Ostaviti dobar utisak na nekoga, zavisi od toga koga želite impresionirati. Umijeće ostavljanja prvog utiska je dvosmjerna ulica, posmatrano kroz psihologiju ostavljanja prvog utiska, se svodi na prvih nekoliko sekundi interakcije. Znate da ćete biti procijenjeni, ako procjenjujete, što se dešava kada se po prvi put susretnete sa strancem. Kako god, da li ste primijetili da ocjenjujete druge na osnovu ličnih kvaliteta prije nego ste se zaista upoznali?
Na primjer, na internetu imate potpunu slobodu da opišete sebe kako vi želite. Vjerovatno nećete imati priliku manipulisati fizičkom pojavom kao što su neki hrabro pokušali, možete iskriviti način na koji prezentujete svoju osobnost i vještine kako biste postigli online efekat kakav želite. Dajući ovome potpunu slobodu razmislite kako biste najviše željeli prezentovati svoje lične sposobnosti. Neka od pitanja su:
- Da li ćete prije biti neko od koga neko može zatražiti pomoć zato što vjeruje vašoj plemenitosti duha?
- Kada upoznate nekoga na koga želite ostaviti dobar utisak, da li želite da vas ta osoba želi zato što se vrlo jednostavno slaže s vama?
- Želite li privući potencijalne partnere sa kojima možete ostvariti vezu, a koji uživaju u pružanju uzajamnih mentalnih ustupaka u onoj mjeri u kojoj to rade za bilo koje druge tipove zadovoljstva?
Kada ne upoznate nekoga, možete steći drugačiji utisak. Možete predstaviti vaše lične kvalitete pisanom rječju, bilo u ličnom opisu ili na listi dostignuća, bilo da ste kvalifikovani ili ne za posao, nalazite se u dilemi svaki put kada aplicirate za zaposlenje ili novu poziciju na poslu, bilo office asistenta ili partnera za vezu.
Ljudi koji stvaraju utiske o vama posjeduju određeni set osobina i to utiče na ono kako oni ocjenjuju vašu pojavu. Važno je da to uzmete u obzir kada razmišljate o rječima koje ćete koristiti da pridobijete njihovu pažnju.
Odluka koje kvalitete treba naglasiti, donosi se na početku i postavljena je kao cilj. Ako vas intervijuiše direktno osoba koja će biti vaš šef, potrebno je da naglasite svoje sposobnosti. Nasuprot tome, ako želite da vas podržavaju ljudi nižeg statusa, trebate pokazati da ste prizemljeni.
Slično se dešava kod online upoznavanja partnera. Ukoliko ste visokog statusa prema akademskim dostignućima ili poslu, želite da vas potencijalni partneri smatraju pristupačnim. Ako ste nižeg statusa, morate naglasiti kako imate odličnu ličnost i osobine, te kako vas ljudi vole.
Mislimo da je ostavljanje dojma dugotrajan proces. U stvarnosti, ako želite da dobijete nečije pozitivno mišljenje, postoje određene taktike koje morate biti spremni koristiti. Morate biti pažljivi koje su njihove potrebe, stavljati njihove potrebe na prvo mjesto, i morate pokušati ispuniti njihove želje prije nego ih oni zatraže.
Nekada ljudi koriste taktike ulizivanja kao sredstvo da osiguraju promociju. Ako se prezentirate i pojavljujete kao osoba koja je uvijek spremna pomoći, pokažete odanosti i ispunjavate svaki zahtjev svog šefa, smatrati ćete da to zaslužuje promociju i povišicu.
Tokom 2016. godine, profesori na Princeton-u, Jillian Swencionis i Susan Fiske, bili su zainteresovani za temu upravljanja utiscima, kao pojavu koja se dešava u situacijama kada dvoje ljudi različitih statusa sude jedno o drugom na osnovu pisanog teksta. Primijetili su da su ljudi višeg statusa ocjenjeni kao hladni ali sposobni, a da su ljudi nižeg statusa ocjenjeni kao topli ali neinteligentni. Ovo su, kako kažu, loši stereotipi, gdje se daje jedan pozitivan atribut da se prekrije onaj negativni.
U našem društvu prepunom ekonomske nejednakosti, naučnici predlažu da se ljudi nižeg statusa i nižih prihoda mogu osjećati bolje ako ljudi višeg statusa pripadaju određenim stereotipima. Ako ste bogati, smatrate da su siromašni glupi, ali sretni. Zbog ovog mišljenja je mnogo jednostavnije bogatim osobama da se nose s krivicom zbog nedostatka pristupa onome čemu pristup imaju siromašni. Ako ste siromašni, vaši stereotipi o onima boljima od vas vam omogućavaju da budete uvjereni u spoznaju da nemate puno, ali da ste barem sretniji od onih snobova iznad vas.
Prema ovom statusu i nepravdi argumenata, stereotipovi će vas voditi kada se suočavate s nekim iz različitog sloja i pokušati ćete neutralizirati situaciju. Ako ste vi u višem položaju, pokušati ćete biti dobri, a ako ste u nižem, pokušati ćete biti sposobni.
Testirajući ovu teoriju na učesnicima koji su ispunili internet anketu, Swencionis i Fiske su proveli seriju istaživanja u kojima su ljudi trebali ocjeniti utiske koje su dobili iz teksta o ljudima koji su im prezentovani, bilo nižeg ili višeg statusa nego što je njihov.
Sumirajući ovaj, poprilično kompleksan set zaključaka, čini se kako silazno poređenje u vama proizvodi veću sklonost da se pokušate predstaviti u što boljem svjetlu. Uzlazno poređenje vodi ljude ka promovisanju strategije da izgledaju što kompetetniji.
Istraživanja su pokazala da postoji veći broj nijansi kod onih koji su imali viši status i činilo se da žele pokazati da nisu hladni kako to stereotipi pokazuju. S druge strane, oni koji su imali osjećaj pripadanja nižem statusu, željeli su pokazati da su barem pametni (ne da su pametniji) od osoba koje bi bile njihovi šefovi.
Ostavljanje najboljeg utiska, kako posljednja istraživanja sugerišu, je više od izgledanja što je bolje moguće pred osobom kojoj se želite predstaviti. Način na koji vidite svoj status, u odnosu na drugu osobu, će takođe utjecati na kvalitete koje želite naglasiti. Ako se predstavite kompetentnim kao nadležna osoba, možete potkopati vaše napore, jer se ta osoba može osjećati manje kvalifikovanom i sposobnom. Ako se postavljate kao previše dobra osoba, možete izgledati slabiji onim privilegovanim.
Utisak koji ostavljamo pred drugima je od ključne važnosti za naše ispunjenje. Uzimajući u obzir način na koji se vidite i na koji osoba koju želite impresionirati vidi sebe, može vam biti od ključne važnosti da uspijete!
