U okviru druge faze projekta “Promocija rodno odgovornih politika u jugoistočnoj Evropi i Republici Moldaviji” kojeg finansira Austrijska razvojna agencija (ADA) i Švicarska agencija za razvoj i saradnju, a implementira Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), biće organizovan 26. i 27.10. u hotelu Sarajevo, napredni trening iz budžetiranja i budžetskog monitoringa iz rodne perspektive – koji je posebno dizajniran za lokalne organizacije civilnog društva u BiH.
Namjera treninga je da pruži dodatna znanja u cilju osposobljavanja organizacija civilnog društva, da utiču na promovisanje i upotrebu rodno odgovornog budžetiranja (ROB) u svojim sredinama.
Da bi naše Udruženje, ali i ostala udruženja sa sličnim poljima djelovanja, uticala i dala svoj doprinos ka problematici rodne neravnopravnosti; potrebno je da malo dublje poznajemo koncept ROB-a, jer kada smo dobro potkovani znanjem možemo argumentovano sudjelovati u donošenju javnih politika.
Dva glavna cilja ovog treninga jesu:
- bolje razumijevanje problematike ravnopravnosti polova i rodnog budžetiranja, s ciljem ostvarivanja što bolje promocije i zalaganja za isto;
- spoznati osnovna znanja, ali i unaprijediti postojeća o metodama i tehnikama kako bismo mogli aktivno i konkretno učestvovati na uvođenju i korištenju prakse ROB-a u našoj sredini (bez obzira na nivo vlasti i djelovanja).
Bez rodne ravnopravnosti nema potpune demokratije ni vladavine prava. Naša država, Bosna i Hercegovina je na to obavezana; s obzirom da je potpisnica međunarodnih ugovora, kao što su CEDAW (Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena) ili Evropska povelja o ljudskim pravima, koji su integrisani u naš Ustav sa direktnom primjenom. BiH, kao nijedna druga država, nije u mogućnosti da propušta i ignoriše doprinos žena, te stoga uvođenje rodne ravnopravnosti garantuje poboljšanje života žena, koje će se samim time odraziti i rezultirati na poboljšanje kvaliteta života svih građana.
Zakon o ravnopravnosti polova BiH predviđa i garantuje ravnopravnost polova i zabranu diskriminacije. Zakonom je takođe zagarantovana puna ravnopravnost spolova u svim oblastima društva, uključujući svaki aspekt društva i djelovanja vlasti.
Ravnopravnost se postiže:
- Zakonima
- Kriterijima
- Praksama – kao što je ovaj trening organizovan od strane UN Women, ali i projekti koje GA podržava i implementira
- Posebnim mjerama.
U BiH je uključivanje rodne perspektive u sve politike definisano kao temeljna strategija za ostvarivanje rodne ravnopsravnosti Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH i važećim GAP-om (Gender Akcioni Plan), a podrazumijeva i uključivanje rodne perspektive u budžet i budžetski proces.
Dakle, uvođenje rodne perspektive u sve politike znači:
- Uvođenje problema rodne nejednakosti u uobičajeni tok mišljenja i odlučivanja – kako od strane vlada tako i cijelog društva
- Izvlačenje tog problema sa margine, sa ruba vladine pažnje, i
- Stavljajući rodna pitanja u centar onoga šta vlade rade i kako društvo funkcioniše, umjesto da to pitanje bude na periferiji.
Predavač Saša Leskovac
Gender mainstreaming podrazumijeva, dakle, temeljnu promjenu principa vođenja politika. Sve ono prije toga, dakle, prethodni način vođenja politika bio je zasnovan na razmišljanju da je žensko pitanje nekakav problem kojeg treba riješiti, i da je rješenje da se uvedu razne mjere, inicira neka aktivnost koja će da riješi to pitanje.
ROB i Gender mainstreaming bi trebalo da se prožimaju kroz sve politike i kroz svaki nivo funkcionisanja vlasti. ROB nam služi za uvođenje, ali i podizanje svijesti o samom pojmu i praksi rodno odgovornog bužetiranja; s ciljem „uvođenje principa rodne ravnopravnosti u budžetski proces”.
Obzirom da znamo da bez finansijskih sredstava nema zahtijevane “praktične primjene” rečenih principa, već po CEDAWu je rodno-odgovorno budžetiranje stavljeno u obavezu. Budžet je nezaobilazno i moćno sredsvo ostvarivanja obaveze države u postizanju ravnopravnosti polova.
Što se tiče institucionalnog okvira za ravnopravnost polova u BiH, njega čine: Agencija za ravnopravnost polova BiH i entitetski Gender centri, zatim Komisija za ravnopravnost polova Zastučničkog doma PS BiH, komisije za ravnopravnost polova oba doma parlamenta FbiH i odbor za jednake mogućnosti NS RS kao i komisija za ravnopravnost polova skupštine Brčko distrikta. U izvršnim tijelim vlasti (ministarstvima) takođe djeluju osobe zadužene za ostvaivanje ravnopanvosti polova. Na nivou kantona u FBiH djeluju komisije za ravnopravnost polova u skupštinama kantona.
ROB je metoda za uvođenje rodne perspektive u neutralne budžete, čime se ostvaruje pravedniji pristup odabiru i provedbi javnih politika, kao i pravednija raspodjela javnih sredstava, na temelju potreba i prioriteta u rješavanju problema koji predstavljaju prepreku za potpuno oosiguranje ravnopstravnosti spolova. To je strategija kojom se uvodi načelo promatranja politika, mjera i aktivnosti javih tijela iz rodne perspektive pomoću analize budžeta.
Konačni cilj jeste da je rodno-odgovorna perspektiva primijenjena u svim sektorima i cijeli budžetski proces.
Što se tiče uloge civilnog društva, faza pripreme budžeta je važna prilika za lobiranje i zagovaranje u raznim vladinim institucijama kako bi uključili prioritete iz rodne perspektive u planiranje politika i budžetiranje.