošte” i prima finansijsku podršku pomoću kriptovaluta, kao i iz neprijateljskih zemalja – uključujući i “kvazi- demokratska “države.

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!