Piše: Anesa Agović

Posljednji strateški izvještaj EUROPOL-a jasno ukazuje na to da je tržište droge najveće kriminalno tržište u EU. EUROPOL (European Police Office) je kriminalističko obavještajna agencija Evropske unije koja nas o svom radu obavještava već duži niz godina. Novi izvještaj daje nam podatke o tome kako su ilegalne droge održale organizirani kriminal u EU, a ovo su samo neki od faktora koje sačinjavaju pomenuti izvještaj:

• 24 milijarde eura je procjena godišnjeg prometa trgovine drogama u EU;
• u proizvodnju, trgovinu kao i distribuciju ilegalnih droga uključeno je oko 35% organiziranih kriminalnih grupa aktivnih u EU;
• 620 novih supstanci registrovano je u posljednjih 5 godina, (najdinamičnije tržište droga u EU je bazirano na sintetičkim drogama i novim psihoaktivnim supstancama – NPS);
• fentanil je potentna opojna narkotička droga, te se bilježi povećana dostupnost na evropskom tržištu što dalje implicira podatak da su od 2012. godine identifikovana 24 nove vrste fentanila;
• tzv. “crno tržište”, tj. tržište tamnih mreža je online platforma gdje se lako trguje sa lijekovima. Samim tim, prodaja lijekova takvog tipa za posljedicu ima značajnu opasnost koja se svakodnevno širi.

Wil van Gemert, zamjenik izvršnog direktora za operacije EUROPOL-a je izjavio: “Tržište nelegalnih droga ostaje najveće kriminalno tržište u EU. Većina organiziranih kriminalnih grupa je aktivna u proizvodnji, trasportu i distribuciji ilegalnih droga više od bilo koje druge kriminalne pojave. Štaviše, tržište droge je raznovrsno i globalizirano, te je sve više i više povezano sa drugim kriminalnim tržištima i aktivnostima, što uključuje, iako ne sistematski i terorizam. Ali, posljednjih godina saradnja između organa za sprovođenje zakona u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala, bilo da se radi o drogama ili nekim drugim sferama kriminala, je poboljšana i pruža osnovu za dobre rezultate u borbi protiv organiziranih kriminalnih grupa i mreža.”

Borba protiv pranja novca nije postigla poseban uspjeh, stepen aktivnosti pranja novca u EU je značajan, jer doprinosi profitu ostvarenom na osnovu trgovine drogom.

Lideri jedinica za narkotike svih članica EU, predstavnici komisije EU i agencija EU kao što su Eurojust i Evropski centar za monitoring droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Uprava za borbu protiv narkotika u Sjedinjenim Američkim Državama (DEA), i partneri iz 10 zemalja sa operativnim sporazumima sa EUROPOL-om, su se okupili 6. i 7. decembra 2017. godine, u sjedištu EUROPOL-a kako bi identifikovali i razgovarali o implementaciji novih načina za rješavanje trgovine ilegalnim drogama. Konferencija je imala za cilj dopunjavanje Strategije EU o drogama 2013 – 2020 i Akcionog plana EU za droge 2013 – 2016.

Shodno prikazanim rezultatima, evidentan je neki vid napretka u svim aktivnostima Akcionog plana EU, međutim, značajno smanjenje snadbijevanja tržišta drogama nije zabilježeno u proteklim godinama. U skladu sa nalazima evaluacije, novi Akcioni plan o drogama 2017 – 2020 daje snažniju reakciju na novonastale zdravstvene i sigurnosne izazove na temelju upotrebe i trgovine drogama.

Stanje u Bosni i Hercegovini

Zbog činjenice da je u BiH zabilježena pojava radikalizacije i djelovanja sa ekstremnih pozicija, koja predstavlja prijetnju po sigurnost, što može voditi i u terorizam, posebno je važno za istražne organe pitanje finansiranja aktivnosti povezanih sa terorizmom. Otkrivanje tokova novca ponekad je i vrlo važan dokaz u otkrivanju i presijecanju potencijalnih sigurnosnih prijetnji ili aktivnosti povezanih sa terorizmom. Često se u takvim nelegalnim finansijskim transakcijama ili onim “fiktivnim” krije novac iz država koje iz svojih razloga mogu da podržavaju aktivnosti grupa i pojedinaca koje se povezuju sa ekstremizmom, terorizmom ili finansiranju paravojnih formacija. Podaci međunarodnih, ali i domaćih sigurnosnih agencija koje se bore protiv organizovanog kriminala, upućuju na to da je tzv. Balkanska krijumčarska ruta i dalje aktivna, te se nastavlja krijumčarenje droge, oružja i trgovina ljudima.

Većina registrovanih kriminalnih grupa i lica je i dalje uključena u krijumčarske aktivnosti, a podaci govore da organizovani kriminal nema granica i prepreka na nivou regiona. Logikom stvari, jasno je da su te organizovane kriminalne grupe spremne na sve za novac, pa tako im nije važno ko su krajnji kupci naoružanja ili droge već samo novac, što ostavlja prostor direktnog ili indirektnog finansiranja terorističkih aktivnosti novcem od organizovanog kriminala. Naime, to korenspondira sa navedenim procjenama EUROPOL-a.

Jedan od negativnih primjera nesaradnje BiH sa EUROPOL-om je izostanak potpisa na memorandumu o uspostavljanju kontakt-tačke za saradnju između Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a, zbog političkih uslovljavanja MUP-a RS. Iako su još 31. augusta 2016. godine ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i direktor Ureda Evropske policije Rob Wainwright potpisali u Sarajevu Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji BiH i EUROPOL-a. Nakon toga BiH je trebala uputiti svog oficira za vezu u sjedište EUROPOL-a u Haagu te ovdje formirati kontakt-tačku preko koje će EUROPOL kontaktirati s BiH.

Pozitivniji primjeri su urađeni ranije, pa je u junu 2015. godine BiH postigla političku posvećenost na visokom nivou za rad sa FATF-om [1] i MONEYVAL-om [2] kako bi uskladila rješavanje svojih strateških nedostatka u pogledu AML / CFT-a.

Bosna i Hercegovina je takođe značajno adresirala svoj akcioni plan na tehničkom nivou, uključujući i dovršavanje kriminalizacije finansiranja terorizma;

• uspostavljanje adekvatnog pravnog okvira za zamrzavanje terorističke imovine prema Rezoluciji 1373 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija;
• razvijanje adekvatnog nadzornog okvira za borbu protiv korupcije,
• razvijanje adekvatnih mjera za neprofitni sektor,
• uspostavljanje adekvatne kontrole prekogranične valute,
• usklađivanje kriminalizacije pranja novca u svim krivičnim zakonima,
• obezbjeđivanje adekvatnih postupaka za oduzimanje imovine.
• Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti

Ovakav zakon u Bosni i Hercegovini ima zadatak sprovođenja i praćenja mjera, radnji, i postupaka u finansijskom i nefinansijskom sektoru koje se preduzimaju s ciljem preventivnog ili represivnog djelovanja kada je u pitanju pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti kao i propisivanje obveznika koji su dužni raditi po zakoniskim propisima uz međuinstitucionalnu unutar Bosne i Hercegovine i međunarodnu saradnju. [3]

Da bi jedna država ispunjavala uslove adekvatne borbe protiv svih oblika organiziranog kriminala, terorizma, pranja novca i sl.aktivnosti, neophodna je saradnja sa EU i rad na unapređenju standarda neophodnih za efikasno djelovanje. Sve provjere i evaluacije su usmjerene na tehničku usaglašenost s propisanim međunarodnim standardima jer se konstantno uvode noviteti u načinu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma gdje posebnu pažnju plijeni proces procjene rizika kao polazna kategorija za brzo djelovanje, prvenstveno kada je u pitanju ostvarivanje poslovnih odnosa između finansijskih i nefinansijskih institucija s drugima gdje sve treba biti praćeno shodno istragama krivičnih djela. Napredovanje naučnih, tehničko – tehnoloških dostignuća zahtjeva prilagođavanje i djelovanje na principu “korak ispred” kako bi borba protiv ovakvih oblika kriminala bila što efikasnija.

Navedene procjene govore da je neophodan nastavak svih obavještajno-istražnih radnji te intenziviranje međunarodne saradnje, kako sigurnosnih tako i finansijskih agencija u BiH, kako bi se pratili nelegalni tokovi novca i na vrijeme otkrilo i presjeklo moguće finansiranje aktivnosti povezanih sa  terorizmom i finansiranje ekstremnih i paravojnih formacija i grupa u BiH.

[1] FATF (The Financial Action Task Force) je radna grupa za finansijsku akciju. Preciznije, predstavlja međunarodno tijelo osnovano 1989.godine od strane ministara nadležnih za članstvo. Sebi za cilj su postavili standarde i efikasno promovisanje primjene zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i drugih prijetnji povezanih sa integritetom međunarodnog finansijskog sistema. Zavisno od ovih faktora, FATF namjerava biti uticajno tijelo koje donosi politiku i utiče na političi aktivizam u donošenju dršavnih zakonodavnih i regulatornih reformi.

[2] MONEYVAL – komitet eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Osnovan je 1997.godine (Ranije kao PC-E-EV) a funkcionisanje je regulisano opštim odredbama Rezolucije Red (2005)47 o komitetima i podređenim organima, njihovim projektom zadataka i metodama rada. U suštini, MONEYVAL označava nadzorno tijelo Savjeta Europe koje radi na usklađivanju sa glavnim međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma te analizira efikasnost primjene istih ali i rade na davanju preporuke državnim vlastima kada je u pitanju poboljšanje sistema rada na prevenciji i suzbijanju datih problema.

[3] Kada razmatramo pojmove kao što su “pranje novca” i “finansiranje terorizma” uočavamo posebne, ali zbog načina djelovanje, povezane kategorije. Zakonom su jasno utvrđene definicije oba termina i preciznost njihove sveobuhvatnosti uz dodatak da se pranje novca izvršeno i na teritoriji druge države uklapa u pomenuti zakon. Shodno tome Zakon objašnjava da pranje novca podrazumijeva:

• zamjenu ili prijenos imovine, ako je ta imovina stečena kriminalnim radnjama, a s ciljem prikrivanja ili zataškavanja nezakonitog porijekla imovine ili pružanja pomoći nekom licu koje je umiješano u takve aktivnosti radi izbjegavanja zakonskih posljedica počinjenih radnji;

• prikrivanje ili zataškavanje prave prirode, mjesta porijekla, raspolaganja, kretanja, prava na ili vlasništva nad imovinom ako je ta imovina stečena kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim radnjama;

• sticanje, posjedovanje ili korištenje imovine stečene kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim radnjama;

• učešće ili udruživanje radi izvršenja, pokušaja izvršenja, odnosno pomaganja, podsticanja, olakšavanja ili davanja savjeta pri izvršenju bilo koje od navedenih radnji;

• svrha, znanje, namjera potrebni kao elementi radnje pranja novca mogu se zaključiti na osnovu objektivnih i činjeničnih okolnosti.

S druge strane, Finansiranje terorističkih aktivnosti podrazumijeva:

• osiguravanje ili prikupljanje sredstava, na bilo koji način, direktno ili indirektno, s namjerom da budu upotrijebljena ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u potpunosti ili djelimično, za izvođenje terorističkih akata od strane terorista pojedinaca i/ili od strane terorističkih organizacija;

• podstrekivanje i pomaganje u osiguravanju i prikupljanju imovine, bez obzira da li je teroristički akt izvršen i da li je imovina korištena za izvršavanje terorističkog akta.