AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA

Uloga korupcije u raširenosti organizovanog kriminala

Piše: Vildana Majušević

                  Bosna i Hercegovina (BiH) suočava se s ozbiljnim izazovima u oblasti korupcije, organizovanog kriminala i zaštite ljudskih prava, što je potvrđeno izveštajima Transparency International (TI) i Globalnog indeksa kriminala. Prema TI BiH, BiH ima najnižu ocjenu u regiji Zapadnog Balkana i značajno je u padu po stepenu percepcije korupcije, gubeći sedam CPI bodova u posljednjoj deceniji. Ova zabrinjavajuća situacija djelimično je posljedica izloženosti političkom pritisku, koji sprječava pravosuđe Bosne i Hercegovine da efikasno procesuira i sankcioniše javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

Kompleksne državne i pravosudne strukture ostavljaju prostor za koncentraciju moći u vodećim etničkim političkim strankama, čiji uticaj na sve grane vlasti doprinosi sistemskoj korupciji i podriva funkcionisanje države, uzrokujući gubitak poverenja građana u institucije. Ovaj negativni trend dodatno se pogoršava težnjama političkih elita da ućutkaju organizacije civilnog društva kroz zakonodavne mere koje kriminalizuju klevetu, pritišću civilno društvo i sankcionišu svakoga ko “vrijeđa državne autoritete”.

Pored toga, ako se usvoji, najnoviji nacrt zakona o imunitetu bio bi dodatni udarac već oslabljenoj vladavini prava u Republici Srpskoj. Smanjio bi sposobnost sudova da drže odgovornima javne dužnosnike, uključujući zastupnike i članove izvršne vlasti, i primjenjivao bi se na prethodna kao i na nova krivična djela.

Uz sve to, Bosna i Hercegovina se suočava s problemima trgovine ljudima, kao što je potvrđeno u izveštaju Globalnog indeksa kriminala. Zemlja je izvor, destinacija i tranzitna zemlja za trgovinu ljudima, posebno za seksualnu eksploataciju i prinudni rad. Trgovina djecom, posebno Roma i drugom djecom, nastavlja biti značajan problem u zemlji, pri čemu su prisiljeni na prosjačenje, seksualnu i eksploataciju za rad, i sl.

Ovi izvještaji zajedno ukazuju na potrebu za hitnim mjerama kako bi se suzbila korupcija, ojačala vladavina prava i zaštitila ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Efikasna borba protiv korupcije zahtjeva sveobuhvatan pristup koji uključuje reformu pravosuđa, jačanje institucija, podršku civilnom društvu i rigoroznu primenu zakona. Osim toga, važno je raditi na prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima, pružajući podršku žrtvama i jačajući kapacitete za sprovođenje zakona kako bi se osigurala pravda i zaštitila osnovna ljudska prava. Sveobuhvatan pristup ovim izazovima ključan je za stvaranje stabilne, pravedne i prosperitetne budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine.

                Stanje korupcije u Bosni i Hercegovini (BiH) je ozbiljan problem koji duboko utiče na društvo, ekonomiju i politički sistem zemlje. Prema izveštajima Transparency International (TI) i drugim organizacijama, BiH se suočava s visokim nivoom korupcije na svim nivoima vlasti i u različitim sektorima društva. Korupcija je široko rasprostranjena u BiH i prisutna je u mnogim oblastima, uključujući javnu upravu, politiku, pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje, poslovni sektor i javne nabavke. Mnogi javni zvaničnici, političari, sudije, policajci i drugi nosioci javnih funkcija često su umiješani u koruptivne aktivnosti, poput primanja mita, zloupotrebe položaja, nepotizma i malverzacija. Kompleksne političke strukture u Bosni i Hercegovini, koje uključuju entitetske vlade, kantonalne vlade i lokalne samouprave, stvaraju povoljno tlo za koruptivne prakse. Politizacija institucija, nedostatak transparentnosti, nedovoljna odgovornost i slaba primena zakona dodatno otežavaju borbu protiv korupcije.

Korupcija ima negativne posljedice po ekonomski razvoj, fer tržišnu utakmicu, pristup pravdi i osnovna ljudska prava građana. Ona smanjuje efikasnost javnih institucija, narušava poverenje građana u vlasti, otežava investicije i razvoj poslovanja, te podriva demokratske procese. Međunarodne organizacije, kao što je EU, redovno ističu značaj borbe protiv korupcije u našoj zemlji kao ključnog uslova za napredak zemlje ka evropskim integracijama. Vlade i institucije u BiH preduzimaju određene korake kako bi se suzbila korupcija, uključujući usvajanje antikorupcijskih zakona, jačanje institucija za borbu protiv korupcije i sprovođenje preventivnih mera, poput unapređenja transparentnosti i javne odgovornosti.

Međutim, uprkos tim naporima, mnogi izazovi ostaju. Nepostojanje dovoljne političke volje, nedostatak saradnje između različitih nivoa vlasti, nedostatak resursa i kapaciteta, kao i prisustvo duboko ukorenjenih koruptivnih mreža predstavljaju ozbiljne prepreke u borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Ukratko, korupcija je ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini koji zahtijeva odlučne akcije, integrisani pristup i dugoročne reforme kako bi se suzbila i osigurala pravna država, transparentnost i odgovornost u svim segmentima društva.

Kako korupcija omogućava okolišni kriminal?

                    Korupcija igra ključnu ulogu u raširenosti organizovanog kriminala, uključujući i okolišni kriminal, u Bosni i Hercegovini (BiH). Okolišni kriminal, poput ostalih oblika kriminala, često procvjeta u okruženjima gdje su prisutne socijalne, ekonomske i političke turbulencije, kao i u državama koje prolaze kroz političke reforme ili imaju visok nivo korupcije, poput Bosne i Hercegovine (BiH). Globalizacija i razvoj interneta olakšali su komunikaciju i poslovanje na globalnom nivou, što je doprinijelo širenju okolišnog kriminala. Bosna i Hercegovina nije izuzetak od ovog trenda.

Okolišni kriminal, kao što tvrdi australijski profesor međunarodnih odnosa Lorijan Eliot, ima ozbiljne ekološke posljedice i podriva vladavinu prava, a postao je i transnacionalan zbog globalne ekonomije koja olakšava pranje novca i prenos dobiti širom svijeta. U BiH, ova vrsta kriminala procvjeta zbog složene političke situacije, korupcije i nedostatka adekvatnih mjera prevencije i sankcionisanja.

Korupcija igra ključnu ulogu u vezi između okolišnog kriminala i političkih elita u BiH. Visokopozicionirani politički predstavnici često su umiješani u okolišni kriminal, što je posebno izraženo u nerazvijenim zemljama poput BiH. Globalni indeks organizovanog kriminala navodi da državni zvaničnici u BiH pružaju zaštitu mnogim kriminalnim akterima, čime dodatno otežavaju suzbijanje okolišnog kriminala.

Evropska unija i razne međunarodne institucije pridaju veliku važnost zaštiti okoliša, što je i pitanje koje se često spominje u kontekstu pridruživanja BiH evropskim standardima. Ipak, političke elite u BiH, koje su često povezane s korupcijom, često ne pokazuju dovoljno posvećenosti u borbi protiv okolišnog kriminala. Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini krivična djela iz oblasti okolišnog kriminala tretira na različite načine, ali korupcija često ometa efikasno procesuiranje ovih slučajeva i primjenu adekvatnih kazni. Ministarstva koja su odgovorna za implementaciju međunarodnih konvencija o zaštiti okoliša takođe su podložna korupciji, što dodatno otežava borbu protiv okolišnog kriminala.

Evo nekoliko načina na koje korupcija može biti povezana s okolišnim kriminalom u Bosni i Hercegovini:

  1. Nelegalno odlaganje otpada: Korumpirani zvaničnici mogu primati mito od ilegalnih deponija kako bi dozvolili njihovo funkcionisanje ili zatvaranje očiju pred njihovim aktivnostima. To dovodi do štetnih posledica po životnu sredinu, kao što su zagađenje voda, vazduha i zemljišta.
  2. Nelegalna seča šuma: Korumpirani činovnici mogu primati mito od ilegalnih operacija seče šuma kako bi im omogućili da nastave s ilegalnom sečom bez adekvatnih dozvola ili nadzora. Ovo ne samo da dovodi do uništavanja šuma i gubitka biodiverziteta, već i izaziva eroziju tla i povećava rizik od prirodnih katastrofa poput poplava i klizišta.
  3. Nedostatak sprovođenja propisa: Korupcija može dovesti do nedostatka sprovođenja propisa i kažnjavanja počinilaca eko kriminala. Ako su inspektori ili policija podmićeni, ilegalne aktivnosti mogu ostati nekažnjene, što podstiče dalje zloupotrebe prirodnih resursa
  4. Nezakonita izgradnja infrastrukture: Korumpirani zvaničnici mogu primati mito od investitora kako bi dobili dozvole za izgradnju infrastrukture poput hidroelektrana ili fabrika koje mogu imati štetne posledice po životnu sredinu. Ovo može uključivati uništavanje ekosistema, ugrožavanje retkih vrsta i zagađenje voda i vazduha.

Sve ove aktivnosti ne samo da nanose štetu prirodi i ekosistemu BiH, već i imaju ozbiljne posledice po ljude, uključujući zdravstvene probleme, gubitak prihoda od turizma i poljoprivrede, i smanjenje kvaliteta života. Borba protiv korupcije i eko kriminala zahteva koordinisane napore vlasti, civilnog društva i međunarodnih organizacija kako bi se osigurala održivost životne sredine i zaštitili prirodni resursi za buduće generacije.

              Stoga, ističe se duboka povezanost između korupcije, organizovanog kriminala i okolišnog kriminala u Bosni i Hercegovini (BiH). Kompleksna politička situacija, nedostatak adekvatnih mera prevencije i sankcionisanja, te korupcija unutar vlasti stvaraju plodno tlo za procvat kriminalnih aktivnosti, uključujući trgovinu ljudima i okolišni kriminal.

S obzirom na ozbiljnost situacije, neophodno je hitno preduzeti mjere kako bi se suzbila korupcija, ojačala vladavina prava i zaštitila ljudska prava u Bosni i Hercegovini. To zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje reformu pravosuđa, jačanje institucija, podršku civilnom društvu i rigoroznu primenu zakona. Koordinisani napori vlasti, civilnog društva i međunarodnih organizacija ključni su za osiguranje održivog razvoja i zaštite životne sredine u BiH, kako bi se osigurala bolja budućnost za sve građane. Ovo nije samo pitanje okoliša, već i pravde, transparentnosti i odgovornosti u svim segmentima društva.

Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail