Centar za društveno istraživanje Global Analitika (GA) je u okviru svojih kontinuiranih aktivnosti koje doprinose suprostavljanju i prevenciji nasilja, u ovom slučaju sa akcentom na nasilje na internetu, u saradnji sa Humanitarno-karitativnom organizacijom „Kruh sv. Ante“, 23. maja realizovala edukacija za studente Franjevačkog studentskog doma. Interdisciplinarni tim GA koji je pripremio i realizovao ovu edukaciju sastojao se od stručnjaka_inja psihologije, sigurnosti, cybera, obrazovanja i rada sa mladima.

Kada govorimo o nasilju, trebamo prvo osvijetliti pozadinu ove teme te objasniti zašto su neki ljudi nasilni. Shodno izvršenom istraživanju sa ciljnom grupom-mladi, na uzorku od 350 učenika srednjih škola i studenata sa prostora cijele BiH, realizovanim od marta do decembra 2017. godine, kao osnovni pokazatelji zašto su mladi nasilni izdvojeni su sljedeći:

• neobrazovanost,
• siromaštvo,
• loši porodični odnosi,
• nepostojanje jasnih i konkretnih sankcija,
• viđenje ljudske različitost kao problema.

Problematiku nasilja u Bosni i Hercegovini dodatno otežava i zloupotreba interneta kao medija koji može služiti za podsticanje i/ili realizaciju nasilja. O problemu nasilja na internetu u BiH se govori u javnosti i prepoznaje se, ali se problem sistemski ne rješava i često se zanemari činjenica povezanosti između nekažnjenog počinioca zlostavljanja na internetu sa budućim prekršiocem krivičnog zakona, što dovodi do toga da se nekažnjena zlostavljačka ponašanja najčešće produbljuju.

Mladi vs Nasilje

Nakon što smo osvijetlili pozadinu problema, postavlja se pitanje šta svaka mlada osoba može da uradi u pogledu na ovo pitanje. Odgovori dobijeni u interakciji na radionici, ali i kroz navedeno istraživanje upućuju na to da svaka mlada osoba treba prvenstveno da osnaži sebe, kako na privatnom tako i na poslovnom planu. Da bi to postigla jako je važno razgraničiti u svakom segmentu života šta je nasilje, a šta je suprotno tome – ljubav. Svako je odgovoran prije svega za sebe i svoj život te dužnost svake pojedinke ovog društva jeste da nauči da prije svega sa samim sobom komunicira jezikom ljubavi, a ne nasilja. Ljudi koji su nasilni često ne znaju za drugi jezik komunikacije sa sobom i svijetom osim nasilja i agresije, makar to bila pasivna agresija.

U tom kontekstu ljubav  čine sljedeće podržavajuće navike:

• Slušanje, npr: “Čujem što mi govoriš, možeš li mi to pobliže objasniti?”
• Podržavanje, npr: “Tu sam ako me trebaš, podržavam tvoju želju da uspiješ ostvariti što želiš.”
• Ohrabrivanje, npr: “Samo naprijed ti to možeš, tu sam ako zatrebaš pomoć.”
• Poštovanje, npr: “Ti si mi važan, vidim tvoje dobre osobine.”
• Vjerovanje, npr: “Vjerujem da ti to možeš.”
• Prihvaćanje, npr: “Prihvaćam te takvog/u kakav/a si.”
• Pregovaranje, npr: “Kako ti vidiš ovu situaciju? Možemo razgovarati o našim različitim mišljenjima?”

Ljubav nikada ne može sadržavati sljedeće ubojite navike:

• Kritiziranje, npr: “Nikad od tebe čovjeka.”
• Okrivljavanje, npr: “Jesi ponovo ti napravio/la ovaj nered?”
• Žaljenje, npr: “Hajde ne moraš ti napraviti večeru, ti uradi samo jedan dio koji je tebi lakši.”
• Prigovaranje, npr: “Nikad se dovoljno ne trudiš.”
• Prijetnja, npr: “Ako ovo još jednom ponoviš prekinut ćemo.”
• Kažnjavanje, npr: “Nećemo se vidjeti zbog znaš ti čega dobro…”
• Potkupljivanje i zadobijanje kontrole, npr: “Ako budeš išao sa mnom tamo, onda ćemo…”

Da se mladi suoče s nasiljem jeste teško i jeste proces, ali načina ima. Prvo je važno na ličnom planu razgraničiti šta jeste, a šta nije zdrav i funkcionalan model saobraćanja sa sobom i svijetom.

Fenomen nasilja na internetu

Međutim, shodno rezultatima istraživanja Global Analitike, problem nasilja na internetu je i rodno zasnovano nasilje, odnosno osobe ženskog spola su mnogo češće žrtve nasilja. Glavni problem ovog nasilja se ogleda najviše u neznanju definisanja kao nasilje, odnosno mladi nasilje na internetu ne prepoznaju kao takvo, već im pripisuju blaže oblika, kao nekoj vrsti provokacije ili šale. Mnogobrojna istraživanja na globalnom nivou su pokazala da se mladi ljudi osjećaju mnogo bolje i prihvaćenije na Internetu, u poređenju sa situacijama u stvarnom svijetu. Ali, jako je bitno naglasiti da se nasilje na internetu razlikuje od ostalih vrsta nasilja, i to zbog više razloga, kao što su:

• Anonimnost – možete biti zlostavljani od stane stranca ili bliskog poznanika bez da će ikada reći ko je krivac.
• Trajnost – gotovo je nemoguće osloboditi se internetskih uvredljivih materijala koje osoba u cyber prostoru može učiniti dostupnim javnosti, jednom fotografijom, glasinom ili videom kojeg napravi, koji trajno ostaje  na internetu.
• Javnost – cyberbullying može eskalirati i pojedine stvari učiniti dostupnim cijelom svijetu. Sve što je potrebno je da “prijatelj” proslijedi e-mail / poruku prijateljima koji će ga dalje proslijediti ili da ponovo postavi ili ponovno podijeli i na taj način će doći do velikog broja ljudi, kojima će biti dostupan u svakom trenutku.
• Sveprisutnost – cyberbullying te prati kući i može se dešavati 24 sata i to svaki dan u sedmici, dakle vremenski okvir nasilja je zapravo mnogo veći nego što bi to bilo da je, recimo, u pitanju nasilje na fakultetu/na ulici i sl. Žrtva nasilja na internetu je povezana sa svojim mučiteljem kad god se on ili ona priključen na mobilni telefon ili računar.
• Veličina publike – koliko ljudi je u mogućnosti da vidi ili pristupi štetnim materijalima  dodatno povećava poniženje žrtve.
• Brzina – kojom brzinom štetna poruka može doći do velike publike također igra veliku ulogu u nanošenju štete za ciljanu osobe.

Takođe, otežavajuća okolnost nasilja na internetu jeste u BiH, ne postoje pravni i zakonodavni okviri u borbi protiv cyber nasilja nad djecom/mladima, neformalno se ovaj vid nasilja tretira se kao generalni  oblik nasilja. Ali, se najviše pažnje posvećuje seksualiziranim oblicima nasilja.

Praktični rad – prikaz stvarne situacije

Sastavni dio radionice je bio i praktični rad, odnosno analiza studije slučaja koju je tim kreirao za potrebe ove edukacije, sa ciljem da se mladima predstavi realna situacija, zbog koje te mlade osobe mogu postati žrtva ili počinilac nasilja. Pored osnovnih oblika sigurnosnih prijetnji u cyber prostoru, kao i nasilja na internetu, sa učesnicima edukacije je obrađena i tema radikalizacije putem interneta, kao i upoznavanje sa načinima samozaštite sebe i svojih podataka, ali najprije mentalnog zdravlje mlade osobe.

Ova edukacija je rezultirala dodatnoj educiranosti studenata različitih fakulteta, kao i osvještavanja mladih po pitanju njihove sigurnosti na internetu, ali i prevencije i suprostavljanju nasilja na internetu. S obzirom da su mladi u post-konfliktnom društvu u Bosni i Hercegovini izloženi velikom broju posljedica negativnih pojava, vrlo je važno da nevladin sektor razumije potrebe mladih i realizira ovakve ili slične aktivnosti, prateći aktuelne trendove u svijetu, kako bi mladi shvatili i osjetili da ih njihova zajednica podržava te se na taj način dodatno ohrabre i suprotstave nasilju.

Nakon realizovane edukacije predstavnici Humanitarno-karitativne organizacije „Kruh sv. Ante“ su izrazili zadovoljstvo sa metodologijom izvođenja edukacije, profesionalizmom stručnjaka Global Analitike, te je izraženost spremnost za nastavak uspješne saradnje i zajedničkih aktivnosti.

„STRAH MI FORMIRAMO U SVOME UMU, ON U SUŠTINI NE POSTOJI!“