MIGRANTSKA SITUACIJA

Djeca bez pratnje na Balkanu pod ekstremnim rizikom

 

Procjenjuje se da je oko 1.300 izbjegličke i migrantske djece bez pratnje, te da je povećan rizik od iskorištavanja, nasilja i trgovine ljudima zbog restriktivnih graničnih politika i neadekvatnih sistema socijalne zaštite širom Balkana, prema izvještaju 12 nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, uključujući Međunarodni odbora za spašavanje i Save the Children.

Neki nacionalni sistemi na ruti ne uspijevaju prepoznati i adekvatno podržati ovu kategoriju ozbiljno ugrožene djece, čija je najmanja starosna dob oko devet godina, a koja su pobjegla od rata ili siromaštva te putovala „ispod radara“ nekada i preko hiljadu kilometara bez roditelja ili skrbnika. Oni su nevidljivi vlastima, te u nekim slučajevima čak i kada su identificirani, bivaju smješteni pod neadekvatnim uvjetima, a ponekad su čak i pritvoreni. Ovime se uzrokuje očaj kod djece i pritome se guraju u ruke krijumčara i trgovaca, gdje ih ta djeca vide kao jedini izlaz.

Rizici povezani s krijumčarenjem i trgovinom ljudima značajno su porasli otkako su granice zatvorene i dogovor između  EU i Turske sproveden prije godinu dana. Ove restriktivne politike su značile da su djeca bez pratnje sada prisiljena putovati „ispod radara“, gotovo u potpunosti oslanjajući se na krijumčare i trgovce kao jedinu  pomoć  na svom putovanju. Neka djeca su iskorištena od strane krijumčara koji ih prisiljavaju da rade i da na taj način prikupljaju dovoljno novca da nastave svoja putovanja prema sjeveru, prema određenim izvještajima.

Djeca se suočavaju sa ogromnom količinom stresa, opasnosti i zanemarivanja, i dok neki pokušavaju biti hrabra, njihovi crteži pokazuju jezive detalje brutalnosti s kojima se suočavaju na putu, koji bi trebao da predstavlja njihovu sigurnost, prenosi Save the Children.

Jelena Besedić, srbijanska menadžerica za  zagovaranje iz Save the Children, je rekla: „Nacionalni sistemi koji bi trebali prepoznati i zaštititi djecu koja putuju sama preko Balkana, trebaju mnogo više da se bore. Djeca su suočena s nedostatkom odgovarajućeg smještaja i kvalitete, kao i sveobuhvatne pomoći za rješavanje svojih specifičnih potreba za podrškom. Gotovo da ne postoje sigurni i pravni putevi za njih da se domognu sigurnosti u Evropi. Mnogi se odlučuju kloniti postojećih sistema državnih podrška i često ostanu izvan dosega humanitarnih agencija, ponekad bivaju manipulirani ili im se prijeti od strane krijumčara, što dodatno povećava njihovu nevidljivost i rizike od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja.”

Nedostatak sigurnog smještaja posebno dizajniranog za djecu znači da oni koji putuju sami, čak i kada su identificirani kao djeca, često bivaju  smješteni u objektima s odraslima koje oni ne znaju ili u uvjetnim pritvorima, posebno u Bugarskoj i Mađarskoj.

Identificiranoj djeci se često dodjeljuju skrbnici, koji nisu pravilno obučeni i provjeravani, koji nemaju mogućnosti ni resursa da u potpunosti ostvare svoju ulogu i odgovornost. Djeca objašnjavaju da oni ne dobivaju potpune informacije o njihovim pravima ili njihovim zakonskim mogućnostima.

Ashleigh Lovett, regionalna koordinatorica za zagovaranje  Međunarodnog odbora za spašavanje, je rekla: „Svako dijete mora imati pristup sveobuhvatnim uslugama i podršci. Moramo smatrati sve vlade odgovornim za sve nedostatke u njihovom odgovoru za ovu najranjiviju skupinu, ali mi prvo moramo osigurati da ove vlade imaju potrebnu podršku i resurse pomoću kojih bi na odgovarajući način odgovorilo. Evropska unija i zemlje članice EU-a moraju zadovoljiti postojeće obaveze i obećati olakšanje pravilnog odgovora na potrebe djece, uključujući i preseljenje i spajanje porodica i djece bez pratnje. Sve vlade imaju dužnost da okončaju pritvor djece i da dodijele nadležne staratelje za djecu koja putuju sama.

“Inače, djeca odveć traumatizirana ratom i sukobima kod kuće, bit će gurnut u još više ranjive uvjete, dok ostaju bez sigurnih i zakonskih mogućnosti i zaštite koja im je potrebna, želeći očajnički krenuti dalje.”

Djeca migranti kreću na opasni put u Europu bježeći od rata i siromaštva kako bi, ako se ne utope u Sredozemlju, došli u okruženje gdje ih dočekuju batine, silovanja i prisilni rad, objavio je UNICEF.

Sve je veći broj maloljetnika među migrantima i izbjeglicama, pogotovo među onima koji pokušavaju stići u Italiju iz Libije, stoji u izvještaju nazvanom “Opasnost na svakom koraku putovanja”.

Po Agenciji za izbjeglice UN-a, od oko 206 hiljada ljudi koji su do polovine 2016. godine stigli u Evropu, gotovo trećina su djeca.

“Svaki korak na putovanju pun je opasnosti, pogotovo za četvrtinu djece koja putuju bez roditelja ili druge pratnje”, stoji u izvještaju.

Omjer je još veći na brodovima iz Libije na kojima je devet od deset djece bez pratnje. UNICEF je saopćio kako u Libiji ima gotovo 235 hiljade, a u Sahelu 956 hiljada migranata koji se nadaju stići u Europu.

“Postoje i snažni dokazi da kriminalne mreže trgovaca ljudima ciljaju najranjivije skupine, poglavito žene i djecu”, smatra UNICEF.

 

Kako je objavio Unicef, djeca koja se oslanjaju na krijumčare ljudi da bi se kretala po Europi, često po principu “koliko platiš, toliko putuješ”, izložena su zloupotrebama i nasilju, uključujući prostituciju i silovanja.

Prema podacima organizacije UNHCR, u Srbiji boravi oko 7.700 migranata, uz još oko 1.000 ljudi, uglavnom iz Afganistana, koji su našli skloništa u napuštenim skladištima u Beogradu.

Prema procjenama organizacije “Save the Children”, oko 10 posto migranata u Srbiji su maloljetnici bez pratnje odraslih. Međutim, u ovoj organizaciji navode da nisu čuli za slučajeve da se ta djeca prostituiraju u Srbiji, ali znaju da su u velikom problemu.

Prema trenutnim podacima, Bosna i Hercegovina je jedna od država koja nije direktno zahvaćena ovom problematikom, tako da nema ni posebnih zakonskih regulativa. Postojeća zakonska regulativa je proistekla iz zakona i akata UN-a i EU koji se tiču osnovnih prava djeteta i zaštite djece od raznih oblika nasilja i ugrožavanja. Trenutna infrastruktura i kapaciteti za smještaj migranata postoje, ali nema posebnih centara za djecu bez pratnje, regulisana je odgovornost državnih agencija u slučaju odgovora na migrantsku krizu, time i na djecu migrante bez pratnje.

Međutim, po procjenama Centra za društveno istraživanje „Global Analitika“, ti kapaciteti su kratkoročnog i interventnog karaktera, te nema razrađenih planova za trajnije razmještanje i podršku djeci migrantima bez pratnje. Kadrovski potencijali postoje, postoji veći broj NVO koje imaju iskustva u radu sa izbjeglicama, u radu sa napuštenom djecom, i inače organizacije koje se bave pravima djece i mladih, kao što je i Global Analitika. Veći broj stručnjaka se bavi istraživanjem nasilja nad djecom, prosjačenjem, kao i drugim temama koje se tiču prava djece i podrške djeci i mladima. Tako da u slučaju potrebe cijenimo da se najlakše i najbrže mogu uključiti upravo stručnjaci iz NVO, pa čak i da kroz regionalne programe budu uključeni i u podršku NVO iz država koje budu imale direktne probleme sa djecom migrantima bez pratnje. Neophodno je da se i nadležne institucije kao i NVO sektor koji se bavi problematikom zaštite djece i najboljeg interesa djeteta, zajednički uključe i razviju preporuke, s ciljem zaštite najboljeg interesa djeteta bez pratnje.

S obzirom da se i dalje polemizira o razlozila migrantske krize, kao i uzrocima zbog čega izbjeglica napuštaja ta ratna područja, ili područja pogođena konfliktom, u prilogu je video koji ilustrativno pojašanja uzrok ove migrantske krize.

Recentna dešavanja u Siriji gdje je najmanje 58 ljudi, među njima 11 djece, ubijeno u zračnim napadima na pobunjenička područja na sjeverozapadu Sirije, prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), pokazala su važnost zaštite djece i njihovih prava.  Autopsija preminulih osoba, koju su izveli stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, nesumnjivo je pokazala da je u napadu u Idlibu korišteno hemijsko oružje, te na taj način su prekršena sva moguća ljudska prava koja su zagarantovana međunarodnim dokumentima, kao i pravnim instrumentima.

Neophodno je da preventivni i zaštitni mehanizmi za zaštitu prava djeteta, koji su ujedno zagarantovani Konvencijom o zaštiti prava djeteta, slijede multidimenzionalni pristup, jer je to jedini način da se izborimo sa problemom iskorištavanja djece. Što znači da akteri koji treba da doprinesu razvoju moraju promijeniti pristup i unaprijediti svoje prakse. Holistički pristup treba da obuhvati sve aspekte dječijeg rada, odnosno zdravstva, obrazovanja, zaštite djeteta, sredstava za život, novčane pomoći i drugih oblika direktne pomoći, ali i uključivanjem  zagovaranje, podizanjem svijesti i integracijom u društvo.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail

error: Content is protected !!