Piše: Eldar Abaz
Svaki član društva zaslužuje podjednaka prava, bez obzira radilo se o djeci, starijim licima ili osobama s invaliditetom. Prava ni jednog građanina, stanovnika Bosne i Hercegovine ne smiju biti ugrožena. Shodno tome, potrebno je najmlađim članovima našeg društva omogućiti prostor za igru i odmor, parkove i zelene površine. U Sarajevu postoji jako veliko broj parkova za djecu, međutim da li su ti parkovi prilagođeni svoj djeci? Da li ovi parkovi su prilagođeni djeci bez invaliditeta, a da ne pričamo o djeci s invaliditetom.
U većini slučajeva zelene površine koje bi služile za igru su prekrivene smećem i raznim otpadom, koji itekako može naštetiti djeci. Svi oni segmenti koji čine jedan park zanimljivim su uglavnom oštećeni, nepristupačni i u krajnjem slučaju sklonjeni, te ostaje samo neki manji trag da je nekada davno se tu nalazio neki predmet.
U članu 2 Ustava BiH navodi se da BiH i oba entiteta osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te u njenim protokolima, imaju direktnu primjenu i prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom. U istom članu se proklamira da je svim osobama na području BiH osigurano da uživaju ljudska prava i temeljne slobode bez diskriminacije prema bilo kom osnovu, a samim tim i prema osnovu invaliditeta. Aneks 6 Ustava BiH odnosi se na Sporazum o ljudskim pravima, kojim se svim osobama na području BiH osigurava najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda (Ustav BiH, 1995).
S toga u Ustavu Bosne i Hercegovine jasno stoji da ni jedno licu, uključujući i osobe s invaliditetom, ne smiju trpiti diskiminaciju u bilo kom obliku.
Države potpisnice UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom su dužne da prilagode i omoguće sve potrebne stavke za normalno funkcionisanje osoba s invaliditetom.
Djeca s invaliditetom zaslužuju mjesto gdje se mogu igrati
“Oblast pristupačnosti objekata regulisana je entitetskim propisima. Tako, Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH integrira prava osoba sa invaliditetom propisujući da se u izradi planskih dokumenata mora voditi računa i o “neophodnim mjerama zaštite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima. “ Nadalje, urbanistički planovi moraju sadržavati mjere zaštite prava osoba sa invaliditetom. Urbanistička saglasnost mora sadržavati mjere poštovanja prava „lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, “ a u zavisnosti od vrste gradnje utvrđuju se i uslovi za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica. Nadležne institucije mogu odbiti zahtijev za građenje ako projekt nije usaglašen sa ovim uslovima. Određuje se i praćenje primjene ovih mjera kod gradnje objekata“, stoji u Izvještaju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini.
U nastavku se navodi da za ovu oblast važna je i Uredba o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima‘ kojom se utvrđuju prostorni standardi, urbanističko-tehnički uslovi i normativi za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka koje mogu ometati ili sprječavati kretanje, boravak i rad lica umanjenih tjelesnih mogućnosti pri zadovoljavanju njihovih osnovnih životnih, radnih i drugih potreba.
U Sarajevu je postojalo nekoliko ideja za realizaciju i izgradnju parkova koji bi bili prilagođeni osobama s invaliditetom, međutim od svih prijedloga i ideja, na kraju se se realizovale samo dvije.
“U naselju Hrasno otvoreno je prvo igralište u Sarajevu prilagođeno djeci s invaliditetom. Igralište “Šareni park” je napravljeno u saradnji Međunarodnog kluba žena Sarajevo (IWCS) i Opštine Novo Sarajevo, i na 805 m² sadrži opremu sa elementima za igru posebno prilagođenu djeci sa umanjenim sposobnostima, klupe za roditelje i ozelenjen javni prostor za sve građane ovog naselja i grada Sarajeva“, navedno je na portalu Diskiminacija.
Međutim i ovaj park je otvoren 2012. godine, s toga nameće se pitanje, da li je još uvijek u funkciji.
Projekat koji je realizovan u malo bližoj prošlosti, jeste onaj iz 2016. godine, a naime riječ je o tematskim parkovima na području mjesne zajednice Malta.
“Izrađena su tri idejna rješenja za tri tematska parka, koja su prezentovana u avgustu, te je po jedno rješenje odabrano od strane Savjeta mjesne zajednice. Uskoro se očekuje izrada i izvedbenih projekata. Parkovi su tematski podijeljeni prema uzrastu i specifičnostima korisnika kojima su namijenjeni i to igralište namijenjeno za djecu od 3 godine, sa biciklističkim stazama po obodu igrališta, igralište namijenjeno za djecu s invaliditetom i fitnes park namijenjen za djecu stariju od 6 godina i za odrasle, sa biciklističkim stazama po obodu igrališta“, navodi portal Ekapija.
Općina Stari Grad u Sarajevu je još 2019. godine otpočela gradnju mutlifunkcionalnog parka, gdje bi svi uzrasti djece, ali i osobe s invaliditetom, mogi da uživaju i svoje slobodno vrijeme da iskoriste.
“Dio za igru imat će klackalicu i klackalicu za osobe s invaliditetom, ljuljačku za osobe s invaliditetom, multifunkcionalno igralište sa kulom koja će biti opremljena toboganom i ljuljačkom, zidom za penjanje sa prozorom i vatrogasnom šipkom. Drugo multifunkcionalno igralište imat će tri platforme povezane penjalicom. Dio za igru imat će i vrtuljak, njihalice i mrežu za penjanje u obliku piramide“, navedno je na Radiosarajevo.
Pored Sarajeva, Tuzla je također prepoznala ovu problematiku te implementirala sličan projekat, koji se bazira na djecu s invaliditetom.
“U okviru projekta „Unapređenje infrastrukture dječijeg zabavnog parka ”Slana banja”, sa posebnim aspektom na djecu sa invaliditetom“, JKP ”Pannonica” d.o.o. Tuzla je u dječijem zabavnom parku instalirala ljuljačku koja je prilagođena i namijenjena za korištenje djeci u invalidskim kolicima“, navedno je na portalu Catbih
Inicijative postoje, pa i određeni progresi u radu. Međutim, da li je zaista ovo sve navedeno dovoljno za normalno funckionisanje djece s invaliditetom, jer ova djeca, kao i svaka druga, imaju pravo na igru, na opuštanje, imaju pravo na ljuljačku i tobogan, klackalicu ili vrtuljak. S toga, pomenuti parkovi jesu lijepa promijena, ali nedovoljna da bi se moglo reći da osobe s invaliditetom, odnosno djeca imaju jednake uslove i mogućnosti kao i svi ostali. Institucije bi trebale više vremena da posvete ovakvim tematikama, te da ne zanemaruju punopravne građane Bosne i Hercegovine, da pokažu inkluziju kao moguću.
