Piše: Eldar Abaz

Društvene mreže su produkt modernog vremena, te kao takve su još uvijek za mnoge nepoznanica. Iako je većina stanovništva korisnik upravo tih mreža, ne mogu se pohvaliti time da znaju norme i zakone tih platfomi. Jedna od najpoznatijih mreža jeste Instagram.

Naime, Instagram je američka društvena mreža za razmjenu fotografija i videozapisa koju su stvorili Kevin Systrom i Mike Krieger, riječ je o kreativnoj i prije svega besplatnoj aplikaciji pomoću koje fotografije i videozapisi u kratkom vremenu postaju viralni i šire se zajednicom istoimenog naziva. Ova inovativna aplikacija omogućava korisnicima širom svijeta da snime, obrade i podijele svoje doživljaje s prijateljima, poznanicima i pratiteljima. Aplikacija omogućuje korisnicima prijenos medija koji se mogu uređivati filterima i organizirati hashtagovima i geografskim označavanjem. Posljednji put je Instagram saopćio svoju statistiku, odnosno broj korisnika, još 2018. godine kada je potvrdio da je prešao granicu od milijardu korisnika. Tri godine su bile potrebne Instagramu da udvostruči taj broj.

Znači pričamo o aplikaciji koja ima više od milijardu korisnika, koji svakodnevno objavljuju, komentarišu i gledaju tuđi sadržaj. Kako je vrijeme prolazilo, tako su i korisnici razvijali benefite preko ove platforme, tako da je ona danas jedna vrsta globalnog sela gdje klijenti mogu pronaći kupce, novinari priče, mladi izgraditi karijeru, te preko ove mreže vršiti promocije. Instagram je pored sintagme društvena mreža, postao i pogodno tlo za biznis. Međutim, da li služi samo za to ili ima i druga strana.

Širenje mržnje preko interneta koji je još uvijek slobodna teritorija

Svjedoci smo toga da društvene mreže mogu da budu pokretači raznih medijskih napada, prijetnji, upravo ove platforme služe kao bojna polja i revanš. Mladi se odlučuju da na ovakav način prozivaju svoje vršnjake, vrijađaju i omalovažavaju, odnosno pojavom društvenih mreža su dobili mogućnost i tlo na koje mogu da serviraju sve ono što žele i na način na koji žele.

Iako svaka društvena mreža ima svoje smjernice koje se moraju poštovati i slijediti, istina je da dok čelnici ovih mreža reaguju na objave koje krše te smjernice, potrebni su dani, pa čak i mjeseci.

Zbog toga govor mržnje na mreži na kojoj se jako lahko može pronaći publika, je učestao i jako intezivan. Širenje mržnje preko interneta koji je još uvijek slobodna teritorija,  zakonske ovlasti nisu toliko prilagođene tome, jer vrijeđanje preko interneta se u većini slučajeva ne uzima ozbiljno, što dovodi do problematika koje mogu našteti suprotonoj strani.

Govor mržnje je pojava koja društvo unazađuje i čini toksičnim, ali govor mržnje na društvenim mrežama dodatno to stanje pogoršava. Razlog tome je upravo to ovakve platforme većinski koriste mladi ljudi, čiji stavovi i mišljenja nisu izgrađeni. Širenjem govora mržnje preko Instagrama dovodi do toga da mladi ljudi svoja mišljenja, stavove i poglede na život grade čitanjem tuđih objava i statusa, što zapravo stvara društvo koje će da slijedi mišljenje nekoga ko, možda, za određenu temu nije relevantan, ali opet o njoj piše i objavljuje. Tim načinom se stvaraju “sljedbenici“ koji vjeruju da je samo ono pročitano mišljenje na nečijoj objavi, jedino ispravno i tačno.

Djeljenjem sadržaja koji je nepregledan i nefiltiraran podpomaže tome da se mržnja rasplamsava među mladim ljudima. Govorom mržnje štetimo drugoj strani, jer iznosimo neistine, virijeđamo i štetimo društvu, ali kada se vrijeđanje, odnosno govor mržnje pretoči na objave koje se objavljuju na Instagramu, onda imamo zapravo lanac ljudi koji će takav sadržaj podijeliti. U većini slučajeva se dobar glas daleko čuje, međutim mržnja još dalje, tome svjedoče i kornisici ove mreže. Najjednostavnije je nekoga nazvati „četnikom“, „balijom“ ili „ustašom“, ali isto tako tome doprinosi i to što se takve stvari objavljuju javno.

Nemoguće je podijeljenom sadržaju stati u kraj, jer postoje opcije spremanja, slikanja i slanja drugima, na takav način se krše zakoni i norme, kako društvenih mreža, tako i državni.

Ali, zakonska regulativa za govor mržnje u Bosni i Hercegovini nije regulisana, bar za govor mržnje na društvenim mrežama, konkretno na Instagramu.

Govor mržnje kao početak nasilja na internetu

Cyberbullying je pojam koji u prevodu znači nasilje na internetu, a do tog termina dolazi kada govor mržnje bude učestao i nespriječen. Svjedoci smo toga da mladi ljudi ne mogu da se izbore sa “hejtom“ na društvenim mrežama, te se odlučuju na najgore. Zbog toga smo i svjedočili smrtnih slučajeva mladih ljudi, ubistava, depresija i povlačenja u sebe. Zbog nemara nadležnih instituacija i nedovoljno efikasnih zakonski normativa i imamo slučajeve poput samoubistva srednjoškolaca, ali i studenata. U skorijoj prošlosti Balkan je potreslo ubistvo mlade youtuberke koja je svoj život okončala, kako su mediji naveli, upravo zbog govora mržnje na internetu koji je prešao u učestalo nasilje. Takvim sljedom događaja, kakav je bio slučaj mlade youtuberke, jasno možemo vidjeti da zakonski normativi nisu prilagođeni modernom vremenu, kakvo je ovo u kojem se nalazimo. Pojavom Instagrama kao društvene mreže, čiji korisnici su većinom mladi ljudi, odnosno adolescenti, imamo jedno čitavo područije koje nije u mogućnosti da se nadgleda. Takvim pristupom ostavljamo prostor da širenje govora mržnje, bude retorika koja vrijeđa i poziva na smrt. Djeca uzrasta od 13 do 18 godina su lakša za manipulaciju, labilnija i emotivnija, kada na takvo stanje dodamo i to da okviri Instagram platforme, dozvoljavaju u većini slučajeva dijeljenje sadržaja koji se ne pregleda i ne filtrira, imamo jasnu problematiku na kojoj niko ne radi. Zbog toga, potrebno je društvene mreže uvrstiti u zakonske legislative, kako bi se omogućila adekvatna zaštita svih korisnika ovih platfomi, posebno mladih koji su većinski korisnici.

Ne smijemo zaboraviti da govor mržnje nastaje kao produkt predrasuda prema određenim subjektima, grupacijama ljudi, ponašanjima ili pripadanjima, zbog toga i postoje slučajevi vrijeđanja preko ove društvene mreže. Manjak znanja o određenim temama, dovodi to lakšeg okidača kada je riječ o govoru mržnje. Društvo unutar Bosne i Hercegovine je godinama unazad podložno predrasudama i stereotipima, što daje sasvim dovoljno prostora za govor mržnje, a to direktno dovodi do toga da se takva mišljenja prenose i na buduće naraštaje. Samim time, takve generacije koje pripadaju modernom vremenu i vremenu ekspanzije tehnologija i interneta, takva uvrježena mišljenja prenose i na društvene mreže, stvaranjem začaranog kruga, koji uvlači obrazovni sistem, kućni odgoj i sadržaj na internetu, te se stvaraju generacije koje nisu sposobne na promjene. Takvim djelovanjima dolazi do pojave mržnje na prostorima koji su već pogođeni mržnjom, što znači da progresa neće biti.

Potrebno je krenuti od kućnih postulata kojima se uče djeca, zatim preko obrazovnog sistema koji je i više nego nakaradan, pa sve do sadržaja koji se plasira na društvene mreže, konkretno na Instagramu. Takvom selekcijom i radom na ispravaljanju loše postvaljenih načela, možemo očekivati napredak u društvu.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) koji je finansiran od strane Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.