Regiju Zapadnog Balkana karakteriše činjenica da je većina zemalja bila direktno ili indirektno uključena u sukobe i ratne događaje, posebno tokom devedesetih. Zemlje na Balkanu su veoma plodno tlo za nasilni ekstremizam i radikalizam zbog isprepletene kompleksne prošlosti, koja je godinama bila ispunjena nacionalizmom i radikalizmom. Poznato je da su postkonfliktna područja podložna uticaju različitih društvenih događaja i trendova, posebno onih destruktivnih i ekstremnih. Naročito kada se ovi faktori dodaju završenom ratu i neprijateljstvima, što nije dovelo do potpune harmonije u odnosima između država i naroda. Ovi faktori su takođe donijeli veliko materijalno i emocionalno razaranje, tako da zemlje zapadnog Balkana sada pripadaju najsiromašnijima u Evropi, nezaposlenost je značajan problem, korupcija je najveća u Evropi, ljudi žive sa osjećajem nepravde zbog ratnih priča iz prošlosti – misleći da pravda nije zadovoljena, a pored toga, područje zapadnog Balkana (ZB) je poznato po postojanju velikih količina ilegalnog oružja. Kada uzmemo u obzir samo ove osnovne socijalne pokazatelje, jasno je zašto je Zapadni Balkan postao prepoznatljiv po negativnom trendu širenja ekstremističke ideologije i primjera radikalizacije.
Jedna od najalarmantnijih društvenih pojava, kao i najvećih sigurnosnih prijetnji u savremenom svijetu predstavlja nasilni ekstremizam i radikalizam, a posebno onaj koji vodi u terorizam. Riječ je o vrlo kompleksnom psiho-socijalnom fenomenu, koji je evoluirao tokom društvenog razvoja i prerastao u globalni sigurnosni problem. S obzirom na težinu posljedica koje izaziva terorizam, kao najeklatantniji i najopasniji oblik ekstremnog ponašanja, rano je sazrela svijest o potrebi određivanja prema terorizmu na međunarodnom planu, te zajedničke primjene međunarodnih instrumenata i mjera za prevenciju i suzbijanje ovog globalnog problema. [1]
Regija Zapadnog Balkana predstavlja zemlje kao postkonfliktna društva; gdje zajednice sa još vidljivim posljedicama rata i traume, koje su se prenosile kroz tri generacije. Pored toga, i zbog trenutne socio-ekonomske situacije, mladi ljudi su često marginalizirani i izloženi siromaštvu, nezaposlenošću i nedostatkom mogućnosti. Ponovljena viktimizacija, nepravda, diskriminacija, kao i nejednakost lako utiču na najugroženije kategorije društva – mlade – hranjeći mržnju, frustracije i ponekad izazivanjem nasilja. Ovo čini mlade podložnijim uticaju pojedinaca i grupa sa ekstremističkim uvjerenjima.
Mladi iz regiona Zapadnog Balkana su u najvećoj opasnosti da budu privučeni u ambis ekstremizma, jer nisu dovoljno informisani o opasnostima postojanja radikalizacije i pokušajima širenja ekstremističkih ideologija.
Rezultati prethodno provedenog istraživanja od strane Global Analitike iz Bosne i Hercegovine pokazali su da su mladi posebno ranjivi da budu uključeni u puteve radikalizacije, te je iz tog razloga neophodno koristiti sveobuhvati pristup, koji podrazumijeva sveobuhvatno djelovanje svih aktera kako bi se spriječio nasilni ekstremizam i radikalizam među najugroženijima, kao što su mladi ljudi.
Kao adekvatan odgovor na ovu negativnu pojavu i ulogu mladih u aktivnostima prevencije i suprostavljanja nasilnom ekstremizmu i radikalizaciji, PVN iz Albanije sa 9 partnera iz 9 zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, sjeverna Makedonija, Srbija, Hrvatska, Kosovo, Grčka i Turska ) je od 18. do 24. februara održao trening kurs u Draču. Ovaj trening je jedna od aktivnosti u okviru projekta „Nasilni ekstremizam VS interkulturalni dijalog i mir“, podržan od strane European Youth Foundation, čiji je cilj izgradnja kapaciteta omladinskih radnika, aktivista, mladih nastavnika, volontera i nastavnika za izgradnju miroljubivih društava, imajući aktivnu ulogu u sprječavanju nasilnog ekstremizma. Ovaj trening kao međunarodna aktivnost za izgradnju kapaciteta okupio je 27 učesnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Turske. Izbor zemalja koje su učestvovale u obuci napravljen je iz razloga što su u određenim periodima ove zemlje imale međusobne nesporazume, konfrontacije i/ili sukobe, pa je cilj bio razmjena mišljenja učesnika i prevazilaženje barijera.
Treneri i fasilitatori za ovaj trening bili su Safet Mušić, kao samostalni istraživač i ekspert za sigurnosna pitanja, Anesa Agović iz Global Analitike, Oltiana Rama iz PVN Albania i Migjen Krasniqi iz ICSI Kosovo, kao omladinski radnici sa iskustvom na teme prevencije i suprostavljanja nasilnom ekstremizmu i radikalizaciji. Global Analitika kao vodeća organizacija iz Bosne i Hercegovine na temu nasilnog ekstremizma i radikalizacije pozvana je da bude partner u međunarodnom projektu kako bi pružila trenerima i fasilitatorima, ali i podijelila dobre prakse, znanja i iskustva.
Da bismo spriječili nasilni ekstremizam smatramo vrlo važnim povezanost s različitim aspektima i temama koje su sastavni dio projekta, kao što je samosvjesnost, poznavanje naših kapaciteta kao mladih radnika i mladih ljudi, prakticiranje interkulturalnog učenja i dijaloga, kao i doprinos smanjenju stereotipa i diskriminacije, ali iznad svega, doprinos omladinskim radnicima da ojačaju otpornost mladih naspram ovih negativnih fenomena.
Kako je trening protekao i kako su učesnici naučili nove alate i metode za prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizacije, možete pogledati na Facebook stranici.
Važno je napomenuti da je ovaj projekat imao posebnu karakteristiku, gdje smo direktno i u praksi pokazali koliko je uključivanje osoba sa invaliditetom od presudne važnosti, kao i u sprječavanju negativnih pojava.
Ideje i projekti koji su predstavljeni posljednjeg dana obuke izgledali su obećavajući, tako da se radujemo budućim aktivnostima, jer smo svi uživali učeći i još jednom pokazali koliko su saradnja i timski rad važni za širenje pozitivnih poruka i promovisanje pozitivnih vrijednosti kako bi se djelotvorno doprinijelo sprječavanju negativnih pojava kao što su nasilni ekstremizam, radikalizacija ili govor mržnje.
Još jednom, kao partneri, zahvaljujemo gospođi Oltiani Rami i PVN Albania za kreiranje ovakvog projekta, ali i veliko hvala European Youth Foundation, koja je prepoznala takav projekat od velike važnosti. Također, posebno se zahvaljujemo partnerima i njihovim predstavnicima koji su bili jako aktivni i sa zadovoljstvom podijelili svoja znanja, iskustva i dobre prakse.
[1] (PDF) Mušić, Safet (2018) The Contribution of The Family in Strengthening Resilience to Extremism. Available from: https://www.researchgate.net/publication/328413359_The_Contribution_of_The_Family_in_Strengthening_Resilience_to_Extremism [accessed Feb 10 2019].
