Autor: Safet Mušić
Usložnjavanje migrantske situacije nakon odluke turske vlade da otvori granice za migrante je očigledno i već je dovelo do reakcija EU kao i država koje očekuju novi migrantski talas. U sjeni novonastale situacije su mjere koje je poduzela ili planira poduzeti država Bosna i Hercegovina po pitanju migracija. Od pojačanog nadzora granice, preko intenziviranja saradnje sa susjednim državama, do najava da BiH neće biti lokacija za prihvat većeg broja migranata. Takođe, vrlo je malo poznato na koji način se vodi briga o zdravlju migranata koji su već u BiH, posebno u svjetlu širenja korona virusa i prvih potvrđenih slučajeva zaraze u BiH.
Porast broja slučajeva koronavirusa izvan Kine izazvao je zabrinutost među stručnjacima i aktivistima za ljudska prava migranata i izbjeglica, jer su posebno ranjive kategorije izbjeglica i migranata iz zemalja zahvaćenih ratnim sukobima i neredima. Slučajevi bolesti poznate kao Covid-19 dramatično su eskalirali u državama iz kojih dolazi više od trećine migranata, a to su Iran, Irak, Afganistan i Libanon. Kako piše The New Humanitarian, prema posljednjim podacima najmanje 12 miliona izbjeglica i interno raseljenih osoba (IRL) živi između Iraka, Sirije, Libana i Turske – zemalja povezanih s Iranom bilo čestim putovanjima, neredovitim migracijskim rutama, zajedničkim granicama ili sve troje nabrojano. U samom Iranu nalazi se gotovo milion izbjeglica, uglavnom iz susjednog Afganistana, i procjenjuje se 1,5 do dva miliona ljudi bez ličnih dokumenata.
Učinci oružanog sukoba “fragmentiraju javni zdravstveni sistem i infrastrukturu koja omogućava vladama da aktivno vrše nadzor bolesti”, rekao je dr. Mohammed Jawad, istraživač Imperial College London koji proučava utjecaj sukoba na javno zdravlje.
Dr. Adam Coutts, specijalista za javno zdravstvo sa Univerziteta u Cambridgeu, koji se fokusira na Bliski Istok, rekao je da su izbjeglice posebno ranjive na koronavirus ili druge bolesti, zbog “velike geografske mobilnosti, nestabilnosti, života u prenapučenim uslovima, nedostatka vode, sanitarnih i higijenskih sredstava, te nedostatka pristupa dostojnoj zdravstvenoj zaštiti ili programima vakcinacije u lokalnim zajednicama države domaćina”.
Ali, izbjegličko stanovništvo je često izostavljeno iz planiranja prevencije i zaštite od katastrofa i epidemija. Poseban izazov predstavlja i djeljeljenje informacija marginaliziranim izbjeglicama i migranatima, kao i primanje informacija od istih.
Populistički političari u Italiji i Grčkoj već su počeli da koriste pitanja azilanata i migranata optužujući ih da su prenijeli virus preko međunarodnih granica, u cilju podrške antimigracijskim politikama. No, stručnjaci za javno zdravstvo vjeruju da je stvarni rizik u samim izbjegličkim i migrantskim zajednicama u stvari u sporadičnom pristupu zdravstvenoj skrbi i povećanom prijetnjom od stigmatizacije.
“Najzdraviji i najbogatiji u zemljama iz kojih migranti dolaze, su oni koji imaju tendenciju migracije, a oni koji su ostali su uglavnom siromašniji i bolesniji“, rekao je dr. Jawad.
Zdravstvena briga o migrantima u BiH
Posljednje mjere koje su poduzete po pitanju regulisanja smještaja i boravka migranata u Bosni i Hercegovini su dosta ozbiljnije nego u prethodnom periodu, međutim još uvijek vidimo da se po ulicama BiH nalaze migranti, te da postoji veći broj migranata koji ne žele da budu smješteni u organizovani smještaj. Takvo stanje otvara i pitanja koja se odnose na zdravstvenu zaštitu migranata, koje je ponekad u drugom planu. Pored državnih zdravstvenih ustanova koje su po mjestu boravka migranata u BiH nadležne za pružanje zdravstvenih usluga migrantima, Dansko vijeće za izbjeglice u BiH učestvuje u sistemu brige o zdravlju migranata. Kako bi pojasnili koje su osnovne aktivnosti koje ova organizacija poduzima u tom smislu i kakve vrste prepreka se javljaju, poslali smo upit, na koji je odgovorila Ilarija Bašić službenik za komunikacije u DCR.
Dansko vijeće za izbjeglice u BiH (DCR) uz finansijsku podršku European Commission Directorate-General for European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations (DG ECHO) – fokusirano je na poboljšanje pristupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući pružanje psihosocijalne podrške i usluga za poboljšanje mentalnog zdravlja izbjeglica, migranata i tražitelja azila. Također, usmjereni smo na unapređenje cjelokupnog okruženja, prije svega za osobe u potrebi ouključujući i žrtve rodno zasnovanog nasilja (SGBV). U svakom od šest postojećih privremenih prihvatnih centara u BiH postoji ambulanta za primanje pacijenata i pružanje zdravstvenih usluga osobama u potrebi. U sklopu ambulante vrši se upućivanje na specijalističke preglede ili na duže liječenje po potrebi. Medicinske timovi domova zdravlja koje rade u ambulantamam, tokom ove zime brinuli su se još uvijek skrbe za brojne pacijente koji su imali simptome respiratornih, zaraznih, kao i uobičajenih sezonskih oboljenja. Pomoć je pružana i pacijentima koji su se žalili na tjelesne ozljede ili iscrpljenost koje su posljedica prirode migracijskog puta kojim su prošli.
Prosječno, na mjesečnom nivou, DRC je podržavao medicinske timove u ambulantama za više od 6.000 medicinskih savjetovanja te više od 1.200 direktnih medicinskih intervencija.
Za osobe koje nemaju pristup odgovarajućim privremenim prihvatnim centrima i koje su izložene otežanim zimskim uvjetima, DRC je pružio pomoć u hitnim i spasilačkim situacijama na terenu. DRC u partnerstvu s društvima Crvenog križa u BiH, osigurava odgovarajuću zaštitu na različitim lokacijama u vidu pružanje prve pomoći, podjele osnovnih životnih namirnica, zimske odjeće, zimske obuće, vreća za spavanje, paketa s proizvodima za ličnu higijenu i slično. Moramo naglasiti da su ambulante u privremenim prihvatnim centrima potpuno opremljene, a iskustvo i znanje medicinskih stručnjaka na visokoj razini. Jaka je i koordinacija između zdravstvenih ustanova kada je u pitanju s upućivanjem osoba u potrebi na hitno liječenje ili u slučaju složenih medicinskih slučajeva. Mi smo više nego sretni da možemo reći da ćemo uskoro imati ambulantu u Tuzli, što će osigurati bolje pružanje zdravstvenih usluga i zaštite za migrante u tom gradu, poručuje Bašić.
O tome da li novonastala situacija sa pojavom korona virusa može dodatno usložiti zdravstvenu situaciju kod migranata i da li DRC već ima neke planove za prevenciju ili su u ranijim planovima zdravstvene zaštite već bile obuhvaćene i mjere zaštite od virusnih oboljenja, Bašić kaže da je nažalost, korona virus (CV) globalni problem i jednako je rizično za sve koji žive ili borave na teritoriji ove zemlje – domaće stanovništvo, migrantsku populacija, turiste, pa i one koji gledaju BiH kao tranzitnu zemlju. Nadležne institucije podijelile su sa javnosti svoje savjete te dali preporuke za prevenciju i u slučaju pojave prvih oboljelih. IOM i DRC su održali operativni sastanak s predstavnicima svih organizacija koje direktno rade s migrantskom populacijom. Tom prilikom iznesene su preventivne mjere, ali i date detaljne upute osoblju. DRC usko sarađuje s Institutima za javna zdravstva, Ministartvima zdravstva, kliničkim centrima, domovima zdravlja, bolnicama, kao i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u BiH. Naši medicinski timovi dobro su obučeni da prepoznaju prve znakove korona virus te da aktivno rade na promoviranju preventivnih mjera među migrantskom populacijom, mišljenja je Bašić.
DRC ima od ranije propisane mjere zaštite u slučaju pojave virusnih oboljenja, kao i jasno precizirane korake u slučaju da se detektuje virusno oboljenje među migrantskom populacijom u nekom od privremenih prihvatnih centara.
Zdravlje lokalnog stanovništva i migrantske populacije je imperativ za sve nas, jer je to osnovno ljudsko pravo, a ne beneficija.
