Piše: Safet Mušić
Osobe s invaliditetom nailaze svakodnevno na mnoge vrste prepreka. Međutim, tehnologija pomaže u uklanjanju mnogih od ovih prepreka.
Koristeći računarsku tehnologiju za zadatke kao što su čitanje i pisanje dokumenata, komunikacija s drugima i traženje informacija na internetu, učenici, studenti i zaposlenici s invaliditetom mogu samostalno rješavati širi spektar aktivnosti.
Ipak, osobe s invaliditetom suočavaju se s raznim preprekama u korištenju računara. Ove barijere se mogu grupisati u tri funkcionalne kategorije: barijere za pružanje računarskog unosa, tumačenje izlaza i čitanje prateće dokumentacije. Hardverski i softverski alati (poznati kao adaptivne ili pomoćne tehnologije) razvijeni su kako bi pružili funkcionalne alternative ovim standardnim operacijama.
Neki specifični proizvodi i pristupi njihovoj upotrebi opisani su u nastavku:
Oštećenja mobilnosti
Neka invalidska kolica možda ne odgovaraju računarskim stolovima standardne visine, a neki korisnici računara nemaju dovoljno ruku za rad sa standardnom tastaturom ili mišem.
Oprema koja pruža fleksibilnost u postavljanju monitora, tastatura, dokumentacije i stonih ploča korisna je za mnoge osobe s invaliditetom. Uključivanje svih komponenti računara u utičnice sa dostupnim prekidačima za uključivanje i isključivanje omogućava pojedincima da samostalno uključuju i isključuju opremu. Neke tehnologije pomažu pojedincima koji slabo ili nikako ne koriste ruke u korištenju standardne tastature. Pojedinci koji koriste jedan prst ili imaju pristup štapiću za usta ili glavi ili nekom drugom pokazivačkom uređaju, mogu upravljati računarom pritiskom na tipke pokazivačkim uređajem. Softverski uslužni programi mogu stvoriti “ljepljive tipke” koje elektronički zaključavaju tipke SHIFT, CONTROL i druge kako bi omogućile uzastopne pritiske na tipke za unos naredbi koje obično zahtijevaju istovremeno pritiskanje dva ili više tastera. Funkcija ponavljanja tipke može se onemogućiti za one koji ne mogu otpustiti tipku dovoljno brzo kako bi izbjegli višestruki odabir. Zaštitne tastature (čvrste šablone s rupama preko svakog ključa za pomoć pri preciznom odabiru) mogu koristiti oni s ograničenom finom kontrolom motora.
Ponekad mijenjanje položaja tastature i monitora može poboljšati pristupačnost. Na primjer, postavljanje tastature okomito na stolove ili police za invalidska kolica u visini glave može pomoći osobama s ograničenom pokretljivošću koje koriste pokazivačke uređaje za pritiskanje tipki. Druge jednostavne hardverske modifikacije mogu pomoći pojedincima s poteškoćama u kretanju. Na primjer, vodiči za diskove mogu pomoći pri umetanju i uklanjanju disketa; namjenski pristup tvrdom disku ili računarskoj mreži može eliminirati ili smanjiti potrebu za tim. Za pojedince kojima je potrebno da računarom upravljaju jednom rukom, na raspolaganju su tastature za lijevu i desnu ruku. Oni pružaju efikasnije rasporede tastera od standardnih tastatura dizajniranih za korisnike sa dve ruke.
Neke hardverske izmjene potpuno zamjenjuju tastaturu ili miš za osobe koje ne mogu upravljati ovim standardnim uređajima. Proširene tastature (veći tasteri udaljeni jedan od drugog) mogu zamijeniti standardne tastature za one sa ograničenom finom kontrolom motora. Mini tastature pružaju pristup onima koji imaju finu kontrolu motora, ali nemaju raspon pokreta dovoljno velik da koriste standardnu tastaturu. Loptice za praćenje i specijalizirani uređaji za unos mogu zamijeniti miša.
Za one s težim oštećenjima pokretljivosti dostupna je emulacija tipkovnice, uključujući skeniranje i unos Morzeove azbuke. U svakom slučaju, posebni prekidači koriste barem jedan mišić nad kojim pojedinac ima voljnu kontrolu (na primjer, glava, prst, koljeno, usta). Prilikom unosa za skeniranje, svjetla ili pokazivači skeniraju slova i simbole prikazane na ekranima računara ili vanjskim uređajima. Za odabir, pojedinci koriste prekidače aktivirane kretanjem glave, prsta, stopala, daha itd. Stotine prekidača prilagođavaju ulazne uređaje individualnim potrebama. U unosu Morzeove azbuke korisnici unose Morzeovu azbuku aktiviranjem prekidača (npr. Prekidač za sip-and-puff registrira tačku sa gutljajem i crticu sa zapuhom). Posebni adaptivni hardver i softver prevode Morzeovu azbuku u oblik koji računari razumiju kako bi se mogao koristiti standardni softver. Govorni unos pruža još jednu mogućnost za osobe sa invaliditetom. Sistemi za prepoznavanje govora omogućavaju korisnicima da kontrolišu računare govoreći riječi i slova. Određeni sistem je “obučen” da prepozna određene glasove. Poseban softver može dodatno pomoći osobama s poteškoćama u kretanju. Softver za proširenje (makro) i predviđanje riječi može smanjiti zahtjeve unosa za uobičajeno korištene naredbe za tekst i tastaturu. Na primjer, softver za predviđanje riječi predviđa cijele riječi nakon nekoliko pritisaka na tipke i povećava brzinu unosa.
Fizički ometene osobe
Što se tiče omogućavanja pristupačnosti osobama s tjelesnim invaliditetom, mnoge se tehnologije fokusiraju na pružanje boljih ulaznih uređaja. Mnogi ljudi lako koriste tipkovnicu i miša, ali mogu biti vrlo teški onima s paralizom, izgubljenim udovima ili bolestima poput mišićne distrofije. Zato se mogu isporučiti različiti uređaji, ovisno o ozbiljnosti izazova. Za one s lakšim fizičkim izazovima, trackball ili joystick mogu biti učinkovitiji. Za one s većim poteškoćama, dostupne su i opcije upravljanja mišem pokretima glave, pokretima očiju i akcijama srkanja i povlačenja (podržani Windows 10 uređaji za kontrolu očiju). Visoko efikasne tastature sa jednom rukom takođe su opcija za one koji koriste jednu ruku.
Gluhe osobe i osobe oštećenog sluha
Gluve osobe mogu potpunije prigrliti i računare i Internet od drugih grupa, jer se mnogo komunikacije može ostvariti pisanjem i čitanjem. Osim toga, mnogi mrežni pružatelji video sadržaja, poput YouTubea, nude titlove. Uprkos tome, sve je više uređaja i aplikacija s pomoćnom tehnologijom (AT) stvoreno za gluhe osobe. Mnogi od njih usredotočeni su na pomaganje gluhim osobama s uobičajenim problemima. Aplikacije koje prepisuju glas u tekst uživo ili generiraju titlove na različitim jezicima vrlo su popularne, kao i uređaji koji pretvaraju zvučne signale u fizičke povratne informacije.
Oni sa drugim invaliditetom
Ljudi s kognitivnim problemima, učenjem ili memorijskim problemima često mogu imati koristi od kombinacije gore navedenih alata. Na primjer, neki s teškoćama u učenju mogu imati koristi od pomoćnih alata za slušanje, koji su također dostupni slijepim korisnicima. S druge strane, nekima će možda trebati više interaktivnih alata koji su dostupni osobama s tjelesnim invaliditetom. Na primjer, učinjeni su veliki pomaci u povećanju brzine unosa teksta korištenjem tehnologije dopunjavanja riječi za precizna predviđanja teksta pomoću analize povijesti korisnika. Mnoge softverske opcije i aplikacije koje pomažu memoriji i podsjetnicima za široku javnost često se mogu prenamijeniti za one s kognitivnim gubitkom.
Sljepoća
Slijepi pojedinci ne mogu pristupiti vizuelnom materijalu predstavljenom na ekranu računara ili u štampanim materijalima. Većina slijepih osoba koristi standardne tastature, međutim dostupni su uređaji za unos na Braillevom pismu. Oznake na Brailevom pismu mogu pomoći pri upotrebi tastature. Sistemi za govorni izlaz mogu se koristiti za čitanje ekranskog teksta slijepim korisnicima računara. Posebni softverski programi (nazvani čitači ekrana) “čitaju” ekrane računara i sintetizatori govora “govore” tekst. Dostupnost slušalica za pojedince koji koriste govorne sisteme može smanjiti smetnje drugima u blizini. Oni sa naprednim znanjem Braillevog pisma mogu brzo čitati ekrane na Braillevom pismu, dobri su za detaljno uređivanje (npr. Programiranje i konačno uređivanje radova) i ne ometaju druge u radnim područjima jer su tihi. Štampači na Brailevom pismu omogućuju slijepim korisnicima štampanje. Skeneri sa optičkim prepoznavanjem znakova mogu čitati štampani materijal i skladištiti ga elektronski na računarima, gdje se može čitati pomoću sinteze govora ili štampati pomoću softvera za prevođenje Braillevog pisma i Brailevih pisača. Takvi sistemi pružaju nezavisan pristup časopisima, nastavnim planovima i zadacima za slijepe učenike i studente. Elektronske verzije dokumentacije mogu podržati slijepe korisnike računara ako se dostavlja u pristupačnom formatu.
Posebna oprema za osobe sa oštećenim vidom može mijenjati prikaz ekrana ili štampača.
Računalno generirani simboli, i tekstualni i grafički, mogu se povećati na monitoru ili pisaču, omogućavajući tako osobama sa slabim vidom da koriste standardnu obradu teksta, proračunske tablice, elektronsku poštu i druge softverske aplikacije. Za osobe sa nekim oštećenjem vida, mogućnost podešavanja boje monitora ili promjene boja prednjeg plana i pozadine je također vrijedna. Na primjer, poseban softver može promijeniti ekran sa crno -bijelog na bijelo na crnom za osobe osjetljive na svjetlo. Zasloni protiv odsjaja mogu olakšati čitanje ekrana. Sisteme glasovnog izlaza koriste i osobe sa slabim vidom.
Problem u Bosni i Hercegovini predstavlja činjenica da u podršci osobama sa invaliditetom u tehnološkom smislu zaostajemo za razvijenim državama, a posebno u računarskim tehnologijama koje bi olakšale život osobama sa invaliditetom ili pomogle u zapošljavanju. Ono malo tehnologije koju koriste osobe sa invaliditetom uglavnom su morali sami nabavljati ili kroz neki vid humanitarne podrške, ali to nije sistemski riješeno niti ima ozbiljnih pokušaja u tome smislu. Nadat se da će se to promijeniti, ako ništa kroz reforme zdravstvenog i socijalnog sistema koje se moraju provesti u procesu pristupanja EU.
