ISTRAŽIVANJA

Dezinformisanje putem društvenih mreža i implikacije na sigurnost

Informacija je danas u informatičko doba, vjerovatno najvrjednija stvar na svijetu. Mnogi ratovi su se vodili zbog informacija, te mnogi ljudi su bili ubijeni zbog istih, a na žalost potvrdu toga možemo vidjeti po nedavnom slučaju ubistva saudijskog novinara. Putem informacija ne samo da se informišemo, nego učimo, obrazujemo se, kreiramo te razmjenjujemo ideje. Dezinformacija je nešto suprotno od toga u smislu dobrobiti, jer sa druge strane dezinformacija može biti veoma obmanjiva, a samim tim i veoma korisna alatka za onoga ko želi imati uticaj i kontrolu širokih „narodnih masa“.

Mi danas vjerovatno živimo u najsavršenijem dobu u historiji. Ovo je vremenski period sa najmanje ratova u historiji te sa najvećom stopom ljudi koji žive normalnim životima ( imaju krov nad glavom, novac da prehrane sebe i svoju porodicu ). Ali, ono najbitnije – znanje je dostupno svima. Pojavom interneta došlo je do naglog priliva informacija za sve one koji istinski i žele da ih imaju. Stotine godina unazad, znanje je bilo dostupno samo ljudima, koji su prethodno imali taj status u društvu da mogu doći do knjiga ili filozofa koji bi im isto prenijeli. Danas, sa druge strane, isto znanje, informacije apsolutno imamo svi preko svojih mobitela, tableta, računara, te ih veoma lako možemo širiti dalje preko društvenih mreža.

Društvene mreže i dezinformisanje

Danas, putem istih društvenih mreža, svako može napisati šta i kako misli, i to na razne načine proširiti do koga god želi. Ako malo bolje razmislimo o toj slobodi i načinu na koji danas informacije mogu da se kontrolišu, vidjet ćemo da tu ima mnogo prostora za manipulaciju. Neko se, nekada dosjetio, da samo jedna informacija ili dezinformacija može da napravi pometnju među mišljenjima širom svijeta. Zašto to onda ne iskoristiti za kontrolu i manipulaciju istim?

Očigledno je da se susrećemo sa dezinformacijama na društvenim mrežama svakodnevno, te ih veoma lako i možemo selektirati, ali problem ispada kada vidimo veoma ozbiljne političke teme koje mogu veoma lagano dobiti ozbiljne konotacije ako nisu istinite. To se u svijetu u posljednjih par godina dešava na dnevnom nivou. Na posljednjim izborima u Sjedinjenim američkim državama, gdje je pobijedio Donald Trump, mnogo je bilo špekulacija od strane FBI-a o tome kako su i na koji način društvene mreže i takozvani botovi pomogli ovom republikanskom kandidatu da sjedne u ovalni ured. Iz tog razloga “lažne vijesti“ kao termin su usko vezane za ovaj slučaj, te su evropski medijski stručnjaci i novinari pokušali čak da nađu drugi pogodan termin za tu pojavu, informacijski poremećaj koji ozbiljno ugrožava vjerodostojnost medija, kako u svijetu, tako i u regionu.

S velikim brojem pritužbi na širenje političkih dezinformacija koje mogu direktno ugroziti sigurnost ljudi i države susreo se i Mark Zuckenberg, osnivač Facebooka. Kako piše The Guardian, Facebook se u posljednjih par godina veoma aktivno bori protiv ovog tipa dezinformacija, tako što ih selektira te sklanja sa news feed-a svojih korisnika. Ali kap koja je prelila čašu, te natjerala Facebook da uđe u direktnu borbu sa ovim manipulativnim pristupom pojedinaca, a možda i država, jesu slučajevi koji su se dešavali u Šri Lanci i Mijanmaru. Objave i dezinformacije koje, kako je Facebook zvanično izjavio, direktno potiču na nasilje i upotrebu sile” su se pojavile u Šri Lanci i to dezinformacija koja je glasila da Muslimani u toj državi namjerno stavljaju sterilizacijske tablete u hranu koja je namjenjena Sinhalese većini u istoj državi. To je navelo budiste da budu veoma agresivni prema muslimanskom stanovništvu i izazvalo je val agresije, ubistava silovanja i direktnog ugrožavanja sigurnosti naroda i same države. Facebook upravo radi na uspostavljanju određene politike za potpuno uklanjanje ovog sadržaja te sudskog gonjenja istih koji su ovakve sadržaje i podijelili.

Reklame na društvenim mrežama, širenje ideja i tzv. “clickbait news” definitivno dovode do toga da se pažnja okreće na iste (dez)informacije. Kao što smo i vidjeli na slučaju Šri Lanke i Mijanmara, to može dovesti do direktnog ugrožavanja sigurnosti. Po izvještaju o medijskoj manipulaciji i dezinformaciji na društvenim mrežama, desne političke struje iskorištavaju mlade ljude i njihovu pobunu protiv “političke korektnosti” da bi širili Islamofobiju, rasizam i nacionalizam. Također, isti izvještaj navodi da su desne političke struje razvili razne tehnike kojima šire lažne informacije i vijesti da povećaju “preglede” nad svojim idejama, kroz strategijsko iskorištavanje društvenih mreža i ostalih alata na internetu.

Borba protiv lažnih vijesti i dezinformisanja na globalnom i lokalnom nivou

Sjedinjene Američke Države nisu jedini primjer širenja ovakvih informacija, jer ni Evropa nije pošteđena toga. Mnogi mediji u EU izvještavaju da su ruske dezinformacije postale ogroman problem za mnoge evropske vlade. Kako piše Foreign Affairs, razni ruski lobiji su u zadnjih par godina širile mnoge vijesti koje nisu istinite, a uticale su na razne tokove procesa u Evropi, te direktno ugrožavale sigurnost ljudi i država, kao npr. da je Francuski predsjednik Emanuel Macron podržavan od strane “gej lobija”, fabrikovana priča o silovanju rusko-njemačke djevojke od strane arapskih migranta, nebrojene dezinformacije oko nezavisnosti Katalonije i sl. Evropa je ove godine u aprilu odgovorila na veoma ozbiljan “informacijski rat” sa Rusijom, pokretanjem Network Enforcement Acta, koji će raditi na suzbijanju i limitiranju govora mržnje i ugrožavanju sigurnosti ljudi i država unutar Evropske Unije. Plan je da se promovira medijska pismenost, finansiranje trećih stranaka koje će provjeravati tačnost informacija te, forsiranje društvenih mreža da više šire vijesti sa kredibilnih novinskih portala.

Bosna i Hercegovina te države okruženja nemaju u potpunosti regulisan sistem koji bi se borio protiv širenja dezinformacija na društvenim mrežama, ili se pak isti ne poštuje. Vijeće za štampu Bosne i Hercegovine je samoregulacijsko tijelo za štampane i online medije koje se bori za zaštitu slobode medija i profesionalnog novinskog izvještavanja, jednako kao i oruđe za zaštitu medija od političkih, ekonomskih i svih drugih pritisaka koji ugrožavaju slobodu informisanja. Tokom 2014. godine, u periodu velikih protesta u Bosni i Hercegovini, su izdali apel medijima da se u izvještavanju o aktuelnim protestima građana i društveno-političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, drže profesionalnih novinarskih standarda koji nalažu tačno, fer i objektivno izvještavanje.

Ako se prisjetimo, veliki broj dezinformacija se tada širio medijskim prostorom, od toga da su protesti plaćeni od strane različitih političkih stuktura, do toga ko je organizator, broj ljudi na istim protestima, da su protestanti plaćenici i teroristi, itd, a veoma se malo pričalo o stvarnom nezadovoljstvu građana u našoj zemlji. Kako su i naveli u apelu, “Manipulativno izvještavanje i zavođenje javnosti pogrešnim informacijama najteži su prekršaji novinarskog izvještavanja, sa nesagledivim posljedicama koje takve informacije mogu imati u ovako osjetljivom vremenu, kakvo trenutno jeste u Bosni i Hercegovini.” Mi ćemo podsjetiti još jednom na početak teksta i ozbiljnost situacije u širenju dezinformacija koja može dovesti (primjer Šri Lanke te pokolja muslimana). U Bosni i Hercegovini je na žalost uočen veći broj primjera širenja lažnih vijesti, za neke od njih je jasno da su proizvedene u „kuhinji” moćnih vlasnika medija iz susjednih država, a za interese određenih krugova moćnika ili politika, za neke druge dezinformacije se može reći po načinu plasiranja da su ipak planski plasirane. Cilj planskog dezinformisanja je opet povezan sa određenim političkim projektima izvana koji podržavaju secesionističke političke ideje unutar Bosne i Hercegovine. Takve dokazane dezinformacije su one o postojanju 100.000 migranata koji će dobiti bh. državljanstvo, zatim o postojanju 10.000 ljudi sa radikalnim namjerama. Na žalost, niko od međunarodnih faktora koji ipak utiču na stanje u Bosni i Hercegovini nije upozorio niti javno osudio aktere i inicijatore ovog planskog dezinformisanja javnosti u BiH i regionu.

S toga, podsjetili bi sve medije, novinare i one koji koriste medije za iznošenje stavova u Bosni i Hercegovini da poštuju Kodeks za štampu i online medije BiH, sa naglaskom na Član 1. koji se odnosi na interes javnosti : “Interes javnosti, koji interes javnosti definiše kao „postupak i/ili informaciju kojima je namjera pomoći javnosti u donošenju ličnog mišljenja i odluka o pitanjima i događajima, uključujući i napore otkrivanja krivičnog djela i/ili prekršaja, te spriječiti zavođenje javnosti nekom izjavom ili postupkom pojedinca ili organizacije”; te član 5. koji se odnosi na tačnost i fer izvještavanje : “…„novinari neće objavljivati netačne ili krivonavodeće materijale u vidu fotografija, tekstova ili drugih materijala. Kod izvještavanja i komentara kontroverzi, profesionalna obaveza novinara je da predstavi sve strane u sporu.”.

Global Analitika je na međunarodnoj naučnoj konferenciji „Vjerodostojnost medija 2018“, organizovanoj 2.-3. novembra 2018. godine, od strane Misije OSCE-a u BiH i Filozofskog fakulteta u Tuzli, koja je okupila relevantne stručnjake iz regiona, naglasila važnost adekvatnog i objektivnog izvještavanja kroz dva naučno-istraživačka rada:

  1. Implikacije širenja dezinformacija na objektivnost izvještavanja o terorizmu
  2. Prevencija dezinformisanja kroz djelovanje nevladinog sektora

Razorne i dugoročne posljedice koje lažne informacije mogu imati na pojedince, institucije i društvo u cjelini zahtijevaju koordiniran pristup javnih institucija na nadnacionalnom nivou, organizacija civilnog društva, medijske industrije i drugih aktera u cilju suzbijanja dezinformacija. Taktike koje se koriste u produciranju i distribuisanju lažnih vijesti su sve sofisticiranije što otežava njihovo detektovanje, razotkrivanje i zaustavljanje, navodi se u programu konferencije.

Jedna od preporuka usvojene na konferenciji od strane eksperata iz regiona jeste da u svrhu očuvanja vjerodostojnosti medijskih informacija različiti društveni akteri trebaju se uključiti u borbu protiv lažnih informacija. Kreatore medijskih i obrazovnih politika, zatim predstavnike javnih institucija, kompanija, građana i nevladinog sektora trebalo bi senzibilizovati o dugoročnim posljedicama širenja lažnih informacija na pojedinca i društvo.

Facebooktwittergoogle_pluspinterestlinkedinmail

error: Content is protected !!