Nova istraživanja su pokazala ovisnost o pametnim mobitelima
Kao što se i pretpostavljalo, posljednja istraživanja provedena u SAD-u, Velikoj Britaniji i nekim evropskim državama, su pokazala da je pretjerano oslanjanje na mobilne uređaje i internet dovelo do toga da je ljudski mozak danas manji nego u naših predaka. Takvo stanje u velikoj mjeri utiče na našu sposobnost za stvaranje i čuvanje dugoročnih uspomena, kao i čuvanje drugih važnih podataka, smatraju stručnjaci iz psihologije.
Na jednom jednostavnom primjeru je to lako dokazano i u praksi, npr. razmislite o tome koliko brojeva telefona znate danas, a koliko ste poznavali telefonskih brojeva prije 10 ili 15 godina. Oni koji su odrasli prije nego je izumljena mobilna telefonija, vjerojatno su znali svoj broj telefona, te nekoliko brojeva najbližih prijatelja, a vjerojatno su znali i brojeve telefona od svih članova porodice i brojeve na poslu. Takođe su ljudi u periodu prije 15-ak godina vjerovatno znali izrecitovati kućnu adresu napamet, a možda se još uvijek sjećaju adrese svog doma iz djetinjstva. Ali šta je danas? Posljednja istraživanja u svijetu govore da ljudi dopuštaju i delegiraju važne informacije da ih čuvaju njihovi razni uređaji za pamćenje umjesto da sami pamte važne stvari i podatke. Tako neke vrlo važne podatke kao što su PIN kodovi od bankarskih kartica, bankovni računi, razni lični podaci, zapravo stoje u mobilnim telefonima, računarima, laptopima i drugim memorijskim uređajima.
Posljednja sprovedena međunarodna studija u kojoj je učestvovalo više od 6.000 potrošača u dobi od 16 i više godina u šest evropskih država, pokazala je da 47% svih ispitanih korisnika nisu mogli da se sjete vlastitog broja kućnog telefona iz djetinjstva. Takođe po toj studiji 49% ispitanika nisu se mogli sjetiti broja telefona svog partnera, a oko 57% ispitanika nisu znali njihov broj telefona sa posla. Poražavajući su podaci da 71% ispitanika nisu mogli da se sjete brojeva telefona vlastite djece.
Što je još gore, kada su ispitanicima postavljena neka pitanja, 36% od svih ispitanika radije je odmah provjerilo i tražilo odgovore na internetu, nego da su sami pokušali doći do odgovora. Ova brojka porasla je na 40% među ispitanicima koji su starosne dobi 45 i više godina.
Psiholozi iz Instituta za kognitivnu neuroznanost Univerziteta u Birminghamu su potvrdili da pamćenje činjenice i informacija ne mogu biti štetni za ljudski mozak. Istraživanje je u više navrata pokazalo da aktivno podsjećanje na informacije je ustvari vrlo efikasan način da se stvori trajno sjećanje. Nasuprot tome, pasivno ponavljanje informacije (kao na primjer: po više puta gledajući je na internetu), ne stvara čvrst, trajan memorijski trag na isti način.
Koliko bi gubitak vašeg pametnog mobitela ili sličnog uređaja utjecao na vas?
Preveliko oslanjanje na uređaje sa infografikom i pametne telefone, dovelo je neke ljude, a pogotovo mlađe kategorije, do ovisnosti o tim uređajima. Istraživanja sprovedena među tinejdžerima u BiH jasno upućuju na to kako je taj trend u stvari u porastu i zapravo se i ne zna u kojem smjeru ide takvo ponašanje i koliko i kakav uticaj će imati na budućnost.
Mišljenja većine psihologa koji se bave ovom problematikom su da je u redu za naš mozak da neke informacije zaboravlja, jer postoji ograničenje koliko u naš mozak može stati informacija, a nevažne informacije se rutinski brišu tako da se mozak može napraviti prostor za nove činjenice i uspomene. Čak postoje i određene tehnike, kojima možemo trenirati naš mozak kako bi sam filtrirao i odbacio nevažne informacije. Međutim, pored svega ljudi se ipak previše oslanjaju na pametne mobitele i slične uređaje.
U navedenoj studiji, 53% najmlađih ispitanika je izjavilo da u svojim pametnim telefonima drže gotovo sve podatke koje bi ikada trebali da se sjete, ali u isto vrijeme, 38% od najmlađih ispitanika izjavilo je da će biti potpuno izbezumljeni ako svoje podatke izgube ili budu ugroženi od strane hakera .
Jedna od četiri žene će također biti izbezumljena, a 40% djevojaka u dobi od 16 do 24 godine starosti, kao i četiri od 10 žena će biti preplavljeni tugom ako se nešto dogodi njihovom pametnom uređaju, jer oni imaju važne uspomene pohranjene na tim uređajima koje se možda nikada neće vratiti.
Posebna tema su priče lansirane iz krugova bliskih obavještajnim sistemima, kao i pobornicima teorija zavjere. Već od ranije su prisutni komentari u smislu da se preko pametnih telefona prikupljaju razni podaci, da se prisluškuju razgovori, da mobiteli vrše samostalna video snimanja za neke druge naručioce i sl. Činjenica je da uvođenjem GPRS tehnologije u mobilne telefone i druge uređaje, u svakom momentu lokacija tih uređaja postaje poznata i zabilježena, što je nekima omogućilo prednosti u poslovima, a drugima je suzilo djelokrug obavljanja poslova. Međutim, osim nekih nejasnoća oko funkcionisanja GPRS tehnologije, po nekim podacima čak i same folije na pametnim telefonima odašilju ili prikupljaju informacije za zainteresovanu službu ili organizaciju. Tako da danas imamo stanje da i sitni kriminalci znaju da ne trebaju koristiti mobilne telefone, a pogotovo pametne mobitele.
Kakogod, pametni mobiteli su postali sastavni dio našeg svakodnevnog života, ali ono šta možemo uraditi za sebe je da ukoliko koristimo pametne mobitele, da osiguramo da su dovoljno zaštićeni od online sigurnosnih rizika prije nego što bude prekasno. Na ostale stvari kada je tehnološki napredak u mobilnim komunikacijama u pitanju, obični korisnici ionako ne mogu puno uticati, zato se ne oslanjajte u potpunosti na pamet iz mobitela, već bez straha i slobodno, upošljavajte svoj mozak.
