Oči svjetske javnosti i dalje su uprte u migracijsku krizu, kao jednu od najvećih svjetskih migracija stanovništva, a sa druge strane radi se i o humanitarnom problemu koji svakodnevno odnosi živote, uglavnom mladih ljudi koji bježe od rata ili traže bolji život. Međutim, neki koriste tuđu nesreću i učestvuju u nelegalnim aktivnostima oko krijumčarenja migranata na migrantskim rutama, uglavnom prema Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji. Tako prema podacima globalne studije koju je objavio Ured UN-a za kriminal i drogu (UNODC), tokom 2016. godine prokrijumčareno je najmanje 2,5 miliona migranata.

Krijumčarenje migranata zabilježeno je u svim dijelovima svijeta, a procjenjuje se da je ostvaren prihod od sedam milijardi dolara – što je ekvivalentno iznosu koji su Sjedinjene Američke Države ili Evropska unija potrošile u svrhu humanitarne pomoći u 2016. godini, saopšteno je od strane UNODC-a.

Jean-Luc Lemahieu, direktor UNODC-a za analizu politike i javih poslova je izjavio : “Ovaj transnacionalni zločin usmjeren je na najugroženije iz ranjivih kategorija. To je zločin na globalnom nivou, koji zahtjeva globalnu akciju i podrazumijeva unaprijeđenje regionalne i međunarodne saradnje, kao i odgovor krivične pravde na državnom nivou”. U navedenoj studiji je predstavljeno 30 glavnih ruta krijumčarenja širom svijeta i utvrđeno je da su zahtjevi za usluge krijumčarenja zastupljeniji među izbjeglicama, koje zbog nedostatka drugih sredstava koriste krijumčare kako bi došli do sigurne destinacije. Jedna od tih ruta je zapadnobalkanska ruta, koja prolazi preko Bosne i Hercegovine.

Podaci ukazuju na to da mnogi putevi krijumčarenja uključuju djecu bez pratnje ili odvojenu djecu koja bi mogla biti posebno osjetljiva na prevare i zloupotrebu od strane krijumčara i drugih. Centar za društvena istraživanja “Global Analitika” iz Sarajeva, je već 2016. godine ukazala na problem djece migranata bez pratnje, na konferenciji u Štokholmu, na koju su pozvani od organizatora Centralne evropske inicijative (CEI) gdje su predstavljali Bosnu i Herecegovinu. Tada je predstavljen i stručni rad u kojem je ukazano na mogućnost da Bosna i Hercegovina bude u pojačanoj mjeri na migrantskoj ruti, te da će biti i veći broj migranata djece bez pratnje.

Prema navodima UN-ove agencije za migracije (IOM), krijumčarenje svake godine dovodi do više hiljada smrtnih slučajeva među migrantima, uključujući veći broj djece. Mnogi prokrijumčareni migranti umiru od utapanja, dok drugi nestaju zbog nesreća ili ekstremnih terena i nepovoljnih vremenskih uslova. U Bosni i Hercegovini su takođe zabilježeni slučajevi pronalaska mrtvih migranata u rijekama ili u teško prohodnim terenima u zapadnom dijelu države. Shodno navedenom, Mediteran se pokazao kao najsmrtonosnija ruta, statistički gledano, jer je prouzrokovao oko 50 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva. Ali, migranti nisu samo stradali na putu do sigurne destinacije, već su bili žrtve nasilja, silovanja, kidnapovanja, unutarnjih obračuna i trgovine ljudima.

Shodno rezultatima istraživanja u okviru navedene studije utvrđeno je da su krijumčarske mreže razvijeni koruptivni sistemi koji počinju na lokalnom nivou i prostiru se do međunarodnog nivoa, a funkcionišu kroz različite šeme, od “lažnih” brakova ili zapošljavanja, falsifikovanja putnih isprava i korumpiranih policijskih i višerangiranih službenika. Krijumčari često reklamiraju svoje poslovanje u dijasporskim zajednicama, kampovima za izbjeglice ili preko različitih društvenih mreža, uključujući i migranatske grupe na društvenim mrežama.

Nižerangirani krijumčari su ili etnički povezani sa teritorijom na koju krijumčare, ili dijele etničke ili jezičke veze sa migrantima koje krijumčare. Dakle, neki su uspješno prokrijumčarili migrante, a zatim i sami bili žrtve krijumčarenja.

Kada je riječ o strategijama za smanjenje krijumčarenja migranata, studija preporučuje sljedeće:

• holistički pristup mora prevazilaziti geografske mjere i omogućiti pristup zakonskim migracijama u zemljama porijekla i izbjegličkim kampovima;

• rješavanje problema krijumčarenja kroz borbu protiv krijumčarskih mreža; i

• podizanje svijesti u zajednicama porijekla.

Iako je prikupljanje podataka, analiza i istraživanja o krijumčarenju migranata tek na samom početku, postoji jasna potreba za utemeljenim saznanjima na međunarodnom nivou, kako bi se podržalo kreiranje politike o krijumčarenju migranata, uz poboljšanje sisteme za prikupljanje podataka na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.

Bosna i Hercegovina je na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti i trenutno je problematika migranata jedna od glavnih tema u javnosti, ali na žalost to pitanje zloupotrebljavaju političari koji žele da priču o opasnosti od migranata “uvuku” u predizbornu kampanju. Uzor za te političare, odnosno desne političke opcije su populistički političari prije svega iz Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke, koji su dobili izbore u svojim zemljama šireći neopravdani strah od migranata, istovremeno postavljajući se kao spasioci svojih država.

U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine građani prihvataju migrante u svoje domove, bez kontrole, što jeste humano, ali ipak takve stvari trebaju biti u skladu sa predviđenim procedurama, kako ne bi bilo neželjenih posljedica. S druge strane, institucije države poduzimaju adekvatne mjere, ali je evidentno da nedostaje prostora za smještaj migranata, kao i kadrova u graničnoj policiji i drugim institucijama koje se bave problematikom migracija.

Po podacima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, trenutno se u našoj državi nalazi oko 2.500 migranata i ne predstavljaju poseban sigurnosni problem, ali je potrebno izvršiti identifikaciju svih migranata, te poduzimati mjere u saradnji sa EU i državama u okruženju u slučaju daljih pokušaja ulazaka migranata. Ono što je važno istaći iz pozicije nevladinog sektora, je to da u saradnji sa nadležnim državnim institucijama treba biti omogućeno organizacijama koje imaju kadrovsku strukturu da se uključe u rad sa migrantima, posebno u rad sa djecom migranata, ali i u osvješćivanje javnosti o odnosu prema migrantima.

Istraživači Centra za društveno istraživanje “Global Analitika” su istraživali problematiku migracija sa sigurnosnog aspekta i uticaja na sigurnost u zajednici, te su rezultate istraživanja predstavili na međunarodnoj naučnoj konferenciji “Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim društvima”, održanoj na Brijunima. Na konferenciji je prezentiran  istraživački rad “Sekuritizacija migrantske krize na zapadnobalkanskoj ruti”, koji će biti dio publikacije objavljen od strane Fakulteta političkih znanosti i Centra međunarodnih i sigurnosnih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zaklade Friedrich Ebert Stiftung i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Jedan od zaključaka navedenog istraživačkog rada je: „Osigurati sigurnost i blagostanje u svijetu djece izbjeglica i migranata je imperativ iz mnogo razloga. Prvo i najvažnije, to je moralna stvar, jer nijedno dijete ne treba biti lišeno svoje budućnosti bez obzira što su rođeni u zemlji koja se bori s problemom bandi, nasilja, rata i siromaštva. Drugo, to je zakon. Prema međunarodnoj konvenciji, djeca imaju čitav niz prava da prežive i napreduju, a vlade su dužne da stave dječije potrebe kao prioritet i da djeluju u njihovom najboljem interesu. Što je najvažnije, pomaganje djeci nikada ne treba biti ispolitizirano. Bilo da ih zovemo migrantima ili izbjeglicama, oni su prije svega djeca i zaslužuju podjednaku brigu i podršku koju bi smo pružili bilo kojem djetetu, bez obzira gdje to dijete živi i zašto je bilo primorano da napusti dom“.