Centar za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva je vodeća nevladina i neovisna organizacija u BiH i regionu u oblasti specifičnih sigurnosnih pitanja, sa fokusom rada na problematiku nasilnog ekstremizma i radikalizma.
Početak nove radne godine je prilika da se zaokruže mnoge stvari rađene tokom protekle godine, odnosno prilika da se analitički sagleda stanje i šta je urađeno, pa tako da se analiziraju i određene društvene pojave i dešavanja koji su bili aktuelni u BiH. Svoje analize su oni revnosniji u državnim institucijama već završili i naravno isplanirali šta raditi u 2018. godini, kako bi unaprijedili stanje u svim oblastima. Posebno je zanimljivo iz ugla civilnog društva pratiti procese i reforme koje se odnose na ispunjavanje uslova za pristupanje EU i NATO-u, za Global Analitiku (u daljem tekstu GA) je značajan dio angažovanja koji se odnosi na sigurnost u svim aspektima funkcionisanja zajednice. Zanimljivo je viđenje GA i drugih organizacija civilnog društva, koje kroz vlastita i nezavisna istraživanja često daju različitu sliku u odnosu na zvanične informacije.
Centar za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva je održao redovnu godišnju skupštinu na kojoj su sumirani i prezentirni rezultati rada, te je zaključeno da su kao nezavisna istraživačka nevladina organizacija, zahvaljujući nesebičnom i profesionalnom angažmanu svih članova i saradnika postigli vrhunske rezultate. Važno za napomenuti je da su svi stručnjaci iz prakse angažovani isključivo na svoj zahtjev, uvažavajući ispravnost misije i cilj rada Global Analitike, te su u saradnji sa mlađim snagama, uradili mnogo na stvaranju pretpostavki za sigurnije društvo. Zašto ne istaći činjenicu da su svi ti stručnjaci angažovani na potpuno volonterskoj osnovi, iako često rade na složenim naučno-istraživačkim projektima i radovima. Izraženo je zadovoljstvo postignutim rezultatima i priznanjima koja su stigla tokom 2017. godine, te je u nastavku skupštine predstavljena Godišnja analiza sigurnosnih dešavanja u BiH iz perspektive civilnog društva. U skraćenoj verziji Godišnje analize sigurnosnih dešavanja u BiH, koju redovno izrađuje CDI Global Analitika, dat je osvrt na neke aktuelne društvene pojave koje su uticale ili mogu uticati na sigurnosnu situaciju u BiH. Ekspertni tim Global Analitike (sastavljen od eksperata iz prakse i akademskih istraživača) je sačinio Listu sigurnosnih izazova (LSI) za 2017. godinu, koji su specifični za promatranje sigurnosnih pitanja iz perspektive civilnog društva i nezavisnih istraživača.
LSI za Bosnu i Hercegovinu:
U godišnjoj analizi su između ostaloga tretirana i pitanja kako su po mišljenju građana i predstavnika civilnog društva, državne nadležne strukture reagovale u prevenciji i suprotstavljanju sigurnosnim prijetnjama, kakav je kvalitet i učinak poduzetih mjera, koliko i kako mogu pomoći zajednica i civilno društvo u dizanju nivoa opšte sigurnosti.
URBANA SIGURNOST
Organizacija EFUS (European Forum for Urban Security) je mreža koja je nastala prije 25 godina i čine je 250 članica, gradova, regionalnih vlada, institucija i raznih organizacija koje se bave prevencijom kriminala i radom na razvijanju politika urbane sigurnosti. Ove organizacije dolaze iz 15 evropskih država, a u 6 država postoje nacionalni forumi (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španija, Portugal). EFUS je u sigurnosne rizike i forme kriminala stavio sljedeće elemente: masovno nasilje, porodično nasilje, rodno nasilje, zločin iz mržnje, organizovani kriminal i trgovina ljudima, radikalizacija, zločini iz strasti, narko-kriminal, terorizam.
Na nivou BiH pojam urbane sigurnosti nije toliko u upotrebi, a takođe urbana sigurnost se ne razmatra kao u državama EU, te nije dio sistemskih mjera sigurnosti koje se poduzimaju od strane policijskih agencija. Kada se iz perspektive civilnog društva posmatra urbana sigurnost u BiH, ona nije na zadovoljavajućem nivou, prvenstveno zbog svakodnevnih primjera počinjenih kriminalnih djela i nasilja. Još jedan razlog za ovakvu ocjenu je rascjepkanost i nesistemska uvezanost sigurnosnog aparata u BiH. Zbog toga nemamo ujednačene i standardizovane podatke za pojedine sigurnosne rizike i kriminalna djela, a takođe neusklađenost politika i formi izvještavanja po sigurnosnoj problematici dovodi do toga da BiH nema adekvatne statističke, ali ni operativne informacije o urbanoj sigurnosti. U usporedbi sa sredinama u okruženju urbana sigurnost u BiH po pokazateljima nivoa opšteg kriminaliteta, kao i po faktorima sigurnosnog rizika je približno sličnog nivoa, ali funkcionisanje sigurnosnih aparata u državama okruženja je puno jednostavnije. Kada se porede urbani gradovi u državama EU sa gradovima u BiH evidentno je da je različit tehnološki i organizacioni pristup prije svega policijskih aktivnosti, doveo do toga da se u prosjeku u državama EU za 25 posto brže rješavaju teži zločini. Što se tiče uloge lokalne zajednice kao i civilnog društva, u saradnji i podršci policijskim strukturama, ona je znatno izraženija i efikasnija nego u BiH zbog planiranja finansijskih sredstava za lokalnu zajednicu u tu svrhu. Takođe, historijski kontekst i aktuelni globalni trendovi u domenu sigurnosnih prijetnji odredili su politike i programe nadležnih sigurnosnih agencija. Pa smo tako mogli vidjeti na primjeru otklanjanja posljedica terorističkih napada u državama EU, da su vodeću ulogu na terenu imale lokalne policijske snage u saradnji sa lokalnom zajednicom i njenim resursima.
Urbana sigurnost, po tumačenju stručnjaka Global Analitike obuhvata razne vrste nasilja, od huliganizma, porodičnog nasilja, maloljetničkog nasilja, te razne oblike kriminaliteta kao što su organizovani kriminal, trgovina ljudima itd. Sagledavajući izvještaje nadležnih policijskih agencija, kao i izvještaje međunarodnih organizacija koje prate ova pitanja, evidentno je da ima još dosta prostora za unaprijeđenje rada sigurnosnih struktura, te nedostaje dovoljno saradnje između lokalne zajednice i policije. U nekim situacijama reagovanje i procedure oko postupanja i nadležnosti policijskih agencija su uticale na kvalitet i brzinu djelovanja policijskih snaga. Podaci ukazuju da je neadekvatan ustroj policijskih agencija koje se brinu o javnoj sigurnosti jedan od osnovnih uzroka za ovakvu ocjenu. Policijska saradnja između svih nivoa komplikovanog sigurnosnog aparata u BiH je i pored političkih i organizacijskih zapreka, ipak na zadovoljavajućem nivou, posebno kada su u pitanju djelovanja u slučajevima težih oblika kriminala. Takođe je evidentno da se policijske snage zadužene za javnu sigurnost zalažu i rade na terenu, odnosno postupaju shodno važećim zakonskim regulativama, koje na žalost nisu usklađene sa standardima EU. Olakšavajuća okolnost za neke proceduralne propuste je da policajci nisu adekvatno opremljeni niti plaćeni za časni i stresni posao koji obavljaju, te se ipak ne može reći da su neodgovorni i neprofesionalni u obavljanju svakodnevnih planskih, kao i onih složenih policijskih poslova.
CYBER SIGURNOST
Cyber sigurnost je polje koje nije adekvatno tretirano kroz sigurnosne strukture na svim nivoima u BiH, a osnovni uzročnik je u tome da je BiH još uvijek tehnološki zaostala za državama EU i zapadom uopšte. Sa sigurnosnog aspekta posmatrano, ogroman je hendikep što BiH nije članica EU, a time ni EUROPOL-a, koji ogromnu pažnju pridaje cyber sigurnosti i zaštiti cyber prostora. Tako da članice EUROPOL-a ako ništa drugo imaju pristup najnovijim informacijama i dostignućima u oblasti zaštite od cyber kriminala. Sigurnosni cyber stručnjaci iz država EU učestvuju u zajedničkoj obuci, istražnim radnjama, operativnim akcijama, naučnoj saradnji, razmjeni kadrova i drugim aktivnostima. Sa državnog nivoa u BiH je prepoznat problem cyber sigurnosti, kao i dijelom od strane entitetskih MUP-ova, te se pokušava kroz izradu strategije i drugih politika osigurati prostor za unaprijeđenje ove oblasti, ali je iz navedenih razloga otežano da se prate trendovi i standardi savremenih država.
MIGRACIJSKA SIGURNOST
Migracijska sigurnost je izazov koji se ovisno o globalnim kretanjima u višoj ili manjoj mjeri reflektuje i na stanje sigurnosti u BiH. Druga polovina 2017. godine, je posebno opterećena pojačanim trendom u pokušajima migranata da se preko teritorije BiH prebacuju u države EU, čime su u znatnoj mjeri osnažili krijumčarenje i tu vrstu kriminalnih aktivnosti. U nelegalno prebacivanje migranata, na tzv. Balkanskoj ruti, uključuju se već registrovane organizovane krijumčarske grupe i pojedinci koji su bili aktivni u krijumčarenju droge, (uglavnom skanka), visokotarifnih roba, kao i oružja. Međutim, krijumčarenje migranata postaje unosnije, a po mišljenju krijumčara i manje rizičan kriminal, jer se za prebacivanje migranata npr. od Bileće do Mostara istima naplaćuje minimalno 100 eura po osobi. U tom krijumčarenju migranata, oni čestu budu prevareni ili čak opljačkani, što je vrlo teško dokazivo. Po trenutnim pokazateljima, ovaj trend korištenja teritorije BiH za kretanje migranata prema državama EU i zapadne Evrope će se nastaviti i u 2018. godini, te je na vlastima BiH da u što skorije vrijeme sačine adekvatne multisektoralne planove i mjere na suzbijanju ove pojave.
NASILNI EKSTREMIZAM I RADIKALIZAM
Poseban akcenat u Godišnjoj analizi sigurnosnih dešavanja u BiH, gledano iz ugla civilnog društva, je dat aktuelnoj problematici nasilnog ekstremizma i radikalizma. Zašto je ovaj sigurnosni izazov tako kompleksan i opasan?
Najjednostavniji odgovor je iz razloga što može da vodi u terorizam. Za razliku od nekih drugih elemenata sa Liste sigurnosnih izazova koju je sačinila Global Analitika, problematika nasilnog ekstremizma i radikalizma je u startu ozbiljno tretirana, kako od strane državnih sigurnosnih struktura BiH, tako i od strane pravosuđa BiH. Sigurnosne agencije na nivou BiH su relevantan faktor i u međunarodnoj saradnji, kada su u pitanju razmjene obavještajnih informacija, ali i poduzimanje obavještajno-operativnih akcija na prostoru BiH, po zahtjevima najpoznatijih međunarodnih sigurnosnih agencija i organizacija. Planske mjere i aktivnosti, te pravovremena izrada i djelovanje odgovornih faktora u skladu sa usvojenim Strategijama za borbu i prevenciju terorizma, dale su rezultate, te u 2016. i u 2017. godini nisu zabilježena djela koja se mogu dovesti u vezu sa terorizmom, niti su zabilježeni novi slučajevi priključivanja bh. državljana nekim od terorističkih organizacija u svijetu. Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015-2020 ima četiri podcilja, a prvi je Prevencija zločina iz mržnje, radikalizma i terorizma u svim pojavnim oblicima. U dijelu Strategije koji se odnosi na ulogu civilnog društva, definisano je sljedeće: Dati podršku aktivnostima građana i organizacija civilnog društva usmjerenim ka prevenciji mržnje i promociji pozitivnih narativa (suprostavljanje nasilnim ekstremističkim narativima isticanjem pozitivnih primjera o društvenim vrijednostima, toleranciji, otvorenosti). Upravo na ovim smjernicama Global Analitika temelji svoje aktivnosti i nastoji dati maksimalan doprinos u prevenciji i jačanju otpornosti, posebno mladih, na još prisutnu mogućnost radikalizacije. Za efikasnije djelovanje OCD-a, ali i drugih faktora koji su uključeni u Strategiju, neophodan je nastavak istraživanja ove pojave, kao i insistiranje na ispravnom i zakonskom izvještavanju medija o nasilnom ekstremizmu i radikalizmu.
Istraživačka studija koja je rađena krajem 2017. godine, pokazala je da na radikalizaciju stanja i pojedinaca može uticati govor mržnje prisutan u medijima i na društvenim mrežama. Posebno je to naglašeno u periodu nakon izricanja posljednjih presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu, kada je medijski prostor u BiH i susjednim državama bio totalno zatrovan konstantnim govorom mržnje. Utrkivanje političara, neprofesionalnih novinara, stranačkih medija i novinara, ali i pojedinaca u tome da iznesu što više uvreda prema drugima, da vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja je dostiglo zapanjujući nivo. Nažalost, opštoj medijskoj kampanji podlegli su i mladi na društvenim mrežama, te su se mogli vidjeti najgnusnije uvrede i komentari, prizivanje ratne prošlosti, pozivi na nova ubijanja i sl. Navedeni primjer jasno očitava, koliko je BiH još uvijek trusno područje, podložno negativnim uticajima, pa čak i uticajima ekstremnih ideologija. Radikalizacija i samoradikalizacija putem interneta u BiH je takođe moguća pojava, s obzirom da je činjenica da online radikalizacije nije posebno tretirana kroz pravnu regulativu u BiH, što je navedeno u istraživačkom radu pod nazivom “Online radikalizacija – sigurnosni izazov koji opstaje”, koji je objavljen u okviru Treće međunarodne konferencije u Sarajevu, organizovane od strane Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.
Međutim, ipak je dosta toga pozitivnog urađeno u prevenciji nasilnog ekstremizma i radikalizma u BiH, zahvaljujući jasnoj opredijeljenosti institucija države BiH, kao i uz podršku međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH. Ono što je posebno važno za adekvatno suprotstavljanje i prevenciju pojave nasilnog ekstremizma i radikalizma, naglašava saradnik ekspertnog tima Global Analitike, (Mladen Blagovčanin, policijski istražitelj sa više od 20 godina iskustva), je da se tim problemom prevashodno bave stručnjaci. Što podrazumijeva da su to profesionalci sa iskustvom u policijskim i sigurnosnim strukturama, zatim sa iskustvom u socijalnim i zdravstvenim institucijama, te naučnici i nezavisni istraživači. Oni bi trebali biti ti koji najbolje razumiju opasnosti od radikalizovanog pojedinca ili grupe, jer se time bave na svakodnevnoj osnovi, odlično poznaju podneblje, istoriju, ljude, vjerske i druge običaje, zato su njihove procjene vrlo važne. Angažovanje i drugih profila stručnjaka je takođe neophodno, ali ipak u drugoj fazi kada su više potrebni stručnjaci sa teorijskim znanjima, kako bi se razvijala multisektoralna saradnja i provodile planske mjere.
Prema istraživanju Global Analitike i drugih organizacija koje se bave temom sigurnosti u zajednici na prostoru BiH, nivo urbane sigurnosti u 2017. je bio sličan kao i u 2016. godini, s tim da većina policijskih analiza i izvještaja sačinjenih od strane kantonalnih i entitetskih MUP-ova, kao i Ministarstva sigurnosti BiH govore da je u 2017. godini zabilježen blagi pad kriminaliteta u odnosu na prethodnu godinu. Ankete koje smo radili sa građanima na prostoru cijele BiH ipak pokazuju da građani ne vide veliku razliku u odnosu na 2016. godinu, te se generalno ne osjećaju sigurnije.
Anketa koja je rađena u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, na 550 ispitanika pokazala je da građani na sličan način percipiraju opasnosti i sigurnosne prijetnje. Tako je na pitanje da odaberu 3 najopasnija elementa urbane sigurnosti u sva 3 grada većina građana odgovorila da imaju najveći strah od masovnog nasilja, zatim od organizovanog kriminala, dok se treća stavka razlikuje u sva 3 grada. U Sarajevu građani smatraju da je od elemenata urbane sigurnosti na trećem mjestu porodično nasilje, u Banja Luci je na trećem mjestu strah od terorizma, dok je u Mostaru na trećem mjestu strah od huliganizma. Rezultati istraživanja osim što govore da sredina i okruženje utiču na mišljenja ljudi, evidentno je da najveći uticaj na stavove javnosti ipak imaju mediji, koji iz svojih razloga potenciraju određene teme i informacije te na taj način kreiraju i utiču na mišljenje javnosti. Iz tog razloga su i različiti rezultati ankete u ova tri grada.
Ono što očekuje Global Analitiku u 2018. godini je nastavak angažmana na prevenciji svih pojava povezanih sa nasiljem, prevenciji mržnje, nastavak neovisnih istraživanja svih društvenih pojava koje mogu radikalizirati stanje u BiH, promovisanje medijskog profesionalizma i senzbilizma u izvještavanju o nasilnom ekstremizmu i radikalizmu, ukazivanje na opasnosti online radikalizacije, kao i jačanja otpornosti mladih i zajednice na sve oblike ekstremnog i radikalnog djelovanja.
Nadamo se da će neumoran rad i zalaganje naše organizacije motivisati i druge organizacije, institucije i pojedince, da se ozbiljnije uključe u aktivnosti koje vode ka stvaranju sigurnog prostora za življenje u skladu sa standardima EU. Takođe je važno i očekujemo da postignuti rezultati rada kakve ima Global Analitika budu prepoznati i podržani od strane domaćih i međunarodnih institucija.
