Razgovarala: Ilma Mušić 

Ukoliko ste posljednjih godina bar jednom gledali jutarnji program ili vijesti, imali ste priliku čuti i vidjeti karizmatičnu novinarku i voditeljicu Merimu Šemić Prguda. Rođena je 12. juna 1987. godine u Sarajevu, a u medijima od 2008. Godine. Prva medijska kuća u kojoj je bila angažovana je Hayat TV, nakon toga na N1, a trenutno je angažovana na TRT Balkans, kao Senior Producent.

Iako zadnjih godina u Bosni i Hercegovini imamo sve veći broj žena na rukovodećim poslovima u raznim domaćim i međunarodnim kompanijama, kao i državnim institucijama, ono gdje su žene još uvijek nedovoljno primjetne je u političkom životu u vladajućim političkim opcijama. Da li ste mišljenja da bi žene u BiH trebale, osim na rukovodećim mjestima u kompanijama, biti na vodećim političkim funkcijama, ali kao samostalne i slobodne u odlučivanju?

Merima Šemić Prguda: To je vrlo teško pitanje jer sve zavisi od želja i ambicija žena. Što se tiče žena kao rodno ravnopravnih u tom svijetu politike i pozicija, mislim da jesu, mislim da su mnogo senzibilnije, ali često njihove individualne odluke i taj senzibilitet ne mogu doći do izražaja i potpunog kapaciteta, zbog stranačkih pritisaka i interesa. Mislim da od onoga što trenutno egzistira na našoj političkoj sceni možemo mnogo bolje, ali to zahtijeva određeni stepen individualnosti i mnogo više objektivnosti i državnog, a ne ličnog interesa. Nažalost, mnogo je primjera koji pokazuju da sposobne, obrazovane i pametne žene okreću leđa opolitici zbog reputacije koju ta politika ima u BiH, i na taj način gubimo mnogo. Međutim, važno je da su tu, u sistemu, da funkcionišu i rade na boljem sutra. To nerijetko politika ne dozvoljava. Društvo treba sistemski zaliječiti da bismo imali zdrave i jake politike, a samim tim i jake žene na ključnim pozicijama.

Poznato je kako je teško uspjeti u svijetu medija u Bosni i Hercegovini, posebno su jasne otežavajuće okolnosti za jednu ženu i sve prepreke koje mora proći, od toga da bude posvećena i dobra majka, da bude podrška široj porodici i uzoran član zajednice do toga da dođe u situaciju da utiče i mjenja poslovno politiku medijske kompanije. Sve ste to prošli na neki način, šta je to po vama što vas je najviše usporavalo, odnosno na šta ste izgubili najviše vremena?

Merima Šemić Prguda: Mediji u Bosni i Hercegovini su vrlo kompleksni. Međutim, tu postoji i postojalo je mnogo sjajnih ljudi stare škole, sa kojima sam imala sreću surađivati, koji su meni dali sjajan temelj, koji me je na poslijetku motivisao da ne odustanem. Ono što me kočilo uvijek sam posmatrala kao prepreku koju trebam savladati učenjem, nikako kao nešto što bi me demotivisalo i natjeralo da odustanem od posla koji volim. Najčešće prepreke na koje, kao žena, nailazite u medijima su one šovinističke, i naspram takvih mentalna stabilnost i jak inat su jedina pomoć i izlaz, uz rad i trud. Ne mislim da sam izgubila i jedan sat vremena na svom putu u medijima, sve je škola. Mediji su posao sa ljudima, svakodnevni, na ovaj ili onaj način, iza ili ispred kamera – ljudi su uvijek u fokusu,i tu ne možete izgubiti. Naučite o ljudima mnogo više nego li ste mislili da možete i onda je to samo dobit. Kada je riječ o nervima – šovinizam je nešto što nervira  i frustrira jer je, po meni, mnogo primitivan, ali na sreću, nisu svi ljudi isti.

Za ženu je mentalno zahtjevan i taj trenutak porodice i majčinstva, mediji su vrlo težak svijet za ta ostvarenja jer oduzimaju mnogo vremena i posvećenosti. Mislim da je važan trenutak koji izaberete za neke promjene u životu, a to opet zavisi i od interes ai opredjeljenja u datom momentu. Teško jeste, ali može se. Dobra prganizacija je pola posla.

Kada govorimo o poslovnim odnosima unutar medijskih kompanija u kojima su žene na odgovornim funkcijama i upravljaju ljudskim resursima, kako možete ocijeniti iz vašeg iskustva poslovne relacije kada je u pitanju odnos žena-muškarac i žena-žena? Da li poslovni zadaci i dometi budu isto urađeni kada zadatke prenosite muškarcu ili kada zadatke određujete ženi?

Merima Šemić Prguda: To je vrlo individualno i, po mom dosadašnjem iskustvu nema veze sa rodom, nego sa sposobnošću, znanjem i htijenjem. Vrlo često je problem i pristup, ali to sve opet ide u radni staž – koliko je neko ostvaren kao osoba. Smatram da je vrlo važno da nadređena osoba bude neko racionalan, autoritativan znanjem i sposobnošću, nikako pozicijom. Zdrava radna sredina ovisi i o međuljudskim odnosima, koji opet, dolaze od zdravog vrha. Važno je da u okruženju imamo i žene i muškarce, da rastemo zajedno, jer nismo svi uvijek u istom trenutku znanja i napretka i važno je to prihvatiti i ishvatiti, pomoći i tražiti pomoć . Mislim da se na taj način gradi zdrava i jaka radna sredina tima koji pobjeđuje. Tako da, kako rekoh, žena ili muškarac – znanje i radne navike su presudne.

Već ste prilično poznati i uticajni u svijetu medija u BiH, iako ste još uvijek mlada osoba, da li ste mišljenja da bi prihvatili poslovnu ponudu iz inostranstva ili ste stava da se možete ispuniti i uspjeti kao žena u medijima u BiH?

Merima Šemić Prguda: Hvala na tome, hvala što tako mislite. Prihvatila bih jer mislim da prilike nikada ne treba odbijati ,jer je svaka učenje i rast. Svako iskustvo, a naročito ono van zone komfora je predragocijeno. Pomicanje vlastitih granica testira i naše mogućnosti i znanje. Mislim da ne znamo koliko znamo dok ne mijenjamo okruženja. Isto tako i koliko ne znamo i koliko još treba da učimo.  Odlazak u inostranstvo je vrlo zahtjevan process i veliki izazov, ali nisam neko ko se toga boji, naprotiv. Tako da definitivno – svako iskustvo je zlata vrijedno, naročito ono u kojem učite više.

Svima je jasno da je pandemija COVID-19 umnogome izmjenila živote običnih ljudi, dosta poznatih ili bliskih ljudi je umrlo, svi se slažu da su žene jedna od pogođenijih kategorija zbog uloge u društvu i porodici, šta je po vama najteže palo zaposlenim ženama tokom pandemije? Na šta je najviše uticao ovaj period koji jpš traje, da li na posao, porodicu, psihičko zdravlje, ili nešto drugo? Da li je bilo i nekih pozitivnih uticaja pandemije?

Merima Šemić Prguda: Mislim da je mentalni faktor bio najteži. Razmišljate o bolesti, o djeci koja se mogu zaraziti, i sav taj strah od nepoznatog – ne znate šta možete očekivati. Ako se desi nešto vama – ko će se brinuti o djeci, ako se desi nešto djeci – kako ću se brinuti a da ne uradim nešto pogrešno s dijagnozom koja je svima nepoznata? Kako ću ići na posao – mogu se zaraziti, a mogu raditi od kuće. Ako radim od kuće, kući su djeca – ne mogu se posvetiti ni njima ni poslu ni kućnim obavezama… Mnogo je tu dilema, na ženama je bilo mnogo tereta. Obaveze se u domaćinstvu moraju dijeliti, uvijek a naročito u ovim situacijama jer nije to ni naša volja ni izbor. Nemate luksuz da izgubite posao, morate se prilagoditi, a sve one svakodnevne obaveze ne nestaju, naprotiv, pojačavaju se. Mislim da je ženama najteže pala organizacija obaveza zajedno sa strahovima sa kojima su se suočile. Mislim da nam je svima psihičko zdravlje najviše narušeno. A to se reflektira na sve. Tvrdim da smo jaka nacija, čeliče nas politike decenijama, i to je jedina dobra strana tog mentalnog zlostavljanja koje egzistira u BiH toliko dugo. Pozitivan utjecaj pandmije – istakla bih možda te menbtalne treninge koje smo svi imali, sposobnost adaptacije i upoznavanja sebe na neki drugačiji način. Možda čak i više vremena s porodicom, ali i podsjećanja šta je zaista najvažnije – zdravlje i porodica.  COVID pandemija još uvijek traje, mislim da ćemo tek vidjeti šta smo sve naučili. 

Koju poruku bi mogli poslati mladim ženama koje tek ulaze u svijet medija, na šta da obrate pažnju kako bi preduprijedili neuspjehe i lakše savladale prepreke koje ih zasigurno očekuju?

Merima Šemić Prguda: Neuspjeh nije nešto što bih ikada preduprjeđivala – bez neuspijeha ne možete naučiti. Nikada. Bez neuspijeha ne možete uočiti stvarne greške i propuste, i ne možete naučiti šrva lekcije. Neupsijesi su sastavni dio rada I napredovanja, i mislim da su jako važni ako se tretiraju ispravno – ne odustajete, pokupite znanje iz toga i lekcije, te nastavljate dalje. Prepreke su uvijek tu – ali je do vas. Smatram da je u medjima najvažnije biti prizeman, racionalan, mnogo vrijedan, morate biti spremni na odricanje, moret biti spremni na kritike. Ekran, medijski prostor to vam je jedan veliki kolač za kojim se ne smijete povoditi – tu je kvaka, tu ili padate ili rastete. Pažnja je jako opasna stvar i veoma je važno da na startu naučite da kanališete sve to, da nije sve u tome da se negdje pojavite i budete lijepi. Vrlo je važno šta govorite, kome i kako. Javni prostor je moć i morate svaki dan kada krećete na posao biti svjesni odgovornosti koju imate. U jednoj sekundi možete nekome uništiti život ili ga vinuti u oblake, a i sebe. Tako da je jedini savjet – prizemnost i spremnost na učenje svaki dan.

Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta “Jake žene za jače društvo!”, koji je podržan u sklopu programa “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini”. “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini” finansira Švedska, a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Sadržaj ovog teksta, kao i nalazi prikazani u njemu, ne odražavaju nužno stavove Švedske, niti UNDP-a.

#ZeneNaIzborimaBiH #DemokratskoUcesce #ZeneLiderke #WomenInElections #WomenLead