CYBER

Kibernetički kriminal i teroristička propaganda na Internetu

Petu godinu zaredom, Europol je izradio procjenu prijetnji za organizovani kriminal na internetu (IOCTA). Cilj ove procjene je da pruži sveobuhvatan pregled trenutnih, kao i očekivanih budućih prijetnji i kriminalnih trendova koji se vode i/ili olakšavaju vođenje na mreži. Iako aktuelni događaji pokazuju kako se taj kriminal i dalje razvija, ovogodišnja IOCTA nam pokazuje kako se primjena zakona mora suprotstaviti protiv inovativnih i upornih oblika kibernetičkog kriminala. Zbog toga se mnoga područja izvještaja nadovezuju na prethodna izdanja, što naglašava dugovječnost mnogih aspekata kibernetičkog kriminala. To je takođe svedočanstvo o uspostavljenom poslovnom modelu za kibernetički kriminal, gde nema potrebe za promjenom uspješnog modus operandi. Izveštaj takođe naglašava mnoge izazove povezane sa borbom protiv kibernetičkog kriminala, kako iz policije, tako i iz perspektive privatnog sektora.

„Zadovoljstvo mi je objavljivanje procjene pretnji za organizovani kriminal na internetu (IOCTA) 2018. godine, ne samo zato što je to peti godišnji izvještaj, već i moj prvi kao izvršne direktorice Europola“, izjavila je Catherine De Bolle.

Sadržaj Procjene prijetnji za organizovani kriminal na internetu (IOCTA) ima sljedeće stavke:

  1. Ključni nalazi
  2. Preporuke
  3. Uvod
  4. Kriminalni prioritet: cyber ovisni kriminal (4.1. Ključni nalazi , 4.2. Malware , 4.3. Napadi na kritičnu infrastrukturu , 4.4. Povrede podataka i mrežni napadi, 4.5. Buduće prijetnje i događaji. 4.6. Preporuke)
  5. Kriminalni prioritet: seksualna eksploatacija djece online: (5.1. Ključni nalazi, 5.2. Raspoloživost i online distribucija, 5.3. Online organizacija prestupnika, 5.4. Online seksualna prinuda i iznuđivanje, 5.5. Live streaming seksualnog zlostavljanja djece, 5.6. Buduće pretnje i njihov razvoj, 5.7. Preporuke)
  6. Kriminalni prioritet: prevare u plaćanju: (6.1. Ključni nalazi, 6.2. Card-present fraud, 6.3. Nedozvoljena kartica, 6.4. Ostale kategorije prevare plaćanja, 6.5. Buduće prijetnje i njihov razvoj, 6.6. Preporuke)
  7. Kriminalni prioritet: online kriminalna tržišta: (7.1. Ključni nalazi, 7.2. Tržište Darknet, 7.3. Buduće prijetnje i njihov razvoj, 7.4. Preporuke)
  8. Konvergencija kibernetičkog kriminala i terorizma: (8.1. Ključni nalazi, 8.2. Korištenje interneta od strane terorističkih grupa, 8.3. Preporuke)
  9. Ukršteni kriminalni faktori: (9.1. Ključni nalazi, 9.2. Socijalni inžinjering, 9.3. Kriminalne finansije, 9.4. Zajednički izazovi za sprovođenje zakona, 9.5. Buduće pretnje i njihov razvoj, 9.6. Preporuke)
  10. Geografska zastupljenost sajber kriminala: (10.1. Amerika, 10.2. Evropa, 10.3. Srednji Istok i Afrika, 10.4. Azija, 10.5. Okeanija)
  11. Reference

Vezano za stavku Konvergacija kibernetičkog kriminala i terorizma, izdvajamo sljedeće:

Gubitak teritorije koji je pod kontrolom držala teroristička organizacija, tzv. Islamska država (IS) od 2016. do 2017. godine nije bio jednak gubitku autoriteta među svojim sljedbenicima ili očiglednom smanjenju sposobnosti da inspiriše napade. Umjesto toga, grupa nastavlja da koristi internet kako bi promovisala svoju doktrinu i inspirisala teroristička djela. Na mnogo načina, vojni poraz je učinio internet još važnijim za IS, razlika je u tome što se od tada IS preusmjerila u cilju inspirisanja i pokušaja usmjeravanja terorističkih napada na Zapadu. Po rezultatima istraživanja iz mjeseca oktobra 2018. godine, koje je sproveo Centar za društvena istraživanja Global Analitika, kao i uvažavajući nalaze iz istraživačkog rada iz 2017. godine, Online radicalization- Security Challenge That Endures, koji je objavio ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić, vidljivo je da je i u Bosni i Hercegovini primjetna neka vrsta online radikalizacije. Stoga je važno da se uvaže ključni elementi i preporuke izdate od strane Europola, pri izradi strategija i akcionih planova od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine.

Ključni elementi

Tzv. Islamska država nastavlja da koristi internet kako bi širila propagandu i inspirisala teroristička djela. Provođenje zakona i akcija u internet industriji odveli su simpatizere IS u korištenje šifriranih aplikacija za razmjenu poruka koje nude privatne i zatvorene chat grupe, tamna mreža ili druge platforme koje su manje sposobne ili spremne da ometaju tu aktivnost.

Iako su simpatizeri IS pokazali svoju spremnost da kupe alate i usluge za cyber napad od digitalnog podzemlja, njihova interna mogućnost je izgleda ograničena.

Preporuke

Terorističke grupe i dalje zloupotrebljavaju online platforme i alate za društvene mreže, distribuiraju propagandni materijal u svojim naporima da regrutuju, prikupljaju sredstva i organizuju napade. Pri tome upotrebljavaju legitimne usluge (npr. kupovinu usluga hostinga i preuzimanje dostupnih društvenih medijskih platformi) i nastavljaju da budu inovativni i izbjegnu otkrivanje, razviju svoje tehničke mogućnosti i prikupe sredstva putem kriptoznanih valuta.

Iako je nemoguće potpuno iskorijeniti terorističku propagandu sa Interneta, moguće je smanjiti uticaj propagande na minimum. Imajući ovo na umu, moraju se rasporediti dvije odvojene, ali međusobno povezane strategije:

  • Prvi fokus treba da bude na suzbijanju online propagande terorističkih grupa i operacija regrutovanja. To će zahtijevati usku koordinaciju i razmjenu informacija između agencija za sprovođenje zakona, kao i unaprijeđenu saradnju sa privatnim sektorom. Konkretno, pružatelji online usluga (OSP) trebaju razviti sopstveni kapacitet i razmjenjivati ​​najbolje prakse među njima, kako bi ograničili pristup porukama mržnje i opasnim porukama.
  • Druga strategija se mora fokusirati na sposobnost grupa da sprovedu cyber-napade.

Ove dvije strategije se međusobno podupiru: ometanje propagande ometa pristup terorista ljudskim ekspertizama, finansiranju i cyber alatima, slično ometanje cyber-napada će pomoći ograničiti atraktivnost tih grupa potencijalnim sljedbenicima.

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail

error: Content is protected !!