Pandemija korona virusa je svakako već ostavila posljedice na mnoge segmente društva i života svih ljudi na planeti, pa tako i naših prostora. Iako stručnjaci već danima govore kako smo na vrhu krize, kako ona treba početi jenjavati, to se nažalost još ne dešava i taj “vrh pandemije” još uvijek traje.

Ono što Balkan čini specifičnim je to da ne prestaju politiziranja i politička previranja, kako unutar država tako i sa susjednim državama. Primjeri se samo smjenjuju, od zaplijene respiratora u Srbiji, a koje je naručila vlada Crne Gore, do primjera iz Bosne i Hercegovine i neprimjerenih političkih izjava o policiji na međuentitetskim linijama, do ukazivanja na to ko ima više oboljelih i umrlih od pandemije i sl. U političke igre uvukla se i tema migranata, koji su sami po sebi jedna od ugroženijih kategorija u BiH i svijetu i ima kao takva međunarodno zagarantovana ljudska prava.

Međutim, vlasti u Bosni i Hercegovini su promptno naložile sklanjanje migranata sa ulica (što je mjera koja nije sporna), u cilju smanjenja rizika od širenja korona virusa. Ali u isto vrijeme i pod istim mjerama koje su donijele državne i entitetske vlasti, predstavnici političkih partija se slobodno šetaju i odlaze u susjedne države, pokazujući da za njih ne važe pravila koja važe za obične ljude uključujući i migrante. Vlasti u BiH naredile su premještanje hiljada migranata u zabačeni kamp u Lipi, selu oko 25 kilometara od granice sa Hrvatskom, zbog izbijanja koronavirusa u zemlji, piše britanski The Guardian.

Gradski štab civilne zaštite Bihaća zatražio je da se taj potez izvrši kako bi se poduzele hitne mjere radi sprječavanja širenja pandemije. Izgradnja novog kampa počela je prije nekoliko dana, što je izazvalo paniku među tražiteljima azila i volonterima, koji se boje da mjera neće garantovati nikakvu pomoć migrantima.

“Potez vlasti da uspostave šatore u Lipi pokazuje zapravo cikličnu regresiju u postupanju s ljudima u pokretu u zapadnoj BiH. Sa pojavom koronavirusa unutrašnja disperzija ljudi u ovom udaljenom kampu označava samo daljnu fazu u ponižavanju svih životnih uslova i ograničenog kretanja” istakli su iz Border Violence Monitoring Networka, organizacije koja se bavi dokumentovanjem nasilja nad migrantima u BiH.

Federacija BiH proglasila je stanje nesreće, što omogućava uvođenje hitnih mjera za zaustavljanje širenja koronavirusa. Guardian navodi da je uvidom u dokument uspostavljena “potpuna zabrana kretanja migranata izvan privremenih prihvatnih centara, kao i zabrana transporta migranata vozom, autobusom, kombijem, taksijem ili bilo kojim drugim prevoznim sredstvom”.

Takođe se navodi da “prema nekim izvorima migranti neće moći napustiti kamp, koji će biti pod nadzorom policijskih snaga. Procjenjuje se da trenutno 3 000 migranata živi u vrlo lošim uvjetima, napuštenim objektima ili željezničkim stanicama”.

Još jedna nelogičnost se ogleda u potezima državnih vlasti prema migrantima, a radi se o novim prebacivanjima migranata u male i neuslovne objekte, što može dovesti do izbijanja ove, ali i drugih vrsta epidemija.

“Rasformiranje aktuelnih naselja i zbijanje hiljade migranata na silu u veliko šatorsko naselje se i ranije dešavalo, ali se sada tako nešto događa u trenutku kada se javnost upozorava na održavanje društvene distance. Ovom odlukom osjetljive grupe se stavljaju na jedno mjesto bez sanitacije, adekvatne samoizolaciju, kao i bez pristupa institucionalnoj medicinskoj podršci“, naveli su iz Border Violence Monitoring Networka.

Volonteri  strahuju da će pandemija biti iskorištena kao izgovor za oduzimanje prava migrantima, a za  Guardian ljekari su izjavili da bosanskohercegovačke vlasti nemaju mogućnost da suzbiju eventualno širenje koronavirusa među migrantima.

“Najveća briga jeste da je takvo postupanje potpuno u skladu sa aktuelnom politikom, kao što su velika šatorska naselja, širenje iz urbanih sredina, iskrcavanje na entitetskim granicama, izmještanje naselja i nasilje policije”, ističu iz organizacije Border Violence Monitoring Network

Ministar sigurnosti BiH i predsjednik Koordinacijskog tijela za zaštitu i spašavanje BiH, Fahrudin Radončić, smatra da migranti koji se slobodno kreću izvan prihvatnih centara mogu biti najveće žarište za širenje koronavirusa.“Događa se ono što sam ja, nažalost, govorio. Kada sam prije mjesec ili dva upozoravao da je to sigurnosna kriza, ljudi su me ismijavali i govorili: ‘To je humanitarna kriza’, ‘Mi nismo dobar narod’, ‘Radončić nas tjera da budemo nehumani’. To je trenutno najveće žarište za širenje koronavirusa. Imate danas situaciju: nema nikoga od domicilnog stanovništva u centru grada, ali imate 100 ili 200 migranata koji potpuno nesmetano šetaju. Moramo ih skloniti s ulice”, izjavio je Radončić, a prenosi DW.

U zajedničkoj izjavi UNHCR-a, IOM-a, OHCHR-a i WHO-a naglašavaju da su u krizi COVID-19, svi ranjivi. Virus je pokazao da ne diskriminira – ali mnoge izbjeglice, oni koji su prisilno raseljeni, apatridi i migranti su izloženi povećanom riziku. Tri četvrtine izbjeglica i mnogih migranti iz cijelog svijeta, trenutno se nalaze u regijama u razvoju u kojima su zdravstveni sistemi već prepuni i sa nedovoljno kapaciteta. Mnogi žive u prenapučenim kampovima, naseljima, improviziranim skloništima ili prihvatnim centrima, gdje im nedostaje adekvatan pristup zdravstvenim uslugama, čistoj vodi i sanitetima. Posebno je zabrinjavajuća situacija za izbjeglice i migrante u formalnim i neformalnim pritvorima, u skučenim i nesanitarnim uvjetima. S obzirom na smrtonosne posljedice koje nosi COVID-19, oni bi trebali biti pušteni bez ikakvog odlaganja. Djeca migranata i njihove porodice i oni koji su pritvoreni bez dovoljnog zakonskog osnova trebaju biti odmah pušteni, poručuju međunarodne organizacije.

Od vitalnog je značaja da se svima, uključujući sve migrante i izbjeglice, osigura jednak pristup zdravstvenim uslugama i da se učinkovito uključe u nacionalne odgovore na COVID-19, uključujući prevenciju, testiranje i liječenje. Uključivanje će pomoći ne samo zaštiti prava izbjeglica i migranata, već će služiti i zaštiti javnog zdravlja i zaustavljanju globalnog širenja COVID-19.

Jasno je da je situacija zbog pandemije korona virusa sve nas zabrinula, ali ipak postoje oni koji su plaćeni za svoj posao, odnosno koji bi i u ovoj situaciji trebali voditi računa o najugroženijim kategorijama društva u BiH, prije svega lica u socijalnoj potrebi, stari, bolesni, ljudi koji žive sami, djeca smještena u domove, djeca bez roditelja, ali svakako ne treba zaboraviti i pokazati profesionalan i humani odnos i prema migrantima, odnosno poštovati i ljudska prava migranata. Naravno da je potrebno u prvi plan staviti sve aktivnosti koje su neophodne za prevenciju širenja zaraze, ali osim toga treba osigurati i adekvatne epidemiološke i higijenske uslove u objektima i prostorima gdje su smješteni migranti. To je dužna država, jer je potpisnica svih međunarodno pravnih standarda, ali i mi kao društvo imamo odgovornst prema svima kojima je pomoć potrebna, pa tako i prema migrantima.