Nezrelost društva i pojedinaca svjedoči koliko su građani često nijemi na sveprisutnost nasilja nad ženama i djevojčicama i koliko je naše društvo postalo visokotolerantno na nasilje. U bh. društvu postoji duboka ukorijenjenost i tradicionalan odnos prema ovom pitanju, te kao građani nerado razgovaramo o tome, a samim tim prenosima stav na institucije koje su zadužene da pruže rješenje ovog problema.
Na globalnom nivou 603 miliona žena živi u zemljama gdje se nasilje u porodici još uvijek ne smatra zločinom. Seksualno nasilje ostaje izuzetno prisutno i u doba mira i sukoba. Femicid odnosi previše ženskih života. Širom svijeta šest od deset žena je pretrpilo fizičko i/ili seksualno nasilje tokom svog života. Preko 60 milliona djevojčica su djevojčice mladenke a nekih 100 do 140 milliona djevojčica i žena je iskusilo sakaćenje/rezanje ženskih genitalija. Više od 100 milliona djevojčica je “nestalo” uslijed zbog prenatalnog spolnog odabira i preferiranja muške djece. Svake godine više od 600,000 žena i djevojčica postaju žrtve prekogranične trgovine ljudima, ogromna većina namjenjena seksualnom iskorištavanju.
Nasilje nad ženama ostaje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava, a istovremeno najmanje procesuiran zločin.
Premda Ustavi u 139 zemalja i teritorija garantuju jednakost među ženama i muškarcima, ženama se prečesto uskraćuje pravda i zaštita od nasilja. Ovaj propust ne potiče iz nedostatka znanja već prije iz nedostatka ulaganja i političke volje da se ispune potrebe žena i zaštite njihova fundamentalna prava.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svakog 25. novembra. Cilj ovog dana je povećati osviještenost javnosti o učestalosti pojave nasilništva nad ženama i djevojčicama. Stoga, medijske kampanje, građanske aktivnosti i projekti nevladinog sektora imaju za cilj prenijeti poruke o potrebi učestvovanja čitave zajednice, građana u suzbijanju svih oblika nasilja, posebno onog nad ženama i djevojčicama. Danas 125 država ima konkretne zakone koji kažnjavaju nasilje u porodici. Potrebno je ukazati i senzibilirati javnost na probleme porodičnog nasilja koje posebno obuhvata žene kao žrtve.
Razmjere raširenosti nasilja, izostanka građanske osviještenosti i institucijskog nereagovanja u pitanjima nasilja u porodici, posebno nad ženama je jedno od ozbiljnih problema s kojima se suočava bh. društvo. Veliki problem u društvu predstavlja i marginalizacija porodičnog nasilja, a sa ovim problemom se suočavaju i žrtve. Žene dugo trpe nasilje i kad više ne mogu izdržati, kada su im ugroženi životi, zdravlje ili sigurnost, tek tad reaguju. Ekonomsko, psihološko i seksualno nasilje gotovo se ni ne procesuiraju i ne doživljavaju kao nasilje u zajednici. Potrebno je raditi na povećanju kapaciteta znanja kod žrtava – da znaju svoje prava i da njima trebaju insistirati. Državni organi u partnerstvu sa nevladinim sektorom se moraju više uključiti u suzbijanju nasilja u porodici, a građani da ga prijavljuju.
25.novembra 2013. BiH je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama potpisala Opšti protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici koji ima za svrhu da osigura koordinisan, efikasan i sveobuhvatan rad potpisnika protokola u cilju trenutne pomoći, podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici kao i suzbijanja i sprečavanja ponavljanja nasilja. U stvarnom životu je, međutim, nedovoljna implementacija protokola. Mnogi problemi nastaju i zbog činjenice kako ljudi ne prepoznaju nasilje, ali i nedovoljno rade na prevenciji u borbi protiv rodnog nasilja nad ženama, jer sama žrtva sebe često ne prepoznaje kao žrtvu i ne prijavljuje nasilje, te nisu upoznate sa načinom kako se mogu zaštititi. Svaki pojedinac ili građanin koji ima spoznaju o bilo kojoj vrsti nasilja dužan je po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, prijaviti nasilje. Prema prijemu dojave o nasilju, policija zajedno sa saradnicima iz Centra za socijalni rad zajendo izlazi na teren, vrši procjenu stepena ugroženosti žrtve i pravi zapisnik koji prosljeđuju tužilaštvu. Nakon toga, tužilaštvo procjenjuje da li je to krivično ili prekršajno djelo. Ukoliko je krivično djelo, preuzimaju se hitne mjere prema krivičnom zakonu. Dalji postupak se odvija po službenoj dužnosti i procjeni nadležnih organa, te ukoliko nije krivično djelo, nadležni sud donosi prekršajnu mjeru. “Stručna lica procjenjuju da li je žrtva životno ugrožena, te ukoliko jeste, ali samo uz saglasnost žrtve, ona može da se smjesti u sigurnu kuću ili kod srodnika, a ukoliko ima tjelesne povrede kao posljedicu nasilja, vozi se na hitno medicinsko zbrinjavanje.
Nasilje nad ženama definirano je u skladu sa Konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Vijeća Evrope kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama, a predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu dovesti do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu. U skladu sa istom konvencijom, nasilje u porodici definirano je kao: “svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog, odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dolazi u okviru porodice ili domaćinstva, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.“
Kroz realizaciju projektnih aktivnosti Global Analitika doprinosi smanjenju nasilja nad ženama, najprije sa preventivnog aspekta kroz osnaživanje žena i obrazovanje o njihovim pravima, zatim kroz pružanje psihosocijalne podrške ženama i djevojkama, žrtvama nasilja. S obzirom da se samo osnažena i obrazovana djevojka/žena može suprotstaviti nasilju i zaštititi svoja ljudska prava!
Iako za BiH postoje određeni statistički podaci prema broju i vrsti nasilja u porodici, iz nadležnih institucija ističu da su ove brojke samo “vrh ledenog brijega” i da je mnogo veći broj slučajeva koji ostaju neprijavljeni. Ono što zabrinjava je i činjenica da krug nasilja započinje u primarnoj porodici, od ranih godina i da se nastavlja u drugoj porodici nakon udaje žene.
Podignite Vaš glas protiv nasilja nad ženama!
