Ekološki kriminal, poznat i kao ekološki delikt ili ekokriminalitet, predstavlja rastući problem na globalnoj razini. Ova vrsta kriminala obuhvaća različite nezakonite aktivnosti koje ozbiljno ugrožavaju okoliš i prirodu, uključujući nezakonito istrebljenje divljih vrsta, nelegalno sečenje šuma, neovlašćeno odlaganje opasnog otpada, ilegalni ribolov i mnoge druge aktivnosti koje imaju dalekosežne negativne posljedice po planetu. Borba protiv ekološkog kriminala zahtijeva sistemski pristup, a svijest mladih ljudi igra ključnu ulogu u suzbijanju ove prijetnje.
Sve više mladih ljudi širom svijeta prepoznaje važnost očuvanja okoliša i bori se protiv ekološkog kriminala. Njihova svijest, aktivizam i angažman postaju sve vidljiviji i važniji u globalnim naporima za očuvanje planete. Kroz informiranost, organizaciju, politički utjecaj i edukaciju, mladi ljudi postaju ključni akteri u suočavanju s ekološkim kriminalom.
Znanje kao oružje
Dostupnost informacija
putem interneta, društvenih medija i obrazovnih programa omogućila je mladima
da se bolje educiraju o ekološkom kriminalu. Obzirom da po definiciji Zakona o
mladima Vlade FBiH, omladina ili mladi su osobe u životnoj dobi od
navršenih 15 do
navršenih 30 godina starosti. Sudeći po tome možemo reći da su mladi
bolje informirani nego ikada prije o ozbiljnosti ovog problema i posljedicama
koje on nosi.
Internet i društveni mediji pružaju bogat izvor informacija o ekološkom kriminalu. Svojim aktivnim korištenjem društvenih mreža, mladi ljudi brzo dijele vijesti i priče o ekološkim deliktima širom svijeta. Primjerice, snimci ilegalnog krivolova divljih životinja ili nezakonite sječe šuma postaju viralni, potičući raspravu i osvješćivanje šire javnosti.
Osim toga, edukacijski programi usmjereni na očuvanje okoliša sve češće se provode u školama. Tome svjedoči i akcija „Let`s do it – milion sadnica za jedan dan“ koja je provedena širom Bosne i Hercegovine, a glavni nosioci ove akcije bili su učenici osnovnih i srednjih škola. Mladi se upućuju u probleme vezane uz ekološki kriminal kroz predavanja, radionice i nastavne materijale. Ovakav pristup omogućava mladima da razumiju složenost problema i kako se njihov doprinos može prepoznati i valorizirati.
Ključnu ulogu igraju i društvene mreže kao osnovno sredstvo komunikacije kod mladih ljudi, te mogućnost postavljanja sadržaja koji može postati viralan, te tako učiniti da jedna objava dosgne milionske cifre pregleda i lajkova. Upravo takvim činovima i dolazi do toga da mladi sve više uočavaju ovakve pojave, te reagiraju shodno onome koliko mogu u datom trenutku, a nekada je dovoljno samo taj isti sadržaj podjeliti na društvenim mrežama, te tako ga učiniti značajnim.
Mladi su pokretači mnogih ekoloških inicijativa i organizacija koje se bore protiv ekološkog kriminala.
Masovni protesti i demonstracije postali su prepoznatljivi oblik izražavanja zabrinutosti mladih ljudi o stanju okoliša. Širom svijeta, mladi organiziraju proteste koji okupljaju hiljade ljudi i privlače pažnju medija i političkih lidera. Takvi događaji potiču svijest o ekološkom kriminalu i pritisak na vlasti da poduzmu konkretne mjere.
Osim protesta, mladi sudjeluju u raznim kampanjama za očuvanje okoliša. Ove kampanje često uključuju podizanje svijesti, prikupljanje potpisa za peticije, volontiranje u organizacijama za zaštitu okoliša i doniranje sredstava. Ovaj oblik aktivizma pomaže finansirati projekte i inicijative usmjerene na borbu protiv ekološkog kriminala.
Nadalje, mnogi mladi osnivaju vlastite organizacije koje se bave ekološkim pitanjima. Te organizacije često imaju inovativne i kreativne pristupe u suočavanju s ekološkim problemima.
Uticaj na odluke
Mladi imaju potencijal da utiču na političke odluke i promjene. Kroz svoje glasove na izborima i lobiranje, oni potiču vlasti na jače zakonodavno djelovanje u borbi protiv ekološkog kriminala. Do prije nekoliko godina broj mladih na izborima bio manji, ali različitim kampanjam taj se broj povećao na predhodnim izborima, što jasno pokazuje da mladi odlučuju postati bitan faktor društva, upravo jedna od kampanja koja je imala za cilj motivirati mlade da izađu na izbore, jeste kampanja “Tvoj glas je bitan“.
Sve više mladih ljudi postaje svjesno važnosti političkog sudjelovanja, a mladi birači prepoznaju da se njihovi glasovi računaju i da mogu uticati na izbor političkih lidera koji će se zalagati za očuvanje okoliša. Ovo je posebno važno u zemljama gdje se ekološki kriminal često tolerira ili gdje su zakoni i kazne za takve aktivnosti nedovoljno strogi.
Lobiranje je još jedan način na koji mladi ljudi mogu uticati na političke odluke, jer prema definiciji Transparency International lobiranje se može odrediti kao aktivnost kojom se pokušava uvjeriti nekoga u vladajućoj strukturi, obično izabrana člana vlade, kako bi podržao zakone ili pravila koja daju nekoj zajednici, organizaciji ili industriji određenu prednost pred ostalima. Organizirajući sastanke s političarima, slanjem pisama i e-poruka ili potpisivanjem peticija, mladi mogu iznijeti svoje zahtjeve i pritisnuti za donošenje zakona koji će jače suzbijati ekološki kriminal.
Školski sistem i obrazovne institucije igraju ključnu ulogu u oblikovanju svijesti mladih ljudi. Kroz edukaciju o okolišu i ekologiji, mladi se upućuju u probleme vezane uz ekološki kriminal i uče kako mogu doprinijeti njegovom suzbijanju.
Edukacija nije ograničena samo na školske učionice, te mnoge nevladine organizacije i ekološki aktivisti provode programe edukacije o okolišu za mlade. Ovi programi često uključuju terenski rad, gdje mladi imaju priliku sudjelovati u stvarnim projektima zaštite okoliša. Ovo praktično iskustvo dodatno jača njihovu vezu s prirodom i potiče ih na aktivno sudjelovanje u borbi protiv ekološkog kriminala.
Svijest mladih ljudi o ekološkom kriminalu nije samo moralna obaveza prema budućim generacijama, već i ključna komponenta u globalnim naporima za očuvanje okoliša. Mladi ljudi su budućnost planete, i njihova energija, strast i kreativnost predstavljaju svijetlu nadu za očuvanje našeg planeta.
Kroz informiranost, organizaciju, politički utjecaj i edukaciju, mladi su ključni akteri u suočavanju s ekološkim kriminalom. Njihov aktivizam pokreće promjene i stvara pritisak na vlasti i društvo da se ozbiljno bave ovim globalnim problemom. Kroz saradnju između vlada, nevladinih organizacija, građana i mladih ljudi, može se zajedno raditi na suzbijanju ekološkog kriminala i očuvanju planete za buduće generacije.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
