Piše: Amina Kolašinac

Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je zaštićeno brojnim zakonima i kodeksima, međutim, teško je jasno odvojiti njene granice. Od izuzetne važnosti su i subjektivne percepcije slobode izražavanja i govora mržnje. Ono što je za nekoga govor mržnje, za drugoga je samo izražavanje vlastitog mišljenja. Govor mržnje među populacijom nije nešto što je odnedavno postalo problem širokih narodnih masa. Od davnina se koristio, međutim, tek nakon popularizacije društvenih mreža olakšalo se njegovo širenje.

Rezultati nedavnog istraživanja pokazali su da djeca širom Evrope uzrasta od 9 do 16 godina provode u prosjeku dva do četiri sata dnevno na internetu, što ih čini ranjivim i podložnim uticajima govora mržnje.

Navedeno istraživanje je takođe potvrdilo da su djeca najčešće izložena govoru mržnje u većini zemalja, dok je u nekim zemljama sličan procenat djece izložen porukama govora mržnje kao i drugim štetnim sadržajima.

Možemo reći da danas skoro cijela planeta ima pristup internetu, kao i društvenim mrežama i samim tim mogućnost da izražavaju svoje mišljenje na javnim platformama. Govor mržnje teško je definisati, a često se upoređuje i sa klevetom ili uvredom. Prema Preporuci Vijeća Evrope, govor mržnje se definiše kao “svi oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla”.

O govoru mržnje govori i Opća preporuka br. 15 “Borba protiv govora mržnje” Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja ističe da je govor mržnje upotreba jednog ili više posebnih oblika izražavanja (zastupanje, promocija ili poticanje na omalovažavanje, mržnja ili osuda neke osobe ili skupine ljudi, kao i uznemiravanje, uvrede, negativni stereotipi, stigmatizacija ili prijetnje toj osobi ili osobama i bilo kakvo opravdavanje svih ovih oblika izražavanja), koji se zasniva na ilustrativnom popisu ličnih obilježja ili statusa koji uključuju rasu, boju, jezik, vjeru ili uvjerenje, nacionalnost ili nacionalno, etničko ili drugo porijeklo, dob, invaliditet, spol, rod, rodni identitet i seksualnu orijentaciju (Rokša-Zubčević, Bender, Vojvodić, 2017).

O tome koliko je Internet širok prostor, ali i moćan alat za odašiljanje poruke, govori nam i ova infografika koja pokazuje šta se sve desi za samo 60 sekundi. Infografikom su obuhvaćene aktivnosti korisnika iz cijelog svijeta u periodu 2019. godine, čime je pokazan kontinuiran rast korištenja Interneta.

Borba protiv govora mržnje na društvenim mrežama

Svjedoci smo da na društvenim mrežama poput Facebooka ili Twittera možemo najčešće pročitati razmišljanja korisnika istih, međutim, ta mišljenja i tekstovi nisu uvijek toliko prijatni i ugodni za naše oko. Negativne posljedice zloupotrebe Facebooka su posljednjih godina izražene i vidljive i bez obzira što se tehnologija rapidno razvija, regulacija iste značajno kasni. Govor mržnje na društvenim mrežama, naročito na Facebooku i Twitteru se pokazao kao ogroman problem sa katastrofalnim posljedicama po društvo. Facebookova službena definicija govora mržnje glasi: “Govor mržnje definišemo kao izravan napad na ljude na temelju onoga što nazivamo zaštićenim karakteristikama – rase, etničke pripadnosti, nacionalnog porijekla, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, spola, roda, rodnog identiteta i ozbiljne bolesti ili invaliditeta. Također pružamo određenu zaštitu imigracijskog statusa. Napad definišemo kao nasilni ili dehumanizirajući govor, izjave o inferiornosti ili pozive na isključenje ili segregaciju.”

Iako Facebook tvrdi kako se sadržaji za koje se proglasi da su jesu govor mržnje uklanjaju s platforme, nažalost u praksi se to ne implementira jer je govor mržnje gotovo nemoguće suzbiti. Izvršni direktor Facebooka je u proteklom periodu najavljivao rigoroznije sisteme i standarde te bržu i napredniju tehnologiju za uklanjanje i suzbijanje govora mržnje s društvenih mreža. U trećoj četvrtini 2019. godine uklonjeno je više od 7 miliona objava govora mržnje, što je 59% više od broja postova uklonjenih u prethodnoj četvrtini godine. Identificiranje govora mržnje sada se pretežito obavlja putem umjetne inteligencije.

Međutim, Facebookovi algoritmi za prepoznavanje govora mržnje funkcionišu na 40-ak svjetskih jezika, a za ostale se i dalje oslanja na ljudske moderatore sadržaja i javno prijavljivanje govora mržnje.

U julu 2020. godine, izvršni direktor Mark Zuckerberg je rekao da će kompanija promijeniti svoje politike kako bi zabranila govor mržnje u svojim oglasima. Prema svojim novim politikama, Facebook će zabraniti oglase koji tvrde da su ljudi određene rase, nacionalnosti, nacionalnosti, kaste, spola, seksualne orijentacije ili imigracijskog porijekla prijetnja fizičkoj sigurnosti ili zdravlju bilo koga drugog, izjavio je Zuckerberg.

“Zalažem se za to da Facebook ostane mjesto na kojem ljudi mogu koristiti svoj glas za raspravu o važnim pitanjima. Ali, takođe se protivim mržnji ili bilo čemu što potiče nasilje ili potiskuje glasanje, a mi smo posvećeni i uklanjanju tog sadržaja, bez obzira odakle dolazi.” Uz to, Zuckerberg je rekao da će Facebook učiniti više kako bi zaštitio imigrante, migrante, izbjeglice i tražitelje azila od oglasa koji sugeriraju da su inferiorni u odnosu na druge grupe ljudi ili od oglasa koji izražavaju prezir, odbacivanje ili gađenje usmjeren na njih.

Twitter u svojim pravilima korištenja navodi da je Svrha Twittera omogućiti javnu raspravu. Nasilje, zlostavljanje i druga slična ponašanja sprječavaju korisnike u slobodnom izražavanju te općenito smanjuju vrijednost globalne javne rasprave. Svrha naših pravila je garantovati slobodno i sigurno sudjelovanje u javnoj raspravi.

Twitter je društvena mreža koja se naročito koristi za širenje poruka mržnje. Pored Facebooka, i Twitter se uključuje u odlučniju borbu protiv govora mržnje na društvenim mrežama. Od 30. jula 2020. godine, na snagu je stupila i nova politika Twittera, gdje Twitter može blokirati dijeljenje određenih URL-ova na svojoj platformi i obustaviti račune koji često dijele ove vrste linkova.

“Cilj nam je blokirati linkove na istom principu koji je u skladu sa načinom na koji uklanjamo tweetove koji krše naša pravila”, navedeno je u saopštenju Twittera.

Twitter na ovaj način pokušava da suzi prostor u svojim pravilima kako bi korisnicima otežao širenje govora mržnje i nasilnog sadržaja. Kompanija ažurira svoje politike zabrane povezivanja na sadržaj koji promovira nasilje i ponašanje iz mržnje.

Akcijski plan iz Rabata Ujedinjenih naroda još 2012. godine je definisao preporuke za razlikovanje slobode govora i govora mržnje, preporučuje razlikovanje između tri vrste izražavanja: “izražavanje koje predstavlja krivično djelo; izražavanje koje nije krivično kažnjivo, ali može opravdati građansku parnicu ili administrativne sankcije; izražavanje koje ne dovodi do krivičnih, građanskih ili administrativnih sankcija, ali i dalje izaziva zabrinutost u pogledu tolerancije, uljudnosti i poštovanja prava drugih.”

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.