Danas u Bosni i Hercegovini starija populacija od 65 i više godina čini 17 posto stanovništva, a njen udio u ukupnoj populaciji raste. Obzirom da se demografska slika u svijetu mijenja, i stare osobe u mnogim zemljama postaju većinsko stanovništvo, u fokus dolaze i brojni problemi s kojima se ova populacija suočava.
Proces demografskog starenja je prisutan i u Bosni i Hercegovini, pa u tom smislu Odjeljenje za ekonomska i socijalna pitanja Sekretarijata Ujedinjenih naroda (UNDESA) pretpostavlja da će u Bosni i Hercegovini 2060. godine učešće osoba u dobi od 65 godina i više u ukupnoj populaciji biti iznad 30 posto, dok je u 2010. godini bilo oko 15 posto.
Posljednjih godina broj slučajeva nasilja nad starim osobama je u porastu, a posebno su ranjive stare žene. Prema statističkim podacima u porastu je nasilje djece prema roditeljima, ali i unuka prema dedama i nanama/bakama. Tokom 2014. godine registrovano je 1.459 prijavljenih slučajeva nasilja kantonalnim MUP-ovima, a detaljna analiza je pokazala da su počinioci nasilja u 1 posto slučajeva unuci, a u 13 posto slučajeva sinovi. Također, sudeći prema istraživanju Gender centra FBiH iz 2014. godine, žrtve nasilja su u šest posto slučajeva majke, u jedan posto slučajeva nane/bake, a u 7 posto slučajeva očevi.
Nasilje nad starim osobama je izraz rodne diskriminacije, a u Bosni i Hercegovini, ne postoji djelotvoran sistem zaštite starih osoba, niti koordinirano djelovanje institucija u cilju blagovremenog otkrivanja slučajeva ove vrste nasilja, pružanja adekvatne pomoći i podrške, te kažnjavanja počinilaca.
U budućnosti je potrebno usmjeriti pažnju na probleme i potrebe starijih osoba. Potrebno je i izmijeniti zakonski okvir te nasilje nad starim osobama posebno kvalifikovati kao krivično djelo, kreirati politike koje uvažavaju doprinos starijih osoba u društvu, sprečavaju diskriminaciju i marginalizaciju starih osoba, i koje uključuju stare osobe u sve segmente društvenog života.