CYBER SIGURNOST

Tehnologija kao bitan faktor u borbi protiv trgovine ljudima

Svake godine 30. juli se obilježava kao svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Ove godine kao tema za 2022. godinu, Ujedinjeni narodi fokusiraju se na ulogu tehnologije kao alata koji može omogućiti i spriječiti trgovinu ljudima.

Sa globalnom ekspanzijom upotrebe tehnologije – pojačanom pandemijom COVID-19 i prelaskom našeg svakodnevnog života na online platforme – zločin trgovine ljudima osvojio je cyber prostor. Internet i digitalne platforme nude trgovcima brojne alate za regrutovanje, iskorištavanje i kontrolu žrtava; organiziraju njihov prijevoz i smještaj; reklamirati žrtve i doći do potencijalnih klijenata; komunicirati među počiniocima; i sakriti imovinsku korist – i sve to uz veću brzinu, ekonomičnost i anonimnost, navodi UN u saopštenju.

UN dalje naglašava posebnu zabrinutost jeste da tehnologija omogućava ovim kriminalcima da djeluju na međunarodnom nivou u svim jurisdikcijama i lakše izbjegnu otkrivanje, odnosno otežavaju organima za provođenje zakona da ih otkriju. Trgovci ljudima koriste društvene mreže da identifikuju, vrbuju žrtve, uključujući djecu; e-mailovi i servisi za razmjenu poruka koriste se za moralnu prisilu žrtava; i online platforme omogućavaju trgovcima da naširoko reklamiraju usluge koje pružaju žrtve, uključujući i dječiji fotografski materijal.

I Globalna inicijativa za borbu protiv trasnacionalnog organiziranog kriminala je u svom izvještaju, objavljenog 2021. godine, “ISKORIŠĆENI PRED NAŠIM OČIMA: Procena komercijalnog seksualnog iskorišćavanja dece i načini zaštite dece na Zapadnom Balkanu” predstavila problematiku upotrebe tehnologije po pitanju seksualnog iskorištavanja djece na Zapadnom Balkanu. Ono što je važno naglasiti po ovoj problematici, da se često pogrešna terminologija koristi, da se često ne razumije uopšte šta je trgovina ljudima i koje sve oblike ima, ali i često se pogrešno usko povezuje sa krijumčarenjem migranata.

Globalna inicijativa u svom izvještaju koji kroz slikovit i jasan način predstavlja situaciju na Zapadnom Balkanu, po pitanju komercijalnog seksualnog iskorištavanja djece.

Komercijalno seksualno iskorištavanja djece (CSEC) se manifestuje u nekoliko međusobno povezanih oblika na Zapadnom Balkanu, uključujući seksualnu trgovinu maloljetnicima, iskorištavanje djece u putovanjima i turizmu, rani i prinudni brak i seksualno iskorištavanje na mjestima kao što su bordeli, barovi i striptiz klubovi. Takođe seogled a u kreiranju i distribuciji materijala seksualnog zlostavljanja djece (CSAM) na internetu, uključujući, ali ne ograničavajući se na snimanje, prenos uživo, dijeljenje i preuzimanje materijala koji prikazuju maloljetnike koji su seksualno iskorišteni. Takođe postoji nekoliko preklapanja između CSEC-a i drugih oblika eksploatacije, uključujući eksploataciju radne snage (npr. prosjačenje). Čak i prije nego što je pandemija COVID-19 pogodila Zapadni Balkan, region je bilježio sve veći broj slučajeva CSEC-a.

Bosna i Hercegovina i borba protiv trgovine ljudima

Napori Bosne i Hercegovine po pitanju trgovine ljudima u posljednje dvije godine, ne napreduju znatno, ali je stanje u određenoj mjeri bolje, nego što je to bilo prije nekih 10 godina. Prema posljednjem izvještaju State Departmenta za 2021. godinu kojim se ocjenjuju napori zemalja u eliminaciji trgovine ljudima, BiH je već drugu godinu za redom svrstana na nivo 2. Na ovom nivou nalaze se države čije vlade ne poštuju u potpunosti minimalne standarde Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima iz 2000. godine, ali ulažu značajne napore da se usklade s njima.

Dalje se u izvještaju navodi da vlada Bosne i Hercegovine ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. S tim u vezi vlasti u BiH, pokazuju sve veće napore u odnosu na prethodni izvještajni period, s obzirom na utjecaj pandemije COVID-19, na njen kapacitet za borbu protiv trgovine ljudima. Ovi napori su uključivali jačanje udarnih snaga za borbu protiv trgovine ljudima dodjeljivanjem sredstava za honorare i operativne troškove, proširenje članstva u udarnim snagama i stvaranje mreže tužilaca i istražitelja kako bi se olakšala koordinacija. Vlada je povećala ukupne napore u zaštiti žrtava identifikovanjem više žrtava, kombinovanjem domaćih i stranih fondova za žrtve i isplatom sredstava nevladinim organizacijama za borbu protiv trgovine ljudima, i izradom smernica za standardizaciju pomoći žrtvama, posebno za djecu.

Ipak neophodno je da Bosna i Hercegovina posveti veća pažnja borbi protiv trgovine ljudi kroz upotrebu tehnologija, jer do sada neistraženi cyber prostor, postaje ako ne i glavni alat za prvi kontakt sa žrtvom, sredstvo komunikacije, a samim time otežava provjeru identiteta, prikupljanje dokaza za kasniji sudski postupak, a istovremeno pruža veliku anonimnost i sigurnost počiniocu krivičnog djela.

Facebooktwitterpinterestlinkedinmail