Osobe sa širim krugom prijatelja su otporniji na bol, prema podacima iz provedenih istraživanja o pragovima boli provedenom na volonterima. Veza je, kako se smatra, u sistemu u mozgu koji uključuje endorfine – hemikalije koje ublažuju bol i izazivaju osjećaj blagostanja.
U ekvivalentnim dozama, endorfini su pokazali da su jači od morfija, rekla je Katerina Johnson, doktorant na Oksfordu, koja je vršila istraživanje.
Teorija da su endorfini u mozgu evoluirali, ne samo da umanjuju fizičku nelagodu, nego i utiču na naše zadovoljstvo tokom socijalne interakcije, pokazala su nova istraživanja. „Socijalno ponašanje i vezanost za druge osobe je jako važna za naš opstanak – da li to bio život s našim roditeljima, djecom ili samo saradnja sa drugima da pronađemo hranu ili da se odbranimo“, navodi Johnson. Da bi testirali ovu vezu, autori su ispitali socijalne krugove i prag bola na 101-oj osobi između 18 i 34 godine. Svaki učesnik je popunio upitnik, koji je trebao da ih ispita o prijateljima s kojima razgovaraju sedmično i mjesečno. Ličnost svakog učesnika je bila ispitana, gledajuči osobine koje se smatraju „ugodnima“, te su takođe morali ocijeniti svoj nivo stresa i fizičku spremu.
Kako je veća aktivnost endorfina u mozgu povezana sa višim pragom tolerancije na bol, svaki učesnik je trebao da čučne sa leđima naslonjenim na zid, a koljena su trebala biti pod pravim uglom u odnosu na tijelo – jednostavna ali neugodna vježba. Morali su ostati u ovom položaju koliko su god mogli, a na ovaj način su omogućili istraživačima da vide indirektno skupljanje aktivnosti endorfina u mozgu.
Otkrilo se da širi društveni krugovi jesu povezani sa tolerancijom na bol, što vrijedi i za žene i za muškarce. Također, ispostavilo se da je najvažniji broj prijatelja koji se kontaktira, ne na sedmičnom, već na mjesečnom nivou. „Ova veza s aktivnostima endorfina u mozgu bi mogla biti važna samo kada se govori o granicama broja bliskih socijalnih veza koje imamo i možemo održavati, jer gotovo svi imaju neke prijatelje i porodicu na koju se oslanjamo kada nam je potrebno“, istakla je Johnson.
Iz rezultata, ukoliko se uračunaju stres, fizička spremnost i ugodnost, predviđa se da će povećanje sa 7 na 12 prijatelja povisiti prag tolerancije na bol za čak tri minute. Ali, Johnson ističe, nije bilo jasno da li veća socijalna aktivnost pokreće endorfine i tako ublažuje bol, ili da li ljudi sa aktivnijim endorfinskim sistemom (samim time sa višim pragom tolerancije na bol) – doživljavaju, tj. osjećaju veće zadovoljstvo iz socijalnih aktivnosti pa se zato okružuju većim brojem prijatelja.
Zanimljivo je da su učesnici sa boljom fizičkom spremom mogli izdržati bol duže nego ostali, ali su imali uži krug prijatelja.
„Očigledan odgovor je da je sve pitanje vremena – ako ste u teretani sve vrijeme, nećete imati vremena da se družite“, navodi Johnson. Ali, dodaje, postoji još jedno objašnjenje: „I vježba i druženje potiču sistem endorfina“, pa oni koji osjete navalu endorfina nakon teretane možda i ne osjećaju potrebu da taj osjećaj traže družeći se s prijateljima.
Oni koji su imali viši nivo stresa, takođe, imaju manje prijatelja. Ali, nije jasno da li stres ometa ljude u formiranju i održavanju odnosa, ili da li su oni sa više prijateljstava pod manjim dozama stresa upravo zbog socijalnih veza; „Vjerovatno je kombinacija ova dva odgovora“, kazala je Johnson.
Lauri Nummenmaa sa Aalto Univerziteta iz Finske, vjeruje da ovo istraživanje otvara nove puteve za istraživanja, dodajući da će se jednom moći ispitati da li se aktivnost endorfina pojačava kada se ljudi druže. „Ovakvi eksperimenti su potrebni da se stvarno utvrdi šta se događa u našem mozgu“, dodala je.
Robert R. Provine, professor psihologije na Univerzitetu u Marilandu, i autor knjige “Radoznalo ponašanje: zijevanje, smijanje, štucanje i više”, smatra da je važno razdvojiti načine na koji socijalne interakcije doprinose blagostanju.
Stanje u Bosni i Hercegovini kada se govori o toleranciji na bol, kao i o tome šta zapravo znači imati širi krug prijatelja, je specifično zbog više faktora. Već u ranijim istraživanjima društvenih pojava i socijalnog stanja u BiH, koje je između ostaloga provodio i CDI “Global Analitika”, dobijeni su rezultati koji ukazuju na to da je BiH visoko tolerantno društvo. Zbog ratnih dešavanja, destrukcija i dosta proživljenih teških i traumatičnih trenutaka, kao i psihičkog nasilja i fizičkog bola, očekivano da je i prag podnošenja boli kod ljudi u BiH u prosjeku viši nego u zapadnim državama. Međutim, zato su istraživanja pokazala da su bh. građani društveniji nego stanovnici zapadnih država i u većini slučajeva pojedinačno imaju i veći krug prijatelja. Vjerovatni razlog što su ljudi u BiH društveniji leži i u činjenici što je u BiH drugačija tradicija po ovom pitanju te su ljudi generacijama bili osuđeni da se intenzivnije druže. Uglavnom kao i u većini društvenih istraživanja u BiH, ne može se izbjeći utjecaj ratnih dešavanja, kao i postratni period, koji su ostavili trajne posljedice na sve segmente života. Tako da su ti utjecaji uglavnom pokazani u rezultatima istraživanjima.
Na kraju, ako doživljavamo hroničnu bol, da li se trebamo priključiti horu, otići u vojsku, ili provoditi više vremena s prijateljima? Sve ove aktivnosti mogu imati pozitivan efekat, ali izazov je u uspotavljanju mehanizma kroz koji bi nešto od ovoga pomoglo. Kroz oslobađanje endorfina u mozgu, kognitivnim mehanizmima pažnje i distrakcije ili kombinacijom, ili možda nekim drugim mehanizmom.
