Piše: Mirha Mandić
Na temu nasilja nad ženama može se nažalost pisati sa različitih aspekata od fizičkog, psihičkog, ekonomskog, a može se malo posegnuti i u prošlost, da li blisku ili dalju, svejedno je, i jedna i druga obliluju brojnim primjerima iz “prakse”. Ima li kraja? Vjerovatno. Kada? E, to se ne zna. Ima li pomaka na bolje? Možda malo.
Nepovoljan položaj žena u društvu, u smislu ekonomskog nasilja je u uskoj vezi s ekonomskom zavisnošću.
Ekonomsko nasilje predstavlja kršenje nekih od osnovnih prava žena kao što su pravo na sigurnost, na adekvatan životni standard, vlasništvo, obrazovanje, osposobljavanje itd. Fenomen ekonomskog nasilja uvijek se gleda kroz prizmu nasilja nad ženama u intimnim vezama. Na njega se ukazuje od nedavno, vjerovatno je do sada bio etiketiran kao manje bitan za ženino zdravlje i kvalitetu življenja. On može biti i uzrok, ali i posljedica drugih oblika nasilja i predstavlja jednu od ključnih prepreka zbog kojih žene nisu u mogućnosti da napuste nasilnu vezu.
Aktivnosti na informisanju zajednica, djevojaka i žena o mogućnostima koje imaju, ohrabrivanje i podsticaj žena da se upuste u samosatalni biznis ili neki angažman za kojim imaju želju ili skolnost, kako bi zadovoljile svoje unutašnje ili bilo koje druge potrebe prvi je korak na kojem se radi aktivno. I daje simbolične ali bitne rezultate. Od nečega se mora početi, jer ekonomska osnaženost izražena kroz zaposlenost ženama pruža izvor zadovoljstva.
Žene u poslovnom svijetu
Zaposlenost je neraskidivo povezana sa ekonomskim osnaživanjem, jer čak i žene sa redovnim primanjima osjećaju potrebu za zaposlenošću, poslovnom angažovanošću.
To je osjećaj koji ženi daje ne samo ekonomsku nezavisnost, nego i psihološku i mentalnu stabilnost, izvor je samopouzdanja, volje i kreativnosti u svim ostalim segmentima života. Ovaj psihološki aspekt ekonomske osnaženosti je veoma izražen, možda čak i više nego finansijski.
Potpuno logično je da, ekonomsko osnaživanje žena ima jak uticaj i na ekonomiju na globalnom nivou. U skladu sa ženskom prirodom „ženska poduzeća“ ili kompanije koje vode žene krakterišu malo drugačije osobine. Nailaze na prepreke s kojima se muškarci ne susreću često. Žene su više usmjerene na timski rad, a radna mjesta koja one kreiraju su sigurnija. Veliku pažnju posvećuju obrazovanju zaposlenika, imaju senzibilitet za potrebe i stavove svih zaposlenika, pažljivije slušaju, cijene i uvažavaju mišljenja drugih zaposlenika te ih ohrabruju na donošenje odluka.
Razlike preduzetništva žena i muškaraca javljaju se u pogledu sektora djelatnosti.
Ove sklonosti se ispoljavaju na način da su žene sklonije trgovini i sektoru usluga, dok su muškarci više nego žene skloni poslovanju u sektoru saobraćaja i građevine. Veće učešće djelovanja žena primjenćeno je u oblasti IT, finansija i nekretnina, te računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga, koje su tradicionalno „ženski domen“,
Ekonomsko osnaživanje žena predstavlja i jednu od posebnih mjera u Nacionalnoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2016 – 2020. kao okvir akcija i postupaka koji se moraju poduzeti kako bi se poboljšala slika ženskog poduzetništva. Europska Unija će tako djelovati na tri područja a to su ekonomska nezavisnost žena, jednake plate i jednakost u donošenju odluka.
Postizanje ekonomskog osnaživanja je prioritet globalne politike s obzirom na mogući doprinos ciljevima održivog razvoja, kako bi se djelomično riješili problemi na koje nailaze žene poduzetnice. To zahtijeva poboljšanje usklađenosti i umreženosti javnih politika i uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu.
Postojanje organizacija i fondacija, čiji je primarni cilj pomoći ženama poduzetnicama mehanizam je na koji se žene pozuzetnice mogu osloniti. Finansijski mehanizmi mnogo su razvijeniji a žene mogu mnogo jednostavnije doći do financijskih sredstava za pokretanje poduzeća i financiranje tekućeg poslovanja. ukoliko imaju ideju za vlastiti biznis pa su tako ženama dostupne savjetodavne i obrazovne usluge, stvaraju se mreže i grupacije u kojima međusobno žene ženama pružaju podržku. Žena je ženi…vuk ili drug, pa zavisi na koga se ugleda.
Iako je vidljiva promjena, iako se poduzimaju veliki napori u podsticanju ženskog poduzetništva i žena u poduzetništvu potrebno još mnogo sistemskih promjena da bi žene došle u povoljniji položaj.
