Trgovina ljudima treća je najlukrativnija kriminalna aktivnost u svijetu (odmah iza trgovine drogom i trgovine oružjem) sa godišnjim nelegalnim prihodom  od 32 milijarde dolara. Zbog položaja žena i djece, raširenog siromaštva (sa visokom stopom nezaposlenosti), predrasuda prema pripadnicima nacionalnih manjima  i ljudi sa posebnim potrebama trgovina ljudima zastupljena je i raširena i u našoj zemlji.

Do 2014. godine u Bosni i Hercegovini su zabilježena 348 slučajeva trgovine ljudima u svrhu prostitucije, prisilnog rada ili prisilnog sklapanja braka. Statistički se broj žrtava trgovine ljudima smanjuje, te je u  2016. godini  identificirano 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, među kojima je njih sedmero bilo seksualno iskorištavano, 12-ero je radno iskorištavano, 22-oje je iskorištavano radi prosjačenja, a registrirana je i jedna prodaja radi prisilnog sklapanja braka, jedno radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, pet iskorištavanja u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem. Ali, kvantitativni podaci ne dokazuju da se rasprostranjenost trgovine ljudima kao pojava smanjuje, već samo da se u protekle dvije godine broj identificiranih slučajeva smanjio.

Ipak, iz analize trenutnog stranja, profila žrtava i oblika trgovine ljudima, sa sigurnosnog aspekta se ne treba zanemariti i mogućnost zloupotrebe žrtava trgovine ljudima na izvršenje krivičnih djela, s akcentom na izvršenje terorističkih aktivnosti. S tim u vezi neophodno je raditi na prevenciji i podizanju svijesti najšire javnosti o problemu trgovine ljudima u našem društvu, te o kakvim oblicima se radi.

Izvještaj i preporuke GRETA-e

Grupa stručnjaka Vijeća Evrope (GRETA – Group of experts on action against trafficiking in human beings) osnovama u cilju monitoringa provedbe implementacije Konvencije Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima (2008.) sastavila je svoj izvještaj njene provedbe na području Bosne i Hercegovine, koji je objavljen 17. jula.  Radi se o drugom krugu evaluacije provedbe navedene konvencije koja obuhvata nove preporuke našoj zemlji, ali i pregled stanja izvršenih aktivnosti nakon dostavljanja prvog seta preporuka iz 2013. godine. Naime, GRETA je pozdravila pravne promjene koje su uvedene nakon objave njihovog prvog izvještaja o BiH u maju 2013. godine. Uvođenjem krivične odgovornosti u vezi sa trgovinom ljudima u Krivični zakon Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, osigurava dosljednu kriminalizaciju trgovine ljudima u čitavoj zemlji. Pozitivnim je ocijenjeno uvođenje zakonskih odredbi u vezi sa nekažnjavanjem žrtava trgovine ljudima za krivična djela, koja su počinile žrtve kao posljedicu toga što su žrtve trgovine ljudima, kao i uspostavljanje prava žrtava na period oporavka i razmatranja u skladu sa novim Zakonom o strancima.

Takođe, GRETA preporučuje vlastima u Bosni i Hercegovini da formiraju sveobuhvatan statistički sistem sa podacima povezanim sa mjerama koje se poduzimaju na polju zaštite i promocije prava žrtava. Podaci bi trebali prikupljeni od nadležnih institucija u zemlji na državnom, entitetskom i na nivou Brčko distrikta i trebali bi biti sortirani prema spolu, dobi, vrsti eksploatacije žrtve, zemlji porijekla i zemlji gdje se eksploatacija desila. Kompletan ovaj proces bi trebao bi biti praćen mjerama zaštite ličnih podataka žrtava, koje su obavezni svi da poštuju, uključujući i slučajeve kada bi nevladine organizacije koje rada sa žrtvama dostavljale podatke za državnu bazu.

U svrhu implementacije navedenih preporuka GRETA od vlasti traži uvođenje termina „ropstvo“ i „drugi oblici seksualnog iskorištavanja“ u zakonodavstvo Republike Srpske, s ciljem pune implementacije Konvencije Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima te uvođenje novih termina dijelu u kojem se govori o sredstvima koja se koriste u ovim nezakonitim radnjama:  „zloupotreba položaja“ i „davanje i uzimanje novca i drugih povlastica“ , ispred dijela „da bi se osigurao pristanak uspostavljanja kontrole nad drugom osobom“.

Nadalje, GRETA vlastima Bosne i Hercegovine predlaže da poboljšaju svoje napore po pitanju trgovine ljudima  u svrhu njihove radne eksploatacije, a posebno:

• jačanjem monitoringa agencija koje regrutuju i pružaju usluge privremenog rada i izmjene zakonodavnog okvira uključujući uvođenje procedure licenciranja
• senzibiliranjem relevantnih službenika kao što su policija, tužioci i sudije o trgovini ljudima u svrhu radne eksploatacije
• boljom saradnjom sa privatnim sektorom u skladu sa UN-ovim načelima o poslovanju i ljudskim pravima.

Kroz objavu ovog izvještaja u pogledu Bosne i Hercegovine i u svrhu prevencije trgovine djecom, GRETA predlaže sljedeće:

• senzibiliziranje i dodatna edukacija profesionalaca koji se bave zaštitom djece
• jačanjem uloge i kapaciteta centara za socijalni rad
• jačanje napora na povećanju broja romske djece u školama
• vršenje procjene rizika pri povratku djece njihovim porodicama i jačanje uloge zamjenskih domova
• realizacija istraživanja o fenomenu trgovine djecom kao osnov za buduće mjere prevencije.

Prisjećajući se preporuka iz prvog izvještaja GRETA-e za Bosni i Hercegovinu iz 2013. godine sugeriše se vlastima BiH da poduzmu dodatne korake u identifikaciji žrtava trgovine ljudima, posebno:

• omogućiti da identifikacija žrtava ne ovisi o njihovoj saradnji sa institucijama koje provode istragu
• jačanje multidisciplinarne saradnje u identifikacijskom procesu, kroz uključivanje specijaliziranih nevladinih organizacija, inspektora rada, socijalnih radnika i osiguravanjem treninga kojim bi se stekli potrebni alati identifikacije trgovine ljudima i njeni indikatori.
• osigurati da državne policijske službe, inspektori rada, socijalni radnici, nevladine organizacije zauzmu proaktivan stav u kontekstu identifikacije žrtava trgovine ljudima.

Ovim izvještajem se traži utvrđivanje nacionalnosti žrtava trgovine ljudima bez obzira na njihov nivo saradnje sa vlastima, omogućavanjem da se za njih osigura smještaj i da dobiju odgovarajuću pomoć u skladu sa njihovim potrebama. Da bi se moglo omogućiti navedeno, neophodno je realizirati sljedeće mjere:

• osigurati adekvatne fondove za nevladine organizacije koje rade sa žrtvama trgovine ljudima
• osigurati odgovarajuće zdravstvene zaštite
• razvijanje kapaciteta za pružanje pomoći uključujući siguran smještaj prilagođen specifičnim potrebama muških žrtava
• olakšati društvene integracije žrtava trgovine ljudima uspostavljanjem dugoročnih programa, treninga za stručno osposobljavanje i pomoć pri zapošljavanju.

Prisjećajući se preporuka iz prvog izvještaja (2013) GRETA ponovo sugeriše bh. vlastima da osiguraju odgovarajuću kompenzaciju žrtva kroz sljedeće mjere:

• izmjene postojećih propisa u krivičnoj i građanskoj procesnoj oblasti kojima se reguliše kompenzacija žrtvama od strane izvršioca nezakonitih radnji
• osigurati da žrtve budu kvalitetno informisane o svom pravu o kompenzaciji/nadoknadi štete
• pružanje efikasne pravne pomoći kojim bi žrtve mogle ostvariti pravo na nadoknadu štete
• jačanje kapaciteta pravnih praktičara u smislu njihove pravne pomoći žrtvama  pri realizaciji ovog prava, ali i inkorporiranje ovoga pitanja u odgovarajuće treninge za službenike policijskih agencija i druge uposlenike
• uspostavljanje kompenzacijske šeme dostupne svim žrtvama, bez obzira na njihovu nacionalnost ili imigracijski status.

Povećanjem sastava četiri Regionalna promatračka tima koja koordiniraju aktivnostima borbe protiv trgovine ljudima, kao i usvajanje Državnog akcijskog plana protiv trgovine ljudima za 2016-2019, su pozitivni potezi bh. vlasti koje su predstavnici GRETA-e primjetili. Iako je Bosna i Hercegovina napravila određeni napredak, ostaje određeni broj pitanja koji izazivaju zabrinutost kod predstavnika GRETA-e. Jedan od najvećih uočenih problema sa kojima se BiH susreće je upravo da je najveći broj identificiranih žrtava trgovine ljudima su upravo djeca.

Kada su u pitanju djeca žrtve trgovine ljudima GRETA sugeriše poduzimanje ovih koraka s ciljem identifikacije i zaštite njihovih prava kroz sljedeće:

• osigurati da svi relevantni faktori, odnosno relevantne organizacije i institucije zauzmu proaktivan stav
• osigurati dodatnu edukaciju/obuku za sve involvirane u suzbijanju problema trgovinje ljudima i zaštite prava djece žrtava trgovine (uposlenici policije, sigurnosnih agencija, tužilaštva, nevladinog sektora, centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje, itd.)
• obezbijediti upute pomoću kojih bi se identifikovale žrtve, kao i upute za razumijevanje koncepta trgovine djecom u svrhu prosjačenja, vršenja kriminalnih radnji ili sklapanja prisilnih brakova
• osigurati podršku za službe koje su prilagođene za pružanje podrške žrtvama trgovine ljudima, sa odgovarajućim smještajem, pristupu obrazovanju i edukacijom/obrazovanjem za sticanje određenog zanimanja
• osigurati dugoročni monitoring reintegracije djece žrtava u društvo
• vršenje procjene rizika prije povratka djece žrtava njihovim roditeljima.

Doprinos Global Analitike

Trgovina ljudima nije nepoznat problem u Bosni i Hercegovini i mnoge institucije i stručnjaci su se susretali sa ovim problemom, ali uvijek ima prostora da se djeluje preventivno. S tim u vezi, aktivnosti Global Analitike u pogledu trgovine ljudima, s akcentom na djecu žrtve trgovine ljudima, kontinuirano doprinosi kroz preventivne aktivnosti, kao i podizanje svijesti najšire javnosti o problematici trgovine ljudima.

Global Analitika kao istraživačka organizacija, svoje preporuke i aktivnosti zasniva na sopstvenim rezultatima istraživanja, koja su javno dostupno.

U proteklom periodu, Global Analitika je u proteklom periodu kroz realizaciju informativno-edukativnih radionica, učešćem na domaćim i međunarodnim stručnim konferencijama, doprinijela podizanju svijesti javnosti o problematici i posljedicama trgovine ljudima, ali i kompleksnosti i važnosti zaštite prava djece žrtava trgovine ljudima.