Strategija Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma donesena je s ciljem nastavka suzbijanja terorizma i s terorizmom povezanih pojava u Bosni i Hercegovini, te ispunjenja obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na međunarodnom planu posebno onih koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Jedno od osnovnih načela ovog strateškog dokumenta potpuna implementacija – pod kojim se podrazumijeva nadzor nad implementacijom svih strateških mjera koje će biti osigurane na učinkovit način, i to:
- putem jasnog definisanja nosilaca provođenjanih mjera,
- vremenskog roka i indikatora provođenja,
- te putem uspostave Nadzornog tijela za praćenje implementacije Strategije.
U skladu sa ovim načelom, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti 08. marta, 2017. godine, donijelo je Odluku o uspostavi tijela za nadzor nad provođenjem Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma i njom predviđenih akcionih planova.
U okviru planiranih aktivnosti Nadzornog tijela Vijeća ministara BiH za praćenje provedbe Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, održan je i prvi sastanak 27. marta u prostorijama OSCE Misije u BiH, sa predstavnicima nadležnih državnih institucija, akademske zajednice, vjerske zajednice, kao i nevladinog sektora, gdje su predstavnici Global Analitike iznijeli svoje prijedloge.
Ambasador OSCE-a u BiH, Jonathan Moore u svom uvodnom obraćanju izjavio je da: “Nasilni ekstremizam i radikalizacija koja vodi ka terorizmu je prijetnja sa kojom se suočavaju sve države članice OSCE-a, a pružanje podrške BiH da se uhvati u koštac s ovim izazovom predstavlja prioritet naše Misije. To je prijetnja koja konstantno evolvira i u vezi s tim mi moramo biti otvoreni i pružiti podršku svakom mogućem konstruktivnom pristupu svih aktera sa svih nivoa vlasti i društva.
Takođe, ambasador Moore naglasio je da svi dijelovi društva moraju biti uključeni u taj rad: od nastavnika do socijalnih radnika, od nevladinih oranizacija do policije, od vjerskih vođa do lokalnih političara. Svi oni predstavljaju temelje zajednica, a upravo u zajendicama, u njihovim školama, kulturnim centrima, zgradama opština, čak i u domovima građana, možemo da uspijemo u izvršenju tog važnog zadatka. Takođe da naši zajednički napori treba da se fokusiraju na mlade. Ta populacija je istovremeno najpodložnija radikalizaciji i najjače je sredstvo u suproststavljanju toj pojavi. Njihov glas mora da se čuje i oni moraju biti osnaženi, ne samo da bi odbacili poruke koje šire ekstremističke grupe, već i da ih aktivno i javno osude i upute poziv na toleranciju i međusobno razumijevanje.
