Prepoznatljivi akronim LGBT odnosi se na kolektivnost lezbejki, gay, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba. U suštini, LGBT društveni pokreti zalažu se za ravnopravnost i društvenu prihvaćenost LGBT osoba. Na svjetskom nivou ne postoji centralizirana organizacija  koja zastupa prava i interese svih LGBT osoba, ali postoje brojne organizacije koje se bave tim pitanjem. Prva zemlja koja je dekriminalizirala homoseksualnost bila je Francuska, i to još 1791. godine. Mnoga međunarodna dokumenta tretiraju ovu temu, među kojima su i Ujedinjene narodi.

Deklaracija Ujedinjenih naroda i Evropske unije o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu

Deklaracija Ujedinjenih naroda o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu predstavljena je 18. decembra 2008. godine na  Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda od strane Francuske i uz podršku Evropske unije. Deklaracija osuđuje nasilje, zlostavljanje, diskriminaciju te predrasude zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Od 192 zemlje članice, 67 država je potpisalo deklaraciju, među kojima je i Bosna i Hercegovina. U julu 2013. godine, Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR), pokrenuo je UN Free & Equal – neviđenu globalnu kampanju UN-a za javno informisanje, s ciljem promicanja jednakih prava i pravednog postupanja prema LGBT osobama.

Povelja o temeljnim pravima Evropske unije u Članovima 1., 2. i 3 garantuje se pravo na ljudsko dostojanstvo, život i cjelovitost osobe. Članovima 6., 7. i 8. garantuje se pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života te na zaštitu ličnih podataka. Članom 14. priznaje se pravo na obrazovanje, a članom 20. pravo na jednakost pred zakonom. Članom 21. jamči se pravo na nediskriminaciju, uključujući onu na temelju spola, članom 35. priznaje se pravo na zdravstvenu zaštitu, članom 45. na slobodu kretanja i prebivanja te članom 47. na učinkoviti pravni lijek i pravično suđenje.

Historijat parada ponosa u svijetu i na Balkanu

Parada ponosa godišnja je proslava  ponosa zajednice LGBT-a. Održavaju se svake godine širom svijeta, obično u mjesecu junu, u znak sjećanja na Stonevallske nemire koji se smatraju početkom savremenog LGBT pokreta u svijetu. Prva parada ponosa u svijetu organizovana je u New Yorku 1970. godine. Jedan od najprepoznatljivijih simbola parada ponosa je zastava duginih boja koju je dizajnirao Gilbert Baker za paradu ponosa u San Franciscu 1978. godine.

Kada govorimo o našem regionu, prva parada ponosa bila je organizovana u Srbiji, 2001. godine. Tom prilikom zbog nasilja je povrijeđeno više osoba. Nakon toga, naredna parada bila je zakazana za 2004. godinu, međutim otkazana je iz sigurnosnih razloga. Zbog snažnog protivljenja nacionalističkih, ekstremnih i navijačkih grupa parade ponosa nisu organizovane do 2009. godine, kada je ponovo najavljeno održavanje parade ponosa u Beogradu. Međutim, najava parade ponosa je izazvala reakcije nacionalističkih grupa i povećala nasilje nad LGBT osobama, te je manifestacija premještena ispred Palate Srbije. Posljednja parada ponosa u Srbiji organizovana je u 29. juna 2019. godine, te su organizatori najavili da će se okupiti i naredne godine. Na ovoj paradi su između ostalih bili i Branko Ružić, ministar državne uprave i lokalne samouprave, pjevačica Goca Tržan, kao i poznati gej aktivista Predrag Azdejković. Pored junske, u septembru se održava takozvana Parada ponosa, koja se održava od 2010. godine. Ove godine najavljena je Nedjelja ponosa koja će trajati od 9. do 15. septembra, i završit će se šetnjom i paradom pod sloganom Ne odričem se.

Parada ponosa održala se i u Hrvatskoj, pod nazivom Gay Pride Zagreb, u Zagrebu 2002. godine. U paradi je učestvovalo oko 200 ljudi koji su tada bili izloženi nasilju. Za vrijeme, i nakon održavanja parade povrijeđene su 32 osobe. Ipak, od 2002. godine parada ponosa u Zagrebu se održava redovno i uglavnom nisu zabilježeni veći incidenti, mada se kao i u Srbiji paradi uglavnom protive nacionalističke grupe, a često su uključene i navijačke grupe. Osamnaesta Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2019., održana je 8. juna 2019. godine,  pod sloganom “Osamnaest ponosnih godina”, okupila je, prema tvrdnjama organizatora, oko 7.000 sudionika te je prošla bez incidenata. Također, parada ponosa se od 2011. godine održava i u gradu Splitu, bez većih incidenata.

Crna Gora je dobila prvu gej paradu 2013. godine i pored atmosfere nasilja i pokušaja linča koja je pratila njeno održavanje u Budvi. Nekoliko desetina okupljenih pripadnika LGBT populacije i oni koji su došli da ih podrže bili su zasuti kamenicama, flašama, psovkama, pozivom na linč. Samo zahvaljujući policijskim kordonima grupe huligana nisu uspjeli da nasrnu na učesnike Sea side Prajda. Sedmi Montenegro Pride održat će se 21. septembra 2019. godine u Podgorici.

Ranije aktivnosti LGBT organizacija u BiH

U Bosni i Hercegovini postoji više organizacija koje rade za i sa LGBT osobama. Svaka od ovih organizacija orijentisana je na zaštitu ljudskih prava, kulture, identiteta, te pružanju podrške LGBT osobama. Pored toga, fokusirani su i na uklanjanje svih oblika diskriminacije i nejednakosti na osnovu spola, roda, seksualne orijentacije, spolnog i rodnog identiteta. Postoji više ovih udruženja, među kojima su: Udruženje Q, fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar i Udruženje Okvir.

• Udruženje Q je 2008. godine organizovalo Queer Sarajevo festival. Tokom prvog dana došlo je do napada na učesnike i učesnice od strane ekstremnih pojedinaca, pri čemu je povrijeđeno 8 osoba. Ovaj festival bio je prva LGBT manifestacija u BiH i Sarajevu.
• Sarajevski otvoreni centar organizuje radionice osnaživanja, kulturne manifestacije, te različita društvena okupljanja za LGBT osobe. Nedavno je pokrenut i LGBT.ba – magazinski web portal o pravima LGBT osoba u BiH. Sarajevski otvoreni centar je 2013. godine organizovao medijsku kampanju pod nazivom Neka ljubi ko koga hoće, koja je imala za cilj da podigne vidljivost problema sa kojim se suočavaju LGBT osobe u bosanskohercegovačkom društvu.
• Drugi javni LGBT performans organizovalo je udruženje Okvir ispred Sarajevske katedrale, pod nazivom Transinformiši se. Ovim performansom željela se skrenuti pažnja na stigmatizaciju koja je opšteprisutna u našem društvu.
• Predstavnici ovih udruženja smatraju da se u školama ne pridaje dovoljan značaj temama o LGBT populaciji, te da se mladi uče netoleranciji prema LGBT osobama. Pored toga, smatra se da se o seksualnosti, u školama u BiH uči nedovoljno i konzervativno.

Prva povorka ponosa u Bosni i Hercegovini – ima izać’!

Prva povorka ponosa u BiH planirana je za 8. septembar 2019. godine u Sarajevu. Povorka ponosa će se kretati od Vječne vatre u Titovoj ulici, do Trga BiH, odnosno zgrade Parlamenta BiH na Marijin Dvoru. Završne pripreme su u toku, a izdato je i uputstvo o kretanju i sigurnosnim mjerama za učesnike u paradi. 

Organizatori o povorci: “Bosanskohercegovačka povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba. Povorka ponosa predstavlja naš vid borbe protiv sveprisutnog nasilja. Povorkom ponosa zahtijevamo jednak pristup javnom prostoru kao svi ostali građani i građanke.”

Mišljenja oko povorke ponosa su podijeljena, no ipak većina građana je podržava, dok ima i onih koji smatraju da se povorka ne treba održati. Predstavnici stranke Narod i pravda smatraju da bi najavljenu paradu trebalo otkazati iz sigurnosnih razloga, dok ostale stranke u vlasti Kantona Sarajevo nemaju ništa protiv da se održi parada ponosa. Ured Evropske Unije u BiH je podržao opredjeljenje vlasti Kantona Sarajevo da osigura mirno održavanje Prve parade ponosa u Sarajevu, dok su iz Ambasade SAD-a poručili da podržavaju paradu, njene organizatore i građane koji se odluče učestvovati. 

Svoj stav oko Prve povorke ponosa u BiH dala je i Islamska zajednica, navodeći da se homoseksualizam u izvorima islama kvalificira velikim grijehom i da se vjernici pozivaju da se ne približavaju, ali su istakli i da nasilje prema bilo kojem čovjeku na osnovu njegovog ličnog uvjerenja i orijentacije nije dopušteno. Dan prije Prve parade ponosa bit će organizovana mirna šetnja u znak protesta protiv najavljene parade ponosa. Iz udruženja Svjetlo kažu da nikada neće podržati ono što propagira LGBT populacija.

Različita istraživanja pokazuju da postoji određena mjera podrške za prava LGBT osoba među mladim, obrazovanim i urbanim ispitanicima, iako većina ispitanika ne vjeruje da LGBT osobe trebaju živjeti otvorene i jednake živote. Opća populacija primjećuje diskriminaciju i nasilje nad LGBT osobama kao mnogo manje frekventnu i rasprostranjenu, iako istraživanje pokazuje da postoji i fizičko i psihičko nasilje nad ovim osobama. Nevladina organizacija ILGA – Europe provodi istraživanje, statistiku prema kojoj upoređuje prava LGBT osoba širom Evrope. Na vrhu ljestvice nalazi se Malta sa 91 bodom, dok se BiH nalazi u donjem dijelu tabele sa 31 bodom. U BiH su mlađi ispitanici mnogo tolerantniji i otvoreniji prema LGBT osobama, u odnosu na starije.

Iz svega navedenog može se izvući zaključak da su mišljenja oko održavanja Prve povorke ponosa u Sarajevu podijeljena. Međutim, ako gledamo s aspekta rizika i sigurnosti, a poučeni prethodnim događajima, nije isključena mogućnost sporadičnih incidenata. Uvažavajući stavove SAD, EU, ali i preporuke UN-a, te imajući u vidu da jedino BiH od država regiona nema svoju paradu posvećenu LGBT populaciji, nameće se neophodnost da se povorka u Sarajevu treba održati, prije svega da bi se učinilo vidljivim da su ljudi različiti, te da trebaju biti slobodni, a najprije da demonstriramo da se ljudska prava poštuju. Iskustva iz Evrope i regiona pokazuju da se stvari mijenjaju nabolje nakon prve parade. Važno je da se podigne svijest građana o ovoj temi, i da se počnu poštovati prava svih građana, bez obzira na njihovu spolnu orijentaciju.