MIGRANTSKA SITUACIJA

Migrantska kriza: Brojke ne odražavaju nivo poštivanja ljudskih prava migranata

Upravljanje migracijama predstavlja jedan od glavnih izazova za svaku državu i njene građane. S obzirom da se diskutuje na svim nivoima vlasti i svakodnevno od strane medija, svjesni smo da je “migracijski izazov” od fundamentalnog značaja za Evropu, posebno za društva u tranziciji. Postoji složen problem u konsolidaciji sa evropskim principima, kao što je sloboda kretanja i pravo na azil, a koji se pojavljuju čak i u granicama demokratskih zemalja.

Najveće evropske zemlje nekada su imale najveći broj stanovnika u svijetu, a 1950. godine, četiri od deset najvećih svjetskih država bile su samo u Zapadnoj Europi. No, desetljeća pada nataliteta rezultiralo je sporijim rastom stanovništva u Europi nego u drugim regijama.

Pored svih mogućih političkih problema koje migranti mogu uzrokovati, Evropa će ipak trebati mnogo više migranata ako želi izbjeći smanjenje broja stanovništva. Do 2050., Eurostat procjenjuje da će samo Irska, Francuska, Norveška i Velika Britanija imati potencijala rasta svoje populacije bez doprinosa migracije. Nasuprot tome, Njemačka i Italija moraju prihvatati nove prilive migranata jer bez novih stanovnika, suočit će se s padom od 18 i 16 posto.

Širenje migracijskih tokova snažno utiče na društvenu, ekonomsku i političku klimu zemalja domaćina, koje često izazivaju sve veći broj migranata i, stoga, moraju pregledati svoje migracijske i integracijske politike kako bi se prilagodile savremenim procesima globalizacije. Integracija postaje sve važnija u vremenu kada se međunarodne migracije stalno razvijaju i mijenjaju oblik, kao i kada migracije prolaze kroz duboke promjene. Integracija i njene raznovrsne komponente stoga postaju centralni aspekt koji moraju biti analizirani, podržani i olakšani u savremenim društvima, jer samo uspješna integracija gradi zajednice koje su jače ekonomski i mnogo inkluzivnije društveno i kulturno.

Migrantska kriza i brojke

Trenutno je procijenjeno da 258 miliona ljudi živi u zemlji koja nije država njihovog rođenja – što predstavlja porast od 49 posto od 2000. godine – prema novim podacima koje je objavila UN DESA. Prema Međunarodnom izvještaju o migraciji 2017, 3,4 posto stanovnika svijeta danas su međunarodni migranti. Ovo odražava skroman porast od 2,8% u odnosu na 2000. godinu. Nasuprot tome, broj migranata kao dio stanovništva koji boravi u zemljama sa visokim dohotkom povećao se sa 9,6 posto u 2000. godini na 14 posto u 2017. godini.

U izvještaju se razmatraju posljednji trendovi migracija, procjenjuje se demografski doprinos migracija, ispituje status ratifikacije relevantnih konvencija i sumiraju nedavni događaji o migracijama u Ujedinjenim narodima. Podaci predstavljeni u izvještaju zasnovani su na državnim statistikama, dobijenim iz popisa stanovništva i nacionalno reprezentativnih istraživanja.

Međunarodna migracija predstavlja kritičnu brigu za sprovođenje Agende o održivom razvoju do 2030. godine. Dana 19. septembra 2016. godine, Generalna skupština usvojila je Njujoršku deklaraciju za izbjeglice i migrante, u kojoj su države članice UN pristale na primjenu dobro upravljanih migracijskih politika. Članice su se takođe obavezale da će podjednako podijeliti teret i odgovornost za primanje i podršku svjetskih izbjeglica, zaštitu ljudskih prava svih migranata i borbu protiv ksenofobije i netolerancije usmjerenih prema migrantima. Krajem 2018. godine biće sazvana međunarodna konferencija o migracijama u cilju usvajanja Globalnog sporazuma za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju.

“Pouzdani podaci i dokazi su od ključnog značaja za borbu protiv pogrešnih shvatanja o migracijama i za informiranje migracijskih politika”, naglasio je gospodin Liu Zhenmin, zamjenik generalnog sekretara UN-a DESA.

“Ove nove procjene broja međunarodnih migranata širom svijeta će pružiti važnu osnovu za države članice dok započnu pregovore o Globalnom sporazumu za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju.”

Izvještaj pokazuje da međunarodna migracija ima značajan doprinos rastu populacije u mnogim dijelovima svijeta i čak smanjuje pad broja stanovnika u nekim zemljama ili područjima. Od 2000. do 2015. godine migracija je doprinijela 42 posto porasta stanovništva u Sjevernoj Americi i 31% u Okeaniji. U Evropi bi ukupna populacija u periodu od 2000. do 2015. godine opala u odsustvu migracije.

Trendovi međunarodne migracije

Ove godine, zemlje sa visokim dohotkom bile su domaćini za 64 posto, ili skoro 165 miliona, od ukupnog broja međunarodnih migranata širom svijeta. Štaviše, najveći dio porasta globalne populacije međunarodnih migranata uzrokovan je kretanjima ka zemljama sa visokim dohotkom, u kojima je od 2000. godine ušlo 64 miliona od 85 miliona migranata.

Broj međunarodnih migranata uključuje 26 miliona izbjeglica ili tražilaca azila, ili oko 10 posto od ukupnog broja. Iako većina svjetskih migranata živi u zemljama sa visokim dohotkom, zemlje sa niskim i srednjim prihodom domaćini su skoro za 22 miliona ili 84 posto svih izbjeglica i azilanata.

U 2017. godini, 48,4 posto međunarodnih migranata su bile žene. Migranti ženskog spola su brojniji od migranata muškog spola u svim regionima osim Afrike i Azije.

Posljedice migrantske krize

Važno je uočiti zastrašujuće podatke o smrti izbjeglica i migranata, gdje umiru na Mediteranu po bržoj stopi nego prošle godine, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Iako je broj dolazaka migranata smanjen, izbjeglice i migranti koji pokušavaju preći Mediteran umiru po bržoj većoj stopi nego prethodnih godina. Na ovoj slici su opisane grafikonom procenti smrti migranata u periodu od Januara 2015 do Avgusta 2017.

Najmanje 2.550 izbjeglica i migranata umrlo je od 1. januara do 13. septembra 2017. godine, u poređenju sa 3.262 u istom periodu 2016. godine, pad od 22 posto, stoji u saopštenju IOM-a.

Od početka praćenja u 2014. godini, najveći dio svih smrti ostaje neidentifikovan, pa su stvarni brojevi možda mnogo veći. U nedostatku zajedničke baze podataka za praćenje, objavljene statistike će biti kvalifikovane u najboljem slučaju kao minimalna procjena, imajući u vidu ogromne razlike u pristupu i pouzdanosti, te poređenje u regionima tokom predstojećeg perioda je otežano.

Stanje u BiH

Posljedice migrantske krize nisu zaobišle ni Bosnu i Hercegovinu, te tako u ilegalnom prelasku ili u pokušaju ilegalnog prelaska granice od januara do septembra 2017. godine, otkriveno je 368 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je načelnik kabineta direktora Granične policije BiH Radiša Samardžija.

Samardžija je napomenuo da je najveći broj ilegalnih prelazaka granice zabilježen izvan graničnih prelaza u zoni odgovornosti jedinica Trebinje, Višegrad, Bijeljina i Izačić. Najveći broj nelegalnih migranata su državljani porijeklom iz Afganistana (77), potom Pakistana (65), Kosova (43), Sirije (40), Alžira (37) i Turske (33).

“Operativna saznanja Granične policije BiH i drugih organa BiH, podaci i izvještaji Evropola, Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Frontexa i drugih relevantnih međunarodnih organa ukazuju na to da BiH trenutno nije izložena masovnom migracijskom pritisku ili riziku”, naglasio je Samardžija.

Ipak, aktuelna situacija u Srbiji i Makedoniji, gdje već duže vrijeme boravi veliki broj migranata koji se trenutno nalaze na balkanskoj migracijskoj ruti, ukazuje na moguće buduće aktivnosti migranata među kojima je i pronalazak alternativnih ruta kretanja prema zemljama EU, koje mogu uključivati i tranzit preko teritorije BiH.

“Slučajevi evidentirani ove godine ukazuju na to da migranti iz zemalja visokog migracionog rizika, u pojedinačnim slučajevima i manjim grupama, nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU”, upozorio je Samardžija.

Neophodno je izraditi sveobuhvatnu strategiju i mjere na državnom nivou, u saradnji sa nevladinim sektorom i međuresornim pristupom, kako bi se na najbolji mogući način izvršila priprema potencijalnog upravljanja migrantske krize na prostoru BiH.

Važno je analizirati sve ove procese migrantske krize koristeći se različitim interdisciplinarnim pristupima kako bi bolje razumjeli trenutne trendove u međunarodnoj migraciji, te uspostavili i procijenili različite aspekte i promjene u oblastima migracije, zaštiti ljudskih prava migranata i kulturne raznolikosti.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail
error: Content is protected !!