‘Nervni slom’ nije stvarni medicinski termin niti mentalno oboljenje, ali može ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem poput anksioznosti i depresije. Mayo Clinic definira nervni slom kao situaciju u kojoj neko ne može funkcionisati normalno zbog ogromnog stresa. Postoje fizički, mentalni i emocionalni znakovi upozorenja na ova oboljenja, ali oni ne mogu biti očigledni kao što mislite. Obratite pažnju na sljedeće znakove koji se mogu povezati sa nervnim slomom, pogotovo ako imate više od jednog simptoma u toku nekoliko dana. Razgovarajte sa svojim ljekarom o svojim simptomima, tako da možete dobiti pravu vrstu pomoći u borbi protiv vašeg ekstremnog stresa.

NE MOŽETE SE KONCENTRISATI?

U kratkom roku, stres može brzo djelovati na rad mozga otpuštanjem hormona, koji povećavaju pohranu memorije i poboljšavaju koncentraciju. Ali hronični stres utiče na vašu sposobnost da se fokusirate (loše). U ekstremnim slučajevima, prekomjerne količine hormona stresa kortizola može pogoršati vašu memoriju, prema rezultatima istraživanja University of Maryland Medical Center.

NE MOŽETE PRESTATI JESTI?

Stres uzrokuje da dođe do pretjeranog oslobađanja hormona, uključujući i adrenalin, koji energizuje vaše mišiće za “boriti se ili ne” odgovor. Kada dođe do smanjivanja adrenalina i kortizola, to govori tijelu da dopuni svoju izgubljenu energiju hranom. Problem je, kada ste pod stresom zbog razloga koji ne uključuju neobične fizičke aktivnosti, postajete biološki živčani i jedete i kad vam to nije potrebno. Visoke masnoće i šećeri povećavaju zadovoljstvo hrane, i tada se privremeno osjećate bolje. (Zato žudite za pola kilograma sladoleda nakon, vrlo lošeg dana). Ali, niste jedini. Tokom istraživanja koje je sprovodila American Psychological Association otkriveno je da među 3.000 odraslih osoba, 40% ispitanika ublažava stres pomoću većeg unosa hrane.

VAŠ STOMAK POSTAJE LJUT?

Bolovi u stomaku i grčevi su česte fizičke manifestacije stresa i anksioznosti. Ako uočite niz simptoma koji uključuju bol u stomaku, zatvor, nadutost, plinove, i proljev, možete imati sindrom razdražljivog debelog crijeva, koji je povezan sa anksioznošću. Sindrom razdražljivog debelog crijeva je odgovor imunog sistema na stres, ali istraživači i dalje istražuju ove pojave. Prema podacima Association of America, između 50 do 90% je onih koji pate od ovog sindroma i imaju preduslov za poremećaj mentalno zdravlje, kao što je generalizovani anksiozni poremećaj ili depresija. Ako sumnjate da imate ovaj sindrom, razgovarajte sa svojim doktorom o opcijama za fizičko i emocionalno olakšanje.

PRESTAJETE VODITI BRIGU O TOME KAKO IZGLEDATE?

Kada prospu neki sadržaj po sebi, npr. na putu do posla, neki i ne obraćaju pažnju na to, jednostavno tada imaju taj stav da to nije nešto ozbiljno, ali upravo u to prerasta. Stres uzima danak, koji se odražava i na um i tijelo, crpi nivo energije. Ovaj umor je često praćena apatija. Kako se pogoršava, imate gubitak sreće ili nedostatak motivacije za aktivnosti uz koje uživamo, kao kada se oblačimo. Doktori također ukazuju na to da praćenje ličnog izgleda može izgledati previše komplikovano za osobe s problemima mentalnog zdravlja.

LOŠE DRŽANJE?

U istraživanju provedenom 2012. godine, od 110 studenata zatraženo je da hodaju niz hodnik povijenih leđa, a zatim da skaču. Čitava grupa se složila da povijenost odvodi svu energiju dok je skakanje naglo povećava. Studenti koji su generalno više depresivni nisu osjećali veće promjene. Loše držanje može biti znak depresivnog raspoloženja; obratite pažnju na svoj položaj prilikom sjedenja na poslu.

VAŠ NOS POČINJE PRETJERIVATI?

Ako vaš, inače besprijekoran dom počinje mirisati na nešto kiselo, to može biti vrijeme povećanja stresa. Kada su ispitanici na University of Wisconsin – Madison bili izloženi uznemirujućim materijalima, kao što su slike ili tekstovi o sudaru automobila i ratu, njihov mozak neutralne mirise počeo je pretvarati u vrlo jake. Kao što je povećana njihova anksioznost, tako je i intenzitet mirisa. Istraživači su zaključili da neugodni mirisi takođe mogu povećati anksioznost.

ČESTO RAZMIŠLJATE DA ĆE SE DESITI NEŠTO LOŠE?

Konstantno brinete o nečemu – ali ni sami ne znate o čemu?

Ogromni stres može povećati brigu za neke uobičajene, normalne stvari. Paranoja može biti simptom anksioznog poremećaja, posebno ako vaš strah može poremetiti vaše radove i društveni život. Prirodni lijekovi mogu ublažiti anksioznost, ali dobra je ideja da razgovarate sa svojim ljekarom da provjerite da li se on slaže sa korištenjem lijekova, psihoterapijom ili drugim tretmanima koji će vam pomoći.